Jesmo li na vrhuncu pandemije i je li spas na vidiku?

U Hrvatskoj je zabilježeno 1529 novih slučajeva zaraze, a preminulo je još 38 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus. Najpovoljnija je situacija i dalje u Istarskoj županiji, iako sada i ondje ima dosta slučajeva, dok je najteža u Varaždinskoj i Međimurskoj.

Jesmo li na vrhuncu pandemije, kakva nas epidemiološka slika čeka? Je li spas na vidiku nakon što je Pfeizer objavio da je njegovo cjepivo učinkovito u 90% slučajeva?

“Zadnji tjedan imamo određenu stagnaciju, odnosno nemamo porast kao u prethodnim tjednima. Nadamo se najboljem, vjerujemo da je to i posljedica mjera koje su donene, kao i pridržavanje mjera. Vjerujem oda su to dobri znakovi. Izuzetno je teško davati prognoza, ali se cijelo vrijme nadamo da će biti bolje , da sve to skupa što radimo ima smisla i da je na dobrobit naše populacije”, rekla je Ivana Pavić Šimetin u emisiji Otvoreno.

Damir Trut o jačim mjerama u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

“Te dvije županije su zatražile mjere koje su malo jače nego je generalna mjera koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite i uvjeren sam da prozilaze iz njihovih analize stanja na terenu i događaja i pretpostavljam da su točno pogodili mjesta koja su se trebalo dodatno ograničit”, rekao je Trut.

O sportskom centru koji odbija zatvaranje, rekao je da kad se gleda iz aspekta društva, zajednice, grada Varaždina je to  neodgovorno ponašanje koje treba osuditi.

“Tako se ne smije ponašati nego onako kako je propisano kako bismo spriječili prenošđnje virusa s osobe na osobu. Tamo je brojka zaista visoka. Sportski centar je već posjećen od strane inspektora i nadam se da će napraviti ono što treba”, rekao je  Trut.

Što se događa na sjeveru, je li problem u svadbi od 130 ljudi?

“Situacija se značajno promijenila od ljeta, kada nismo bilježili niti jednu pozitivnu osobu. U kolovozu su bile prve pozitivne osobe, u devetom je značajniji porast na 117, a u listopadu je eskalirao na preko 1600 pozitivnih osoba”, rekla je  Marina Payerl-Pal.

“Posljedica je to nekih događanja, većih obiteljski okupljanja koja su bila izvor širenja virusa u sve dijelove Međimurja. Drugi je razlog velika aktivnost različitih sportskih udruga koje su bilježile veliki broj pozitivnih osoba, Širenje virusa u veća poduzeća također je doprinijelo velikom širenju virusa. No vidimo polako pad trenda porsta, sedmodnevna incidencija ne raste više onako kako je rasla”, dodala je Payerl-Pal.

“Svjedočimo već više od 6 mjeseci iznimnom naporu prvenstveno epidemiologa, kriznog stožera i cijele Vlade i oni su napravili maksimum koji se može u datoj situaciji učiniti. Iz medicinskog rakursa gledanja koronu promatramo u 4 različite dimenzije medicinskog problema i značaja”, rekao je akademik Miroslav Samaržija.

“O epidemiološkom neću govoriti, o njemu su govorile kolege. Drugi je u medijima jako prisutan to su ljudi koji su u bolnici, tih 10-20% koji imaju tešku formu bolesti i opterećuju bolnički sustav i u jednom trenutku će ga učiniti vrlo vjerojatno paraliziranim u dobroj mjeri. No postoje još dvije dimenzije koje su jednako važne ili još značajnije. To je još 80% ljudi koji su bez simptoma, ili maju blage do srednje teške simptome. To je kategorija koja generira veliki bolnički problem i koja generira javnozdravstveni problem. Vjerujem da će pojava brzih antigenskih testova pomoći da u tom velikom bazenu ljudi koji su inficirani brže-bolje nađemo koje treba izolirati i liječiti. Idući problem je onaj o kojem malo govorimo post korona problem. Mnogi su nakon mjesec dana još uvijek su i fizički bolesni, a imaj u i mentalni status, ta bolest nije samo kratkotrajna fizička bolest”, objasnio je.

“I na kraju ima puno problema kako zbrinuti ostale bolesti koje su i dalje ostale. Neke su i smrtonosnije od korona i sve to skupa zdravstveni sustav mora nositi i balansirati”, rekao je akademik Miroslav Samaržija.

Komentiraj