Jukić: ‘Prostor Zagrebačkog velesajma ekonomski gledano jedan je od najvećih zagrebačkih potencijala’

Tihomir Jukić, profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, govori kako je zbog Bandićeva ‘Manhattana na Savi’ zaustavljen projekt revitalizacije prostora Zagrebačkog velesajma

 

Zagrebački velesajam nije dorastao svom potpunom potencijalu. Prije nekoliko godina iz tog je razloga Grad Zagreb naručio prijedlog programa cjelokupne transformacije tog prostora od Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje je trebalo utvrditi sve mogućnosti prostora Velesajma te je bilo dovršeno 2018. u skladu sa svim zahtjevima.

Brojnim se načinima ovo pokušalo približiti žiteljima Zagreba, ali sve je stalo nakon Bandićeve ideje o „Manhattanu na Savi“. Tihomir Jukić bio je voditelj tog istraživanja te i dalje smatra kako je rekonstrukcija Velesajma važna točka u daljnjem napretku Zagreba.

„Nova gradska vlast ima velike naslijeđene zadatke pred sobom i utvrdit će svoje prioritete, jer nije to samo Zagrebački velesajam, nego i prostor Gredelja i Zagrepčanke na Heinzelovoj ulici, tri izrazito važna prostora za budući razvoj grada i podizanje kvalitete života. Za razliku od druga dva potencijal prostora, Zagrebačkog velesajma krije se i u njegovu kontinuiranom korištenju te boljem građevinskom stanju, a sve to trebalo bi pridonijeti njegovoj bržoj transformaciji. Izradom programa ZV-a u praksi se pokazala izrazito duga i nepotrebna procedura gradskog projekta. Prema postojećim parametrima GUP-a, čak tri puta se radi program istog prostora i tri puta usvaja jer se predviđa izrada programa za arhitektonsko-urbanistički natječaji i program za Urbanistički plan uređenja (UPU). Vjerojatno bi se planiranom izmjenom i dopunom GUP-a, koju najavljuje nova gradska vlast, taj postupak mogao skratiti kako bi bio gradski projekt operativniji“, kaže za Zagreb News Tihomir Jukić.

Velesajam je bio zaštićen još 2016. kao kulturno dobro, izdvojeno je tada 8 paviljona i još 5 za svoju ambijentalnu vrijednost. Sukladno tome, Jukić i njegov tim zastupaju tzv. „aktivnu zaštitu“, gdje poštuju štićenost nekog prostora zbog svoje kulturne vrijednosti, ali najbolji način očuvanja toga je načiniti prostor živim i aktivnim.

„Uobičajeno je da se kreće s polazišta da zaštićeni prostori i građevine trebaju u budućnosti biti planirane za kulturu, zajedničke sadržaje i društvene djelatnosti. Moj stav je donekle suprotan i smatram da projekt mora biti i ekonomski održiv, a to jednostavno rečeno znači balans između sadržaja koji zarađuju novac i sadržaja koji troše novac. Novim sadržajima i gospodarskim aktivnostima potrebno je stvoriti nova radna mjesta i osigurati dugoročnu ekonomsku i ekološku održivost i vitalnost prostora. Tako je izrazito važno i u ovoj fazi izrade programa voditi paralelne aktivnosti istraživanja zainteresiranosti potencijalnih investitora za taj prostor. Postavlja se i pitanje je li se s obzirom na tradiciju zadržava sajamska aktivnost Zagrebačkog velesajma i u kojem obimu. Zadnji razgovori oko toga su vodili k zaključku da je to oko trećine površine današnjeg prostora, ali suvremeni visoko-tehnološki sajamsko-izložbeni prostor odgovarajući potrebama i tehnološkim zahtjevima početka 21. st, s kongresnim centrom, hotelima i pratećim sadržajima“, opisuje mogućnosti prostora Tihomir Jukić.

Svaka daljnja izmjena Novog Zagreba nadovezivala bi se upravo na ove prostorne reforme. Da bi se sve to moglo zaokružiti u smislenu cjelinu, potrebna je, prema mišljenju Jukića, kružna linija javnog prijevoza s pristupima prostoru Zagrebačkog velesajma s ulice J. Antalla i ulice R. Cimermana.

„Ta bi kružna linija javnog prometa sjeverno i južno od Avenije Dubrovnik povezivala sva novozagrebačka naselja međusobno – što sada nije slučaj – i bila bi najbrža veza tih naselja do sjevernog ulaza u prostor Zagrebačkog velesajma, a time bi lako bio dostupan Bundek i novi parkovni prostor na mjestu hipodroma. Uz sve to, novi pješačko-biciklistički most bi spajao Sveučilišnu aleju sjeverno od Save s prostorom Zagrebačkog velesajma na jugu i povezao stari i novi dio Zagreba. To bi bio doprinos povezivanju i cjelokupnom javnom prijevozu Zagreba, a time bi se značajno podigla kvaliteta života u Novom Zagrebu“, napominje Tihomir Jukić.

„Inovativna gradska četvrt“ bila bi krajnji proizvod ovakvog pothvata. Građani bi mogli uživati u njemu, ali i investitori. Mješovite namjene pritom su glavna nit vodilja – ponovno stvoriti grad „u pravom smislu riječi“. Tehnološki i znanstveni park, studentski dom, edukacijski prostori, muzeji, poslovni i trgovački prostori… Sve to i više Jukić navodi. Za njega je to „ekonomski gledano jedan od najvećih zagrebačkih potencijala. Ne samo da će podignuti konkurentnost gospodarstva, već doprinijeti dovršetku Zagreba kao grada i podići kvalitetu života.

„Na područje Zagrebačkog velesajma gravitira u radijusu 1 km oko 33.000 stanovnika, a u radijusu 5 km oko 400.000 stanovnika. Važna je relativna blizina i brza dostupnost aerodroma. Sve to ukazuje na izrazito visoki ekonomski potencijal prostora. Potencijal prostora predstavlja i riješeni imovinskopravni odnos između Zagrebačkog holdinga, Grada Zagreba i Zagrebačkog velesajma. Kao jedan od najvećih gradskih projekata Zagrebački velesajam mora biti izrazito dobro vođen, organiziran i praćen preko interdisciplinarnog tima. Isto tako, kao prva etapa rješenja, mora biti organizirano privremeno korištenje tog prostora – 7-8 godina iz iskustva sličnih međunarodnih projekata – dok se napravi sva prostorno planska dokumentacija, obave arhitektonsko-urbanistički natječaji i dogovori financijski model održivosti prostora u komunikaciji sa zainteresiranim investitorima. Za proces preobrazbe prostora poželjna su sva nova tehnološka dostignuća, uvažavajući energetske zahtjeve, mobilnost i dekarbonizaciju prostora. Ne treba zaboraviti da je u prošlosti ZV bio predvodnica u tome (prvi TV prijenos, izložen Apollo, prvi model samoposluge i radne kuhinje itd), a to bi trebao biti i nadalje u konceptu inovativnog urbanog središta“, zaključuje Tihomir Jukić.

Komentiraj