Prema mišljenju Hrvatske javnobilježničke komore tekst Nacrta prijedloga Ovršnog zakona koji predviđa vraćanje ovrhe na sudove predstavljao bi nepotrebno opterećenje sudova. Kako se eventualnom odlukom o prenošenju ovrha na sudove ne bi dogodio kaos u vremenskom i provedbenom kontekstu, jedino logično rješenje je da ovrhe budu dodijeljene u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda – poručuju iz Hrvatske javnobilježničke komore nakon u utorak održanog Okruglog stola o “Nacrtu prijedloga Ovršnog zakona” koji je  u javnom savjetovanju.

U priopćenju Hrvatske javnobilježničke komore podsjetili su i pojasnili stajališta iznesena na Okruglom stolu.

“Generalni konsenzus postoji oko teza da se zakoni moraju poštovati i dugovi moraju plaćati. Bez tih premisa zavladao bi kaos – naglasila je tijekom rasprave na Okruglom stolu Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore. Pritom je prisilnu  naplatu nazvala ‘nužnim zlom’  svakog pravosudnog sustava pozivajući da se o tome raspravi ozbiljno i odgovorno što, rekla je, “ne isključuje empatiju s ovršenicima”.

“Iako se u javnosti provlači teza kako je inicijativa Javnobilježničke komore potencirana željom za dodatnom zaradom, treba jasno razlučiti kako to nije istina. Ovrha na temelju vjerodostojne isprave predstavlja manje od 10% poslova javnog bilježnika. Naš cilj je ukazati na potencijalno loš razvoj situacije u slučaju donošenja novog Ovršnog zakona koji bi mogao dovesti do vremenskog produženja procesa ovrhe, a posljedično će to značiti dodatne troškove i još veće probleme za građane pod ovrhom“ – istaknula je Rauš-Klier.

Prema mišljenju Hrvatske javnobilježničke komore tekst Nacrta prijedloga zakona koji predviđa vraćanje ovrhe na sudove predstavljao bi nepotrebno opterećenje sudova jer su  sudovi opterećeni zaostacima i usmjereni su na parnice, a ne izvanparnične postupke kao što su ovrhe. Kako se eventualnom odlukom o prenošenju ovrha na sudove ne bi dogodio kaos u vremenskom i provedbenom kontekstu, jedino logično rješenje je da ovrhe budu dodijeljene javnim bilježnicima kao povjerenicima suda. Komora se u tom smislu zalaže za sustav ravnomjerne podjele predmeta elektroničkim putem kao što je to slučaj u ostavinskim postupcima, a za što je  Hrvatska javnobilježnička komora spremna staviti na  raspolaganje svoja tehnička rješenja.

Pored potencijalne uštede za državu, značajan je i podatak o godišnjim prihodima Državnog proračuna u iznosima od oko 112 milijuna kuna s osnova PDV-a te oko 42 milijuna kuna od  državnih pristojbi, odnosno od rada javnih bilježnika.

U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori smaraju da bi se potencijalnim pretvaranjem ovrhe u sudski postupak procedura neupitno zakomplicirati i u praksi postati značajno manje učinkovita. Takav razvoj događanja bi mogao u vrlo kratkom roku unazaditi poduzetničku klimu, a dugoročno srozati kreditni rating države.