Uz cvijeće, molitve i paljbu iz 19 topova, Japan je u utorak odao počast ubijenom Shinzu Abeu na prvom državnom sprovodu priređenom za jednog bivšeg premijera u 55 godina – ceremoniji koja je izazvala podjele kao što ih je on izazivao za svog života.

Svečanost je započela u 14:00 sati (7 sati po srednjoeuropskom vremenu), a Abeov pepeo u dvoranu Nippon Budokan u središtu Tokija donijela je njegova udovica Akie, uz glazbu vojnog orkestra i počasni pozdrav.

Unutar Budokana, poznatijeg kao koncertne dvorane, veliki Abeov portret s crnom vrpcom visio je iznad niza zelenog, bijelog i žutog cvijeća. Na zidu s fotografijama prikazan je Abe kako šeta s čelnicima G7, drži se za ruke s djecom i posjećuje područja katastrofe.

Abeovo ubojstvo na predizbornom skupu 8. srpnja pokrenulo je niz otkrića o vezama između zastupnika u vladajućoj Liberalno-demokratskoj stranci (LDP) koju je nekoć vodio i Crkve ujedinjenja, koju kritičari nazivaju kultom, što je izazvalo negativne reakcije s kojima se suočio sadašnji premijer Fumio Kishida.

Kishida, kojemu je potpora pala na najnižu razinu ikada, ispričao se i obećao prekinuti stranačke veze s crkvom.

No protivljenje odavanju počasti Abeu državnim sprovodom, prvom takvom događaju od 1967. godine, nije prestalo, posebice zbog troškova u iznosu od 11,5 milijuna dolara koju će snositi država u vrijeme ekonomskih poteškoća koje osjećaju obični građani.

U jednom dijelu središta Tokija prosvjednici su mahali natpisima i uzvikivali da ne žele državni sprovod za Abea.

Ali tisuće ožalošćenih slijevale su se na mjesto pogreba od ranog jutra, prisilivši organizatore da otvore dvoranu pola sata ranije. U roku od nekoliko sati, oko 10.000 ljudi položilo je cvijeće i poklonilo se u tihoj molitvi pred Abeovom slikom, pokazala je televizija, a mnogo ih je više čekalo u dugim redovima.

Shinzo Abe (65), japanski premijer s najdužim stažem, nacionalist i pragmatik, bio je čelnik koji je izazivao podjele i pratili su ga skandali.

Najveća ambicija tog potomka obitelji velikih japanskih konzervativnih političara bila je revizija japanskog pacifičkog ustava iz 1947., koji su napisali američki okupatori i koji od tada nije mijenjan.

Izgradivši svoj ugled dijelom na čvrstoći prema Sjevernoj Koreji, Abe je želio uklesati u kamen postojanje regularne nacionalne vojske umjesto sadašnjih Snaga za samoobranu, iako ustav nalaže da se Japan zauvijek odriče rata.

Zauzimao se također za Japan oslobođen od kompleksa prošlosti i odbio nositi teret kajanja za zlodjela koje je japanska vojska počinila u Kini i na Korejskom poluotoku u prvoj polovici 20. stoljeća.

Abe se, međutim, suzdržavao od odlaska u svetište Yasukuni u Tokiju, velikom simbolu japanskog nacionalizma, od zadnjeg svojeg posjeta potkraj 2013., čime je razljutio Peking, Seul i Washington.