Europska komisija je sredinom srpnja ove godine predstavila prijedlog da se do 2035. godine u zemljama članicama EU-a potpuno zabrani prodaja automobila na benzinski i dizelski pogon. Taj plan je izravna posljedica revidiranog klimatskog i energetskog zakonodavstva poznatog pod imenom “Fit za 55 paket” kojim EU traži da emisije ugljičnog dioksida novih automobila do 2030. budu 55 posto ispod razine 2021., što je puno ambiciozniji cilj od sadašnje razine koja je spominjala smanjenje od 37,5 posto. Promet emitira više od 25 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a upravo je cestovni promet jedan od glavnih izvora zagađenja zraka u gradovima. Nakon 2035. Unija planira potpunu zabranu prodaje automobila s motorima na fosilna goriva. Neke zemlje – poput, primjerice, Nizozemske, Danske pa i susjedne Slovenije – planiraju takvu zabranu uvesti i ranije, do 2030. godine. Prihvate li sve članice Unije taj prijedlog, njemu će se u relativno kratkom roku morati prilagoditi i Hrvatska.

Brojne ekološke udruge pozdravile su taj prijedlog, no iz sektora automobilske industrije ne stižu pozitivne reakcije. Dapače, oni kritiziraju EU da se tim planom previše oslanja isključivo na tehnologiju električnih vozila, upozoravaju da samo jedna tehnologija nikako ne smije biti jedini odgovor na problem te su pozvali Uniju da razmotri i druge mogućnosti primjene dekarboniziranih goriva. Prema zadacima Europskog zelenog plana, kojim je EU ambiciozno zacrtao cilj da do 2050. godine Europa postane kontinent s nula emisija stakleničkih plinova, predviđeno je da do 2025. godine unutar EU-a ima milijun punionica za električna vozila, a do 2030. tri milijuna. No europski revizori koji prate ispunjavanje ciljeva upozoravaju da Unija nije ni blizu cilja od milijun punionica te da dinamiku instaliranja novih punionica treba značajno ubrzati ako se želi postići planirani broj punionica do 2025. Novi prijedlog tako najavljuje postavljanje punionica za električne automobile svakih 60 km i punionica vodika svakih 150 km na glavnim autocestama. Uz to, EU želi promijeniti porezni sustav kako bi osigurao da se goriva koja najviše zagađuju najviše oporezuju.

‘Do 2030. godine u sektoru prometa naglasak će biti na izgradnji nove infrastrukture za korištenje alternativnih oblika energije u prometu’, kažu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na čijem je čelu direktor Siniša Kukić. PHOTO: Milan Sabic/PIXSELL

Novom će se planu zemlje članice EU-a s višim standardom relativno lako prilagoditi. No kako će prilagodba teći u Hrvatskoj? Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na čijem je čelu direktor Siniša Kukić, kažu da će planirana politika dekarbonizacije energetskog sektora definitivno pokrenuti značajne promjene i u sektoru prometa, što je jasno iz mnogih strateških dokumenata na razini EU-a i na nacionalnim razinama. „Međutim, čak i postojeći planovi podložni su reviziji i zacrtavanju još ambicioznijih ciljeva te možemo očekivati da će se i dodatno prilagođavati. Jedan od ciljeva naše klimatsko-energetske politike je značajno smanjenje potrošnje fosilnih goriva u prometu, uz istodobno povećanje korištenja energije s nultom ili vrlo niskom emisijom CO2. U razdoblju do 2030. godine u sektoru prometa naglasak će biti na izgradnji nove infrastrukture za korištenje alternativnih oblika energije u prometu (ukapljeni prirodni plin – LNG, autoplin, električna energija i vodik). Predviđa se povećanje udjela vozila na alternativni pogon, poglavito električnih, te elektrifikacija gradskog i međugradskog prometa, kao i povećanje korištenja LNG-ja u teškom teretnom, pomorskom i željezničkom prometu. Sve to trebao bi pratiti i razvoj naprednih mreža te poticanje intermodalnog i integriranog prometa na nacionalnoj i lokalnoj razini“, stoji u odgovoru Fonda na pitanje Megawatta kako se Hrvatska priprema za budućnost prometa u EU-u.

U Fondu dalje navode kako već niz godina osiguravaju bespovratne poticaje za razne aktivnosti čistijeg prometa. Program Vozimo ekonomično, u sklopu kojeg se potiče kupnja energetski učinkovitih vozila, pokrenut je 2014. godine te je Fond do 2020. godine sufinancirao nabavu više od 4500 energetski učinkovitih vozila s ukupno 153 milijuna kuna. I dok su 2014. godine u Hrvatskoj bila registrirana 74 osobna vozila na električni pogon, prošle godine bilo ih je više od 1300, a trend ubrzanog rasta očekuje se i u sljedećih pet godina. Ove godine odobreno je sufinanciranje za kupnju oko 2000 vozila, taj će se trend, tvrde u Fondu, nastaviti i u narednim mjesecima, s obzirom na to da je upravo takav vid poticanja kupnje ekološki prihvatljivih vozila i u nacionalnom energetsko-klimatskom planu naveden kao jedan od načina smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa. U Fondu napominju i da će u narednim godinama poseban naglasak staviti na poboljšanje infrastrukture, odnosno povećanje broja punionica za električne automobile, što je nesumnjivo jedan od prioritetnih zadataka za Hrvatsku kao turističku zemlju. Navode da do 2024. godine planiraju poticati i izgradnju infrastrukture za punjenje u javnim zgradama, kao i još neke programe s ciljem poticanja brže i kvalitetnije transformacije prometnog sustava. Sredstva za te programe uglavnom se osiguravanju iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama, sukladno Planu njihova korištenja, a taj Plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine predviđa čak 300 milijuna kuna sredstava namijenjenih isključivo smanjenju emisija iz prometa.

Ako nakon razmatranja paketa mjera država članica EU-a odredba o zabrani prodaje novih automobila na fosilna goriva bude pravno obvezujuća, primjenjivat će se i u Hrvatskoj. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića odgovorno je za planiranje strateških politika i izradu pripadajućih strateških dokumenata na kojima se temelje sve aktivnosti pojedinih institucija u Hrvatskoj. Iz tog Ministarstva odgovaraju kako je o konkretnim datumima do kojih bi se zabranila prodaja automobila na fosilna goriva još uvijek rano govoriti, jer zasad postoji samo prijedlog da se cestovni promet uključi u sustav trgovanja emisijama CO2 u koji su već uključeni industrija, energetika i zrakoplovne djelatnosti. „Prijedlogom izmjene direktive koja regulira sustav trgovanja emisijama, predlaže se uključivanje sektora cestovnog prometa od 2025. godine u zaseban sustav trgovanja, na način da će obveznici sustava biti dobavljači goriva za sva cestovna vozila. Predstoji razmatranje navedenog zakonodavnog prijedloga EU-a te utjecaja koji će imati na građane i gospodarske subjekte u Hrvatskoj“, navode iz Ministarstva. Dodaju i da će države članice u raspravama u okviru radnih skupina najprije utvrditi instrumente i mjere kojima će se obuhvatiti emisije iz cestovnog prometa – ili u okviru posebnog sustava trgovanja ili nastavkom propisivanja sve striktnijih standarda za cestovna vozila.

No kažu da će se unutar EU-a svakako trebati voditi računa o posljedicama koje će svaka od tih mjera imati na standard građana. „Zabrana prodaje automobila na fosilna goriva je krajnja opcija prije koje je potrebno razmotriti i primijeniti druge mehanizme. Ako nakon razmatranja paketa mjera od strane država članica odredba o zabrani prodaje novih automobila na fosilna goriva bude pravno obvezujuća, primjenjivat će se i u Hrvatskoj. No Hrvatska nije bila među državama članicama koje su uputile navedeni zahtjev“, navode iz Ministarstva gospodarstva.

U Hrvatskoj su 2014. registrirana 74 osobna vozila na električni pogon, prošle godine bilo ih je više od 1300, a trend ubrzanog rasta očekuje se i u sljedećih pet godina

Hrvatska je i prije usvajanja Paketa za 55 („Fit for 55“)  izradila preliminarne analize i scenarije za povećanje ciljeva smanjenja emisija do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti 2050. Paket se sastoji od 12 zakonodavnih prijedloga te nam, tvrde iz Ministarstva gospodarstva, predstoji razmatranje kako unaprijediti postojeće politike i scenarije za postizanje većih smanjenja emisija u okviru novog cilja EU-a do 2030. Ove aktivnosti iziskuju zajednički rad svih resora koji trebaju dati doprinos klimatskoj ambiciji, a u narednom će se razdoblju podrobno analizirati u kojoj mjeri nacionalne klimatske politike doprinose ispunjenju klimatskih ciljeva 2030. Slijedom dobivenih rezultata unaprijedit će se zakonodavstvo, strateški dokumenti i izraditi novi ambiciozniji scenariji kako bi se postigli svi zacrtani ciljevi.

U Ministarstvu kažu kako su svjesni činjenice da su cijene električnih vozila još uvijek značajno više od onih klasičnih i nisu pristupačne građanima Hrvatske, no tvrde da se o toj činjenici vodi računa te da se paralelno s razvojem mreže za opskrbu električnih vozila potiče snažniji razvoj javnog prijevoza. „Korištenjem obnovljive energije, posebice električne u javnim uslugama u prometu, smatramo da neće doći do udara koji može izazvati nagli rast cijena fosilnih goriva“, tvrde u Ministarstvu i dodaju kako bi, prema postojećim preliminarnim analizama, do 2030. Hrvatska trebala imati gotovo 220.000 električnih vozila i 340 vozila na vodik, dok bi taj broj do 2050. za električna vozila iznosio gotovo 1.630.000, a za ona na vodik 82.000. Broj vozila treba pratiti i infrastruktura te bi do 2030. trebalo izgraditi gotovo 78.000 punionica za punjenje električnih vozila, a do 2050. gotovo 920.000. Kako bi se potaknula izgradnja infrastrukture za vozila na alternativna goriva te povećao udjel električnih vozila na tržištu, Ministarstvo je Planom trošenja financijskih sredstava od dražbi osiguralo 300 milijuna kuna za mjere u prometu.

‘Najveći problem za Hrvatsku, ako dođe do zabrane automobila s pogonom na fosilna goriva, predstavlja nedostatna infrastruktura za opskrbu e-automobila, kao i tko bi je trebao graditi’, kaže Juraj Šebalj. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Zanimalo nas je također može li i hoće li elektroenergetski sustav Hrvatske u narednim godinama izdržati relativno snažan rast potražnje za energijom za punjenje električnih automobila. U Ministarstvu tvrde da se uz pomoć novca iz fondova EU-a nastoji osigurati razvoj mreže koja će odgovoriti tim zahtjevima te da se očekuju investicije u nove kapacitete za proizvodnju, kako iz većih elektrana na obnovljive izvore tako i kod distribuirane proizvodnje u vlasništvu građana i poduzetništva. “U ovom trenutku je infrastruktura za opskrbu električnih automobila dostatna, ali se i ubrzano razvija za buduće potrebe. Stoga je veliki broj investicija programiran preko operativnih programa kohezijskih fondova i integriranih teritorijalnih planova. Dodatno je Planom oporavka planiran iznos sredstava od 5,5 milijardi kuna za Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava“, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Hrvatski vozač rallyja i dobar poznavatelj automobilističke industrije Juraj Šebalj izrazito je skeptičan oko mogućnosti da prelazak tržišta na automobile na električni pogon u Hrvatskoj, ali i u cijelom EU-u, prođe bezbolno u tako kratkom roku. „Rekao bih da je to jedna lijepa želja i bilo bi dobro da se ona ostvari. Siguran sam da će sva autoindustrija do 2035. raditi na tome da se tehnologija električnih automobila razvije do kraja, da se radijus kretanja tih automobila poveća i da će se infrastruktura za opskrbu takvih automobila energijom paralelno razvijati i rasti u cijeloj Europi, pa tako i kod nas. To je, u svakom slučaju, politička odluka, a automobilska industrija na nju ne može utjecati već se samo može prilagoditi“, objasnio je Šebalj. Kada je u pitanju Hrvatska, on smatra da najveći problem predstavlja nedostatna infrastruktura i tko bi je trebao graditi. „Hrvatska bi u narednih 14 godina, prihvati li se ovaj prijedlog, trebala postati jedno veliko gradilište jer treba razvući toliko kabela kako bi se energijom opskrbile tolike nove punionice. Drugi problem predstavlja proizvodnja dovoljnih količina energije za opskrbu električnih automobila. Želimo li pratiti trendove EU-a i ispuniti zadatke koji se pred nas postavljaju, trebat će nam još jedna nuklearka da proizvedemo dovoljno energije za toliko električnih automobila. Sa sadašnjom tehnologijom solarne elektrane i vjetroelektrane ne mogu osigurati dovoljno energije za električne automobile koji zahtijevaju vrlo jake struje. A da ne spominjemo kolike će nam količine energije trebati kad tijekom turističke sezone Hrvatsku preplave deseci i stotine tisuća električnih automobila iz cijele Europe. Sve su to parametri o kojima treba voditi računa kad je u pitanju potpuno napuštanje automobila s pogonom na fosilna goriva“, smatra Šebalj.

On tvrdi da će se razvijene i bogate zemlje, poput Njemačke ili Francuske, vrlo lako i relativno bezbolno prilagoditi procesu prelaska na električne automobile, no što čeka Hrvatsku i kako će kod nas teći taj proces, vrlo je teško predvidjeti. Lako je moguće, kaže Šebalj, da će u Hrvatsku doći velike strane tvrtke koje će imati sredstva za investiranje i koje će kompletnu infrastrukturu, slično kao i u energetskom sektoru, držati u svojim rukama. Drugi je problem, podsjetio je, cijena električnih automobila koja je osjetno veća od klasičnih. „Ja nemam iluziju da će se cijene automobilskih baterija drastično smanjiti na svjetskom tržištu, jer će potražnja za njima u narednim godinama, kako bude rastao broj električnih automobila na cestama, snažno rasti. To je svojevrsna pat pozicija i rekao bih da je Europa kolateralna žrtva trgovinskog rata između Kine i SAD-a, barem kada je u pitanju automobilska industrija“, objasnio je i dodao kako ni naftna industrija još nije rekla svoje i ostaje nam pratiti u kojem će se smjeru ona razvijati, s obzirom na to da naftni sektor u svijetu u svojim rukama drži značajan novac koji također može investirati u određene segmente autoindustrije. Šebalj je zaključio da bi se politička odluka EU-a o napuštanju automobila s motorima na fosilna goriva mogla pokazati kao vrlo nespretna te bi mogla imati dugoročne posljedice ne samo za automobilsku industriju, nego i za standard građana. „U svakom slučaju, predstoje nam burne godine i bit će zanimljivo promatrati kako će se i automobilska industrija, ali i države i njezini građani, prilagoditi prelasku na potpuno drugačiju tehnologiju prometa od one koju smo poznavali do sada“, zaključio je Šebalj.