Iza Grupe KONČAR stoji 100 godina tradicije u izgradnji i održavanju složenih elektroenergetskih postrojenja, izgradnji vlakova i tramvaja, generatora, motora, a u posljednjih nekoliko desetljeća i postrojenja za obnovljive izvore energije. I u tom se industrijskom segmentu snalaze izuzetno dobro. A sve zastupljeniji trend povratka proizvodnih procesa u Europu otvara im mogućnost osiguranja novih projekata koji donose nove poslove u budućnosti. Grupa je u 2021. godini ostvarila rekordan rast ukupnih prihoda od čak 17,5 posto i čak 59,80 posto veću EBITDU u odnosu na 2020. godinu. U posljednje tri godine, unatoč svim poteškoćama koje je sobom donijela covid-pandemija, Grupa KONČAR je od 2019. ostvarila prosječni godišnji rast EBITDA od čak 47,7 posto, a posebnu težinu ima i podatak da je njihova knjiga narudžbi puna godinama unaprijed i trenutno „teška“ više od pet milijardi kuna. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnim tržištima premašili su dvije milijarde kuna i veći su za 11,5 posto u odnosu na prethodnu 2020.

Član Uprave KONČARA Josip Lasić s ponosom ističe kako je velika prednost tvrtke činjenica da rade izvanserijske proizvode prilagođene zahtjevima svakog kupca i ta im prilagodljivost u poslovanju, uz kvalitetu, inovativnost i profesionalni pristup svakom poslu, donosi poseban ugled i poziciju na svjetskom tržištu. Uz to, kaže, prepoznati su i po tome da danas nerijetko sklapaju poslove modernizacije, revitalizacije i servisiranja elektroenergetskih postrojenja širom svijeta koje su sami izgradili prije 50 ili 60 godina i koja funkcioniraju do danas. Josip Lasić je za Business&Banking ispričao kako posluju u ovim izazovnim vremenima, kakve sve planove imaju za budućnost i kako se bore za svoje mjesto na sve zahtjevnijem globalnom tržištu.

Josip Lasić, član Uprave KONČARA, ističe kako je njihova velika prednost to što rade izvanserijske proizvode prilagođene zahtjevima svakog kupca. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Rast dobiti KONČARA vidljiv je zadnje dvije godine. Kako objašnjavate ove dobre poslovne rezultate Grupe koji su ostvareni unatoč problemima koje je donijela pandemija?

Nova Uprava, koja je došla početkom 2020., preuzela je tvrtku u nezahvalnom trenutku početka pandemije i globalnog lockdowna. Do tada uobičajeni dobavni lanci počeli su pucati, nije bilo moguće nabaviti sirovine i materijale potrebne za proizvodnju niti otpremiti gotove proizvode, pa je takva neočekivana situacija tražila brzu reakciju, prilagodbu novim uvjetima i reorganizaciju poslovanja. Na sreću, naša kapitalna struktura u tom je trenutku bila snažna i omogućila nam je da tu prilagodbu provedemo mirno jer se, zahvaljujući zalihama kapitala i stabilnoj financijskoj situaciji, nismo trebali boriti za dah kao mnoge druge tvrtke. Dapače, krenuli smo proaktivno prema našim dobavljačima, nastojali smo osigurati dodatne zalihe materijala i sirovina kako bismo doskočili mogućim novim zastojima u transportu, nastojali smo skratiti vrijeme plaćanja isporučenih sirovina, na čemu smo ostvarivali određene uštede zahvaljujući rabatima. Tako smo anulirali taj početni šok. Dodatno nam je išla na ruku i činjenica da zamah procesa zelene tranzicije, odnosno odmaka od fosilnih goriva i okretanje prema zelenim izvorima energije i investicije u tom sektoru nisu stali, jer značajan dio našeg poslovanja otpada upravo na takve projekte i tehnologije. Uz sve to, posvetili smo se i podizanju poslovanja, povećanju ugovaranja novih poslova, prodoru na nova tržišta, zadržavanju starih i privlačenju novih klijenata, a paralelno smo podizali i operativnu učinkovitost tvrtke. Uspjeli smo značajno podići profitabilnost, pa kad govorimo o prihodima, Grupa KONČAR u posljednje tri godine raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 11,2 posto. Još većom stopom rastu i ugovoreni poslovi i danas imamo knjigu otvorenih narudžbi popunjenu narudžbama u vrijednosti više od pet milijardi kuna. Dakle, kombinacija više čimbenika, sa „zelenim“ trendovima koji su trenutno prisutni u elektroenergetskim sustavima na globalnoj razini idu nam u prilog i vjerujem da ćemo iz te situacije izvući maksimum prihoda.

B&B: KONČAR ostvaruje čak 60 posto ukupnih prihoda upravo izvozom roba i usluga, a dvije trećine izvoza ostvarene su u zemljama Europske unije. U kojim zemljama EU-a KONČAR ima najviše sklopljenih poslova i gdje još planirate pojačati prisutnost?

Imamo reference na 130 tržišta u cijelom svijetu, a prosječno smo godišnje prisutni na 90 tržišta. Najviše izvozimo u zemlje Europske unije, na njih nam otpada oko 77 posto ukupnog izvoza, a ostatak otpada na zemlje američkog kontinenta te Aziju i Afriku koja su naša tradicionalna tržišta. Naime, KONČAR je u nekima od tih zemalja sa svojom opremom prisutan još od 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, pa nije rijetkost da preuzimamo poslove revitalizacija ili zamjena opreme kojoj je istekao životni vijek. Uz to, stalno otvaramo i nova tržišta. Kad je pak riječ o EU-u, najviše poslujemo u Njemačkoj, Švedskoj i Austriji. Prošle smo godine, primjerice, samo u Njemačkoj ostvarili oko 400 milijuna kuna prihoda, i na nju otpada gotovo 20 posto našeg izvoza. Prisutni smo i u nordijskim zemljama, posebno u Švedskoj koja nam je izuzetno važno tržište od kojeg u budućnosti puno očekujemo. Oko sedam posto izvoza ide u Austriju i na tom tržištu, kao i na njemačkom i švedskom, bilježimo stalan rast poslovanja. Upravo radimo na složenom projektu revitalizacije postrojenja triju velikih hidroelektrana u Bugarskoj ukupne snage oko 1200 MW. Prisutni smo i u Makedoniji s novim projektom izgradnje 400/110 kV transformatorske stanice Ohrid.

‘Imamo reference na 130 tržišta u cijelom svijetu, a prosječno smo godišnje prisutni na 90 tržišta. Najviše izvozimo u zemlje Europske unije’, ističe Lasić. FOTO: KONČAR

B&B: U ovim vremenima ne možemo izbjeći spominjanje ruskog tržišta. Je li i koliko Grupa KONČAR radila u Rusiji i kako se nosite s posljedicama sankcija prema toj zemlji koje su praktički zaustavile sve gospodarske aktivnosti?

Nekad je, u vrijeme bivšeg SSSR-a, KONČAR imao puno više posla u Rusiji i Ukrajini. Danas je taj postotak značajno manji. Godine 2014. prilikom ruske aneksije Krima i prvog vala sankcija, imali smo nešto veću izloženost poslovanja, no od tada smo značajno smanjili poslove u tom dijelu Europe, a time i izloženost eventualnim poremećajima u poslovanju. Godine 2021. na ruskom tržištu smo ostvarili tek oko 3,5 milijuna kuna prihoda i isto toliko u Ukrajini, što čini zanemarivih 0,2 posto ukupnih prihoda KONČARA. Imamo i neke ugovorene poslove u Rusiji vrijedne oko 13 milijuna kuna i oko 3,5 milijuna kuna u Ukrajini i to najčešće kroz naše lokalne partnere. Riječ je o isporuci mjernih transformatora. Ti se ugovori po svoj prilici neće realizirati, no bez obzira na tu činjenicu to nisu neki značajniji iznosi koji bi negativno utjecali na naše poslovanje.

B&B: Prisutni ste i na brojnim svjetskim tržištima, primjerice ugovaranjem triju generatora za dvije male hidroelektrane u Japanu ostvarili ste iskorak i na azijskom tržištu. O kakvom je projektu riječ i koliko je bilo teško ući na tehnološki vrlo zahtjevno tržište poput japanskog?

Japansko tržište je tradicionalno vrlo zatvoreno i europskim proizvođačima je teško probiti se sa svojim proizvodima. Dvije godine je trajao proces našeg ulaska na to tržište, a KONČAR je s austrijskim partnerom osigurao prvi posao za hidroelektrane u Japanu, što je svojevrsni presedan. Japanski investitori su prepoznali naš potencijal i kvalitetu i odlučili su nam pružiti priliku. Taj je projekt sada u pripremnoj fazi, no KONČAR je aktivan u projektima razvoja opreme za hidroelektrane i prisutan u cijelom svijetu, pa je ulazak na tržište Japana zapravo produkt višegodišnjeg rada, podizanja kvalitete i sustavnog pristupa novim tržištima. Osim Japana prisutni smo u čitavom svijetu s projektima kojima dokazujemo svoju konkurentnost. Posebno smo se dokazali u proizvodnji i isporuci elektroenergetske opreme i složenih elektroenergetskih sustava. Radimo u Africi, često su to poslovi obnove i modernizacije KONČAREVIH postrojenja hidroelektrana ili trafostanica građenih prije 40 ili 50 godina. U Keniji smo upravo završili revitalizaciju hidroelektrane Kamburu, a imamo i zanimljive projekte revitalizacije hidroelektrana u Tanzaniji, Zambiji, Nigeriji i Gvineji, vraćamo se na tržište Pakistana, a naši Mjerni transformatori su od 2014. godine otvorili i važno tržište SAD-a na kojem su potpisali nekoliko vrlo vrijednih ugovora, čime su nadoknadili dotadašnje aktivnosti u Rusiji. Radimo i na revitalizaciji hidroelektrane u Salvadoru u Južnoj Americi. Naša tvrtka KONČAR – Električna vozila upravo radi na velikom projektu realizacije isporuke ukupno 14 tramvaja za latvijski grad Liepaja, od kojih smo 12 već isporučili latvijskom kupcu. Veliki je broj projekata na kojima radimo po cijelom svijetu i redovno pratimo globalno kretanje investicija u energetskom sektoru.

B&B: S obzirom na niz projekata na kojima radite i na činjenicu da rusko i ukrajinsko tržište nisu značajnije zastupljeni u vašem poslovanju, znači li to da ne očekujete pomoć Vlade u poticajima?

S obzirom na svega 0,2 posto prihoda koje smo ostvarili u tim zemljama, ne možemo govoriti o značajnom utjecaju na poslovanje, pa stoga ne očekujemo neku pomoć. No više nas brinu sekundarni učinci krize, a to su rast cijena sirovina i energenata. Ako se takvi trendovi nastave, čitav svijet će se suočiti s tim problemima. U tom bismo dijelu možda mogli očekivati neke smjernice. No ponavljam, KONČAR ima stabilno financijsko stanje i zahvaljujući zalihama kapitala možemo apsorbirati dobar dio takvih udaraca i tu smo u boljoj poziciji u odnosu na veliki broj poduzeća u Hrvatskoj. Svakako da ćemo zbog ove situacije cijene svojih proizvoda i usluga dijelom trebati revidirati.

B&B: Kako na poslovanje djeluju skokovi cijena energenata i poremećaji u opskrbi tržišta materijalima i sirovinama poput čelika? Utječe li rast cijena i na već potpisane ugovore?

Već se i u 2021. vidio trend rasta cijena. Nama su kroz prošlu godinu materijalni troškovi porasli čak 18 posto što je, osim zbog rasta poslovanja, dobrim dijelom i direktna posljedica poremećaja na tržištu u cijelom svijetu. Rast troškova materijala i sirovina vidljiv je i u ukupnom postotku prihoda. No to su za sada održivi parametri koje možemo podnijeti. Što se pak tiče potpisanih ugovora, dio njih će svakako trebati biti revidiran. KONČAR pregledava sve ugovore i aktivno ocjenjujemo koje je moguće revidirati, a u kojima to nećemo moći učiniti. No poučeni iskustvom poslovanja unatrag dvije godine, odnosno iz pandemijskog doba, gdje god je to moguće ugovaramo skale koje uzimaju u obzir porast cijena materijala i sirovina i tako štitimo svoje poslovanje od povećanih rizika. Rast cijena materijala i sirovina samo je dio problema, jer imamo i problem nemogućnosti nabave nekih materijala. Neke zalihe smo stvorili, a proširili smo i bazu dobavljača kako bismo povećali alternativne izvore dobave.

Projekt velike sunčane elektrane na Visu KONČAR je 2020. dovršio za HEP, a tvrtka KONČAR Električna vozila ugovorila je isporuku 14 tramvaja za latvijski grad Liepaja, od kojih su 12 već isporučili. FOTO: KONČAR

B&B: Koliki promet odnosno udio poslovanja Grupa KONČAR ostvaruje na domaćem tržištu? Poznato je da ste pokrenuli niz velikih projekata s Hrvatskom elektroprivredom, ugovorili ste i posao s tvrtkom Rimac Automobili, a nastavljena je dugogodišnja suradnja sa Zagrebačkim električnim tramvajem potpisivanjem novog dvogodišnjeg okvirnog ugovora o održavanju niskopodnih tramvaja. Na kojim ste još projektima u Hrvatskoj aktivni?

Domaći projekti u poslovanju Grupe sudjeluju s 40 posto udjela. Tradicionalno surađujemo s HEP-om, HŽ Putničkim prijevozom, HŽ Infrastrukturom i ZET-om i većina projekata odlazi na te tvrtke koje su najveći domaći investitori u elektroenergetske mreže i transportnu infrastrukturu. Osigurali smo posao izgradnje velike transformatorske stanice za novi poslovni kampus Rimac Automobila u Svetoj Nedjelji vrijedan 57,2 milijuna kuna.

Radimo na nizu projekata izgradnje i opremanja više transformatorskih stanica, a prošle smo godine s HEP-om potpisali i ugovor o revitalizaciji i podizanju snage HE Senj vrijedan 330 milijuna kuna i to je jedna od najvećih HEP-ovih investicija. Taj nam je ugovor posebno važan. Radimo i vrlo zahtjevan projekt polaganja podmorskih elektroenergetskih kabela između kopna i otoka Krka te kopna i otoka Brača. Taj smo posao potpisali s HOPS-om, a riječ je o zamjeni postojećih 110 kV podmorskih kabela, čime će se osigurati stabilnija opskrba Krka i Brača električnom energijom. Važno je istaknuti kako se projekt u potpunosti financira bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) 2021. – 2026.

B&B: Jedan od proizvodnih segmenata koji KONČAR razvija posljednjih godina su i obnovljivi izvori energije. Na kojim sve projektima OIE KONČAR radi u ovom trenutku, a koliko ih je već dovršeno?

Radimo paralelno na nekoliko velikih projekata u Hrvatskoj. Za HEP smo 2020. dovršili projekt izgradnje velike sunčane elektrane na Visu snage 3,5 megavata (MW), a ove ćemo godine dopuniti taj projekt baterijskim spremnikom snage 1 MW, koji će omogućiti spremanje proizvedene energije. Taj je baterijski spremnik, s IT sustavom za upravljanje, u potpunosti razvijen i proizveden u KONČARU. Upravo realiziramo i projekt mjernog vlaka u sklopu ugovora potpisanog s talijanskim partnerom za potrebe kupca HŽ Infrastruktura. Taj će mjerni vlak u potpunosti biti razvijen, projektiran i proizveden u KONČARU, a njegova isporuka je planirana u 2023. Mjerna vozila služe za ispitivanja, mjerenja i analizu stanja donjeg ustroja pruge i kontaktne mreže, a prikupljeni podaci se koriste za dobivanje informacija o stanju infrastrukture kod donošenja planova za investicije i remonte. Imamo još niz ugovorenih projekata na području obnovljivih izvora energije koji su nam vrlo važni jer u budućnosti želimo dodatno potvrditi ulogu KONČARA upravo u segmentu složenih elektroenergetskih sustava obnovljivih izvora energije. Potpisali smo ugovor s HEP-om za izgradnju sunčane elektrane Donja Dubrava snage 9,9 MW te dviju sunčanih elektrana u Sisku i Virju za investitora INA Grupu. Paralelno gradimo i tri vlastite integrirane sunčane elektrane na krovovima naših proizvodnih hala. Ugovorenim se projektima pozicioniramo kao vodeći regionalni proizvođač i isporučitelj postrojenja obnovljivih izvora energije, no nastojimo i da u svim ostalim našim proizvodnim aktivnostima, rješenjima i uslugama maksimalno smanjimo ugljični otisak i umanjimo posljedice na okoliš i na tome posebno radimo.

B&B: Što je s isporukom 44 moderna vlaka za HŽ Putnički prijevoz? Ugovor je potpisan još 2014. Jesu li svi ugovoreni vlakovi na vrijeme isporučeni HŽ-u?

KONČAR je s HŽ Putničkim prijevozom 2014. potpisao dva ugovora vrijednosti 1,6 milijardi kuna, jedan za isporuku 32 elektromotorna vlaka te ugovor za isporuku 12 dizel-električnih vlakova. Tijekom 2015. i 2016. isporučeno je 20 elektromotornih vlakova i jedan dizel-električni vlak, za preostale vlakove iz ugovora nisu bila osigurana financijska sredstva pa je isporuke prolongirana. Ugovor za isporuku preostalih 12 elektromotorna vlaka potpisan je u travnju 2020. te je osigurano financiranje. Pet vlakova je već isporučeno, a preostali bi trebali biti dovršeni i isporučeni do kraja ove godine. Što se tiče dizel-vlakova, do sada je isporučeno njih pet za koje je osigurano financiranje, a nadamo se da ćemo i za preostalih sedam dobiti garanciju financiranja te da ćemo ih uskoro početi proizvoditi. Dizel-vlakove financira EUROFIMA, europska agencija koja je specijalizirana za financiranje ovakvih projekata. No mi smo 2020. s HŽ Putničkim prijevozom potpisali i ugovor za još 12 elektromotornih vlakova, čija će proizvodnja početi uskoro, a također se financiraju putem EU fondova. Proizvodnja u KONČAR – Električnim vozilima nam je puna i mjesečno isporučujemo jedan tramvaj i jedan vlak.

B&B: Prije nekoliko godina u javnost je pušten popis tvrtki u većinskom vlasništvu države, čije je udjele Vlada namjeravala prodati, odnosno privatizirati. Je li među njima bio i KONČAR? Kakva je u ovom trenutku vlasnička struktura KONČARA, tko su sve partneri tvrtke i s kojim udjelima i tražite li strateškog partnera?

Značajna promjena u vlasničkoj strukturi KONČARA dogodila se 2016. godine jer je te godine Vlada prodala 22,82 posto vlastitog udjela u tvrtki. Država u ovom trenutku direktno sudjeluje u našoj vlasničkoj strukturi sa svega oko tri posto. Najveći pojedinačni dioničari su mirovinski fondovi, prvi od njih je Kapitalni fond s oko 28 posto udjela, potom slijedi nekoliko obveznih i mirovinskih fondova. Svi fondovi ukupno imaju oko 80 posto suvlasništva u KONČARU, a 20 posto otpada na manje dioničare. KONČAR posluje stabilno i profitabilan je, a sadašnja vlasnička struktura nas podržava u poslovanju. Uz to, mi imamo suradnju s nizom strateških partnera na pojedinačnim projektima i taj sustav dobro funkcionira, što je vidljivo i iz dobrih poslovnih rezultata. KONČAR je izlistana kompanija na burzi i tržište kapitala je potencijalni izvor financiranja u slučaju nekih većih akvizicija ili složenijih projekata koji bi zahtijevali jaču financijsku pozadinu.

B&B: Do siječnja 2020. bili ste zamjenik predsjednika Nadzornog odbora KONČAR Elektroindustrije, a potom ste imenovani za člana Uprave zaduženog za financije. Koja je od tih dviju funkcija izazovnija i koliko vaša sadašnja funkcija pridonosi strategiji razvoja tvrtke u budućnosti?

Članstvo u Nadzornom odboru i Upravi društva su na prvi pogled dvije odgovornosti s potpuno različitim ovlastima. Ali i za jednu i za drugu potrebna su znanja i sposobnosti da se mogu adekvatno razumjeti i prosuditi sva uobičajena poslovna zbivanja u tvrtki te pravodobno donositi odluke bitne za poslovanje. Ono što je važno naglasiti je da su i član Nadzornog odbora i član Uprave društva dužni uvijek djelovati prije svega u interesu tvrtke. Na dužnost člana Uprave za financije stupio sam, kao i cijela Uprava KONČARA, 2020. u doba početka pandemije te sam se susreo s mnogim izazovima s kojima nisam bio suočen u financijskoj industriji u kojoj sam proveo dugi niz godina. Tu prije svega mislim na proizvodnu, tehnološku i inovacijsku orijentaciju KONČARA koju sam u vrlo kratkom roku trebao upoznati da bih mogao pridonijeti odgovorima na izazove kojih u ove dvije godine mandata nije manjkalo.

‘KONČAR ima stabilno financijsko stanje i zahvaljujući zalihama kapitala možemo apsorbirati dobar dio udaraca zbog rasta cijena energenata’, kaže Josip Lasić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO