Jelena Veljača postrojava ministre i otvara pitanje Istanbulske konvencije

POKRETANJE FONDA #SPASI ME putem kojeg će se ovoga petka s crvenog tepiha u hotelu Esplanade u programu uživo prikupljati sredstva za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, otvara pitanja hoće li estradizacija tog problema ubrzati primjenu Istanbulske konvencije i što rade institucije

Inicijativa #spasi me, koju je pokrenula glumica Jelena Veljača, a kojoj su u početku podršku dali i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sve se više pretvara u neobičan problem za Plenkovićevu Vladu.

S jedne strane sve je više prigovora i iz HDZ-a da Vlada podliježe “estradizaciji” pitanja obiteljskog nasilja, da je Jelena Veljača dobila previše utjecaja pa može kako želi sazivati i postrojavati ministre u Vladi, koji su u strahu od negativnog publiciteta ako ju odbiju.

S DRUGE STRANE, AKTIVNOSTI INICIJATIVE #spasi me odjednom su otvorile pitanje – gdje je zapela provedba Istanbulske konvencije, zbog koje je lani nastao pravi raskol u stranci i na kojoj su Plenkovićevi protivnici prvi put javno premijeru iskazali neposluh kad su je u Saboru odbili podržati – i to zbog načina na koji ta konvencija tretira pitanje roda. Protivnici su isticali da će ratifikacijom Konvencije Hrvatska prvi put u svom zakonodavstvu, uz „spol”, morati uvesti i pojam „rodni identitet”, čemu su se prvenstveno protivila udruga “U ime obitelji” i njoj pridružene političke snage. Vlada je tvrdila da nikakvih promjena u tom smislu neće biti, ali njihovi argumenti nisu bili dovoljno čvrsti za 14 HDZ-ovaca koji su u Saboru glasali protiv. Među njima je bio i Plenkovićev stranački zamjenik Milijan Brkić, ujedno potpredsjednik Sabora, ali i Miro Kovač, Davor Ivo Stier pa čak i Miroslav Tuđman.

NOVO OTVARANJE PITANJA provedbe Istanbulske konvencije sada ponovno otvara prostor Plenkovićevim unutarstranačkim protivnicima da ga zbog toga počnu prozivati i to u za njega osjetljivom trenutku, kad su se već otvorile fronte protiv njega nakon loših rezultata HDZ-ove liste na europskim izborima. Plenković bi se zato ponovno mogao suočiti s optužbama da mu je usvajanje Istanbulske konvencije bilo važno samo zbog ostvarivanja “direktiva iz Bruxellesa”, a ne zbog stvarne brige za žrtve nasilja. No više od stranačkih oponenata, Plenkoviću bi opasnost mogla predstavljati percepcija javnosti, potencirana putem inicijative #spasime, da Vlada ne čini dovoljno na zaštiti žrtava unatoč preuzetim obvezama.

Istanbulska konvencija odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji podrazumijeva povećanje broja skloništa za žrtve nasilja u obitelji, učinkovitije centre za potporu i savjetovanje žrtava nasilja, 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzičke stručne timove te veće policijske ovlasti u postupanju prema nasilnicima. Protivnici konvencije upozoravali su i da će troškovi za njezino provođenje dosezati milijardu kuna, no Vlada je tvrdila da će ti troškovi, na godišnjoj razini, iznositi oko 70 milijuna kuna, što uključuje i provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji i Istanbulske konvencije. Međutim, konvencija je stupila na snagu još 1. listopada prošle godine, a u tih devet mjeseci gotovo se ništa nije napravilo u smislu poboljšanja pomoći žrtvama – pa se može postaviti i pitanje gdje se onda troši novac poreznih obveznika. To pitanje postavila je i Jelena Veljača koja je na svom blogu u Jutarnjem listu napisala:

“Nitko ne zna gdje je locirano 70 milijuna kuna iz proračuna koje su predviđene i porezima i prirezima skupljene za implementaciju konvencije, ali ispada da se od ratifikacije baš ništa što se tiče nasilja u obitelji nije promijenilo.”

Zagreb: Članovi inicijative Spasi me na sastanku s premijerom Plenkovićem 18.03.2019., Zagreb – Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je u Banskim dvorima predstavnike inicijative Spasi me. Jelena Veljaca, Andrej Plenkovic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Upravo zato inicijativa otvoreno upozorava na neučinkovitost države u tretiranju žrtava obiteljskog nasilja, a prije desetak dana zajedno sa zakladom Solidarna predstavili su osnivanje Fonda “SPASI ME” za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, koji predviđa pružanje konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja i to tako da se obuhvati ekonomska, pravna, psihološka, liječnička i stambena pomoć, što će uključivati i hitnu financijsku pomoć žrtvama. Zbog toga ovog petka organiziraju i svečanu donatorsku večer u hotelu Esplanade, na kojoj će nastupiti neke od najvećih zvijezda hrvatske estrade, od Severine i Jelene Rozge do grupe Vatra, bit će otvoren pozivni centar, a na aukciji će se prodavati djela eminentnih hrvatskih umjetnika, sve to u programu uživo na RTL televiziji, kako bi se prikupila sredstva za pomoć žrtvama.

TO ZA PREMIJERA PLENKOVIĆA koji je pozvan na donatorsku večeru kao i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, znači da je jedna tek prije četiri mjeseca pokrenuta inicijativa brža i efikasnija u djelovanju od institucija koje bi trebale biti zadužene u provedbi Istanbulske konvencije. To također otvara pitanje odgovornosti nadležnih ministara za dosad učinjeno odnosno neučinjeno po pitanju provedbe konvencije, od ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić, ali i do ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića. Drugim riječima, inicijativa pretendira preuzeti ulogu države, odnosno ubrzati ono što institucije nisu bile u stanju provesti. Uostalom, članice inicijative od početka su isticale da je njihov cilj natjerati državu to jest institucije da počnu raditi svoj posao.

MEĐUTIM, UNATOČ PLEMENITOJ IDEJI I velikom potencijalu koji uključivanje šire javnosti i medijski eksponiranih osoba može imati u kampanjama za prevenciju nasilja, pojavila su se i ozbiljna upozorenja i to stručnih osoba da je jedan dio aktivnosti inicijative #spasi me kontraproduktivan i da u jednu ruku minira i rad onih institucija, ali i nevladinih udruga, koje rade taj posao. Jedan od najeklatantnijih primjera dogodio se prošlog tjedna kada je Jelena Veljača s još dvije članice inicijative došla na sjednicu Saborskog odbora za ravnopravnost spolova, na kojoj je godišnje izvješće o radu predstavljala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Mediji su automatski popratili sudjelovanje Jelene Veljače na toj sjednici, ona je ondje davala izjave uz bok s Višnjom Ljubičić, ali nitko nije ni postavio pitanje kako to da je ona došla na tu sjednicu i to u vrijeme kad je fokus trebao biti na izvješću u kojem se upozorava na slabu institucionalnu podršku žrtvama nasilja. Jedan od članova Odbora za ravnopravnost spolova to je ovako prokomentirao:

“Nitko od članova Odbora nije bio obaviješten o tome da će se Jelena Veljača ondje pojaviti. Nju je jedino mogao pozvati predsjednik Odbora SDP-ov Mihael Zmajlović koji prethodnih devet mjeseci nije sazvao ni jednu jedinu sjednicu. Ako je već pozvana Jelena Veljača, bez da je itko od nas to znao, zašto onda nisu pozvane i predstavnice udruga koje se bave problematikom zaštite žena od nasilja više od 30 godina”.

UNATOČ PLEMENITOJ IDEJI počele su se javljati i kritike na račun Jelene Veljače, koja se prošloga tjedna pojavila na Odboru za ravnopravnost spolova, i to dok je pravobraniteljica davala godišnje izvješće

TAJ ČLAN ODBORA TVRDI da je i Višnja Ljubičić bila zatečena razvojem događaja, tim više što je predsjednik Odbora Zmajlović na početku nervozno pitao koliko će dugo trajati čitanje izvješća, iz čega su neki članovi Odbora zaključili da ga uopće ne zanima izvješće, već da je ciljano pozvao Jelenu Veljaču kako bi prisvojio određene zasluge i skrenuo pažnju s nekih drugih pitanja, od kojih je jedno svakako i ono zašto posljednjih devet mjeseci nije sazvao ni jednu sjednicu, iako kao predsjednik Odbora uredno uzima naknadu.

No, osim pitanja samopromocije Mihaela Zmajlovića, članovi Odbora našli su se pred puno većim problemom. Pored izvješća koje je jednoglasno usvojeno, usvojeni su i zaključci koji su nekima od njih otvorili neka pitanja o pretenzijama inicijative #spasi me. Nacionalov izvor upozorava da ta inicijativa očito želi zauzeti monopol nad svim drugim civilnim udrugama koje se već godinama bave pružanjem pomoći žrtvama obiteljskog nasilja.

“To se može zaključiti na temelju toga što se sada traži da se umjesto odvjetnice Sanje Bezbradice Jelavić koja predstavlja udrugu Autonomna ženska kuća, koja godinama pruža konkretnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja i izvrsno je upućena u tu problematiku, u novu radnu skupinu za izmjenu Kaznenog zakona stavi odvjetnica iz inicijative #spasi me Una Zečević Šeparović koja se tom problematikom ozbiljnije bavi zadnja tri mjeseca. One traže da radna skupina jednom mjesečno izvještava Odbor o tome što su napravili, ali najvažniji zaključak odnosi se zapravo na to da oni traže da Vlada tom odboru koji vodi Zmajlović podnosi izvješće kako troši novac predviđen takozvanom Istanbulskom konvencijom. Iz toga se može iščitati želja inicijative #spasi me da utječe na to kako se novac raspoređuje svim civilnim udrugama koje se za razliku od njih pitanjem zaštite žrtava obiteljskog nasilja bave više desetljeća”, ispričao je za Nacional jedan član Odbora koji je unatoč svim nedoumicama glasao za zaključke i to iz vrlo pragmatičnog razloga.

02.06.2019., Zagreb – Konferencija za medije inicijative Spasi me, organizatorice Jelene Veljace, te predstavljanje fonda za pomoc zlostavljanim zenama. Anica Tomic, Una Zecevic Separovic, Ana Pecotic, Ivan Blazevic, Sanja Sarnavka, Nerma Mehadzic, Jelena Kovacic Solaric, Jelena Veljaca.
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

“Zamislite da se netko od nas usudio usprotiviti želji Jelene Veljače! Odmah bismo u javnosti bili prozvani protivnicima zaštite žrtava od obiteljskog nasilja. Za njom lete kamere i mediji, ali sve više mi se čini da je ovdje riječ o zloporabi i estradizaciji jednog ozbiljnog društvenog problema. Zamislite, ona je čak i od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tražila da sazove 20 veleposlanika i da im ona izloži problem obiteljskog nasilja. Ministri koji su inače rijetko kome na dispoziciji, postrojavaju se pred njom samo tako. Svi je se boje jer se pokazala vrlo spretnom u privlačenju podrške javnosti i medija koji prate svaki njezin korak, a ona se poziva na 56 tisuća ‘folovera’ na Facebooku”, kaže Nacionalov izvor.

SNAGA INICIJATIVE #SPASI ME pokazala se kad su početkom ožujka u vrlo kratkom roku uspjeli okupiti velik broj prosvjednika na skupu protiv nasilja na zagrebačkom Tomislavcu, koji je bio potaknut slučajem s Paga kad je otac svoje četvero maloljetne djece bacio s balkona. Sada inicijativa putem Fonda #spasi me želi pružati konkretnu pomoć žrtvama nasilja, a u tome bi im trebala pomoći i Zaklada Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, gdje je jedna od čelnih osoba Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistica i nekadašnja predsjednica Udruge B.a.B.e. U inicijativi ističu problem financijske ovisnosti, posebno žena žrtava obiteljskog nasilja, koja ih odvraća od želje da potraže zaštitu od zlostavljača te zbog toga radije trpe nasilje. Zato su odlučili žrtvama i financijski pomagati, a tek će se vidjeti hoće li njihove aktivnosti natjerati i institucije da počnu brže reagirati.


Ministarstvo obitelji: ‘Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji u završnoj je fazi izrade’

Nacional je Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uputilo pitanja o tome je li u osnivanje Fonda #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasiljana bilo koji način bilo uključeno i Ministarstvo, što je konkretno do sada učinjeno na provedbi Istanbulske konvencije, zašto je uopće bilo potrebno osnivanje Fonda koji pretendira preuzeti obavljanje onih poslova koje bi trebale raditi institucije i hoće li Fond dobiti materijalnu pomoć Ministarstva/Vlade i na temelju čega konkretno. Na pitanja iz Ministarstva je stigao samo sljedeći odgovor:

“Nastavno na vaš upit odgovaramo iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku učinjeno je slijedeće:

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji je u završnoj fazi izrade. Prikupljaju se mišljenja nadležnih tijela, priprema se izvješće o provedenom e-savjetovanju te se u najskorije vrijeme očekuje upućivanje na usvajanje Vladi Republike Hrvatske.

Uvođenje 24 sata dnevno i 7 dana tjedno dostupne telefonske linije na nacionalnoj razini – osnaživanje postojećeg SOS telefona za rad 24 sata svaki dan u tjednu (u suradnji s Ministarstvom pravosuđa osnaživanje Nacionalnog pozivnog centra) provest će se u okviru EU projekta koji priprema MDOMSP na temu zaštite od nasilja u obitelj i nad ženama.

Izrada uputa za operatere na liniji 112 – MDOMSP je izradio prijedlog uputa za operatere kako razgovarati sa žrtvom nasilja u obitelji. MDOMSP je također izradio Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji i dostavio MUP-u radi korištenja od strane operatera. Adresar je objavljen na web stranici MDOMSP-a radi osiguravanja dostupnosti informacija. U suradnji MUP-a i MDOMSP-a uz travnju je održana edukacija za operatere na liniji 112 o vođenju razgovora sa žrtvom.

Osnivanje skloništa za žrtve nasilja u obitelju u županijama u kojima još ne postoje – MDOMSP je izradilo hodogram aktivnosti u osnivanju skloništa namijenjen županijama radi bržeg i učinkovitijeg poduzimanja potrebnih aktivnosti te dostavio Ministarstvu državne imovine procjenu kvadrature potrebnih prostora za osnivanje i rad skloništa za žrtve nasilja.

Provođenje kampanje i edukacije s ciljem prevenirana i dizanja svijesti o štetnosti i posljedicama nasilja u obitelji – MDOMSP priprema prijedlog EU projekta vezanog uz zaštitu od nasilja u obitelji i nad ženama u kojem će jedna od aktivnosti biti provođenje kampanje s ciljem senzibilizacije javnosti o štetnosti nasilničkog ponašanja i osnaživanje postojećeg SOS telefona za rad 24 sata svaki dan u tjednu (u suradnji s Ministarstvom pravosuđa osnaživanje Nacionalnog pozivnog centra). Dio projekta činit će i edukacije članova i zamjenika članova Županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji radi unaprjeđenja njihovog rada te učinkovitijeg pružanja pomoći žrtvama nasilja u obitelji.

Paralelno, osim na jačanju Županijskih timova, radi se i na jačanju međuresorne suradnje, a svako nastojanje i svaki legitimni oblik progovaranja o negativnom fenomenu obiteljskog nasilja su potrebni, dobrodošli i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ih podržava.”

Komentiraj