Marijan Susenj/Pixsell

JAVNI BILJEŽNICI ‘Ovrhe dodijeliti javnim bilježnicima kao povjerenicima suda’

Prema mišljenju Hrvatske javnobilježničke komore tekst Nacrta prijedloga Ovršnog zakona koji predviđa vraćanje ovrhe na sudove predstavljao bi nepotrebno opterećenje sudova. Kako se eventualnom odlukom o prenošenju ovrha na sudove ne bi dogodio kaos u vremenskom i provedbenom kontekstu, jedino logično rješenje je da ovrhe budu dodijeljene u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda – poručuju iz Hrvatske javnobilježničke komore nakon u utorak održanog Okruglog stola o “Nacrtu prijedloga Ovršnog zakona” koji je  u javnom savjetovanju.

U priopćenju Hrvatske javnobilježničke komore podsjetili su i pojasnili stajališta iznesena na Okruglom stolu.

“Generalni konsenzus postoji oko teza da se zakoni moraju poštovati i dugovi moraju plaćati. Bez tih premisa zavladao bi kaos – naglasila je tijekom rasprave na Okruglom stolu Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore. Pritom je prisilnu  naplatu nazvala ‘nužnim zlom’  svakog pravosudnog sustava pozivajući da se o tome raspravi ozbiljno i odgovorno što, rekla je, “ne isključuje empatiju s ovršenicima”.

“Iako se u javnosti provlači teza kako je inicijativa Javnobilježničke komore potencirana željom za dodatnom zaradom, treba jasno razlučiti kako to nije istina. Ovrha na temelju vjerodostojne isprave predstavlja manje od 10% poslova javnog bilježnika. Naš cilj je ukazati na potencijalno loš razvoj situacije u slučaju donošenja novog Ovršnog zakona koji bi mogao dovesti do vremenskog produženja procesa ovrhe, a posljedično će to značiti dodatne troškove i još veće probleme za građane pod ovrhom“ – istaknula je Rauš-Klier.

Prema mišljenju Hrvatske javnobilježničke komore tekst Nacrta prijedloga zakona koji predviđa vraćanje ovrhe na sudove predstavljao bi nepotrebno opterećenje sudova jer su  sudovi opterećeni zaostacima i usmjereni su na parnice, a ne izvanparnične postupke kao što su ovrhe. Kako se eventualnom odlukom o prenošenju ovrha na sudove ne bi dogodio kaos u vremenskom i provedbenom kontekstu, jedino logično rješenje je da ovrhe budu dodijeljene javnim bilježnicima kao povjerenicima suda. Komora se u tom smislu zalaže za sustav ravnomjerne podjele predmeta elektroničkim putem kao što je to slučaj u ostavinskim postupcima, a za što je  Hrvatska javnobilježnička komora spremna staviti na  raspolaganje svoja tehnička rješenja.

Pored potencijalne uštede za državu, značajan je i podatak o godišnjim prihodima Državnog proračuna u iznosima od oko 112 milijuna kuna s osnova PDV-a te oko 42 milijuna kuna od  državnih pristojbi, odnosno od rada javnih bilježnika.

U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori smaraju da bi se potencijalnim pretvaranjem ovrhe u sudski postupak procedura neupitno zakomplicirati i u praksi postati značajno manje učinkovita. Takav razvoj događanja bi mogao u vrlo kratkom roku unazaditi poduzetničku klimu, a dugoročno srozati kreditni rating države.

Komentiraj