Jelena Lovrić za Zagreb News: Skuplja voda u Zagrebu tek je početak

Počinju poskupljenja komunalija. U Zagrebu će od Nove godine rasti cijena vode za nemalih dvadesetak posto. Navodno bi računi trebali biti veći za šezdesetak kuna. Nije velika utjeha kad iz Holdinga tvrde da je njihov fiksni dio naknade još među jeftinijima u Hrvatskoj. Nije najavljeno, ali realno je očekivati poskupljenja i drugih gradskih usluga.

Rast cijena nije iznenađenje. Inflacija je u Hrvatskoj u velikom zaletu, sve poskupljuje, furioznom brzinom. Tomaševićeva je vlast više od godinu dana uspjela izdržati sa starim cijenama. Premda je Holding zatekla na rubu bankrota. S godišnjim gubitkom od gotovo 800 milijuna kuna i akumuliranim višegodišnjim dugom od pet milijardi kuna. Stvari su sada navodno sanirane. Napravljeni su nužni rezovi, broj je zaposlenih u Holdingu smanjen za oko 700 radnika, kreditne su obaveze reprogramirane, firmi više ne prijeti nelikvidnost. Šefovi tvrde da se Holding uspješno restrukturira.

Ali se isto tako žale da unutarnje rezerve više nisu dovoljne za amortiziranje inflacije i rasta troškova. Bez poskupljenja, vele, nije moguće zaustaviti stvaranje gubitaka, još manje pokrenuti nužni investicijski ciklus. Povećanje računa za vodu donijet će oko 150 milijuna kuna za sanaciju dotrajale vodovodne mreže. U kojoj se – navodno zbog izraubanosti – još uvijek gubi oko polovica raspložive pitke vode, što naravno papreno košta građane. Gradska vlast u obnovu vodovoda planira uložiti još oko dvije milijarde kuna, uglavnom iz europskih fondova. Ali ti su planovi još na vrlo dugom štapu.

Premda očekivana, poskupljenja bi mogla štetititi reputaciji zagrebačke vlasti. Gradonačelnik Tomašević – svim problemima unatoč – konstantno ima solidnu potporu, čak i za ne pretjerano popularne poteze. S rastom cijena bit će na velikom ispitu. Podrška se najbolje provjerava u novčaniku. Kad se od građana traže veća financijska odricanja, odnosno participacija. Na tom detalju mnoge ljubavi pucaju. Nedavno objavljeni podaci sugerirali su da je gradska blagajna konsolidirana. Zagreb raspolaže nikad većim budžetom. Dogodine 16,6 milijardi kuna, 800 milijina kuna više nego ove godine. Gradonačelnik se pohvalio da racionalizacija i smanjenje troškova gradske uprave za nemalih sedam posto otvaraju prostor za povećanje kapitalnih investicija. Trostruko će se, tvrdi, povećati ulaganja u društvenu infrastrukturu, izgradnju i obnovu škola, vrtića i kulturnih ustanova. Najavio je i nove tramvaje i autobuse, početak radova na Paromlinu, s preseljenjem gradske knjižnice kao prve faze revitalizacije cijeloga Gredelja, industrijskog kompleksa veličine dviju strarih jezgri Dubrovnika, i još svašta nešto. Samo tako, vidljivim pomacima u uređenosti i funkcioniranju grada, moguće je kompenzirati loš utjecaj poskupljenja na raspoloženje građana.

Komentiraj