Hrvatski državni vrh u ponedjeljak je bio na euharistijskome slavlju u crkvi. sv. Marka na svetoj misi za domovinu, nakon čega su građanima i građankama RH čestitali Dan državnosti RH te se osvrnuli na odlazak brojnih građana i građanki iz RH u potrazi za boljim životom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kratko je poručila kako je mobilnost dobra. “Imate prigodu raditi i školovati se, ali se nadam povratku i da ćemo stvoriti uvjete da se ljudi vrate”, kaala je predsjednica čestitajući Dan državnosti.

I predsjednik Sabora Gordan Jandrokovoć čestitao je Hrvatima Dan državnosti dodajući kako je danas dan kada se prisjećamo svih koji su ugradili živote za domovinu. Predsjednik Sabora rekao je kako bi volio da se oni koji odlaze i vrate u domovinu. “Ovo je naša domovina i njihova, ovdje se moramo boriti za bolji i kvalitetniji život, možemo bolje, prošlo smo dosta tešku etapu povijesti, trenutak je da zemlju gradimo na najbolji način”, poručio je.

Na novinarsku opasku kako i među političarima vlada razjedinjenost, Jandroković je pozvao na zajedništvo i međusobno uvažavanje, toleranciju i domoljublje kao osnovu djelovanja naše države i uvažavanje razlika. “Postoje različiti svjetonazori, ali ovo je naša domovina i svi ju moramo graditi”, zaključio je.

Predsjednk Vlade Andrej Plenković kazao je da se prisjećamo 27. obljetnica povijesnih odluka Sabora kao preduvjeta hrvatske samostalnosti i neovisnosti, vremena rata, državničke politike Franje Tuđmana i ključne uloge branitelja u obrani i plebiscitarnog očitovanja naroda za svojom državom.

“Sve su to simboli koje i danas trebamo njegovati, trebamo raditi na unaprjeđenju naših institucija, jačanju demokracije i gospodarstva, davanju svim ljudima perspektive da zadovoljno žive i rade u domovini”, poručio je premijer i dodao kako moramo stvarati preduvjete za ostanak ljudi. Podsjetio je da se trend iseljavanja poklapa i s činjenicom da je RH članica EU i da više ne postoje barijere za slobodu kretanja te da bi slično bilo i ranije da ih prije nije bilo. VIŠE PROČITAJTE OVDJE 

Državni vrh odao počast poginulima za Domovinu

Hrvatska danas slavi Dan državnosti, a državni vrh jutros je u spomen na poginule za Domovinu položio vijence na Oltaru domovine i na Mirogoju.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković sa izaslanstvima su, nakon polaganja zajedničkog vijenca na Oltaru domovine, počast poginulima za Domovinu odali polaganjem vijenaca na gradskome groblju Mirogoju ispred spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid bol”, ispred Središnjega križa branitelja i na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Vijenac je položen i na grobu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Predsjednici države, Sabora i Vlade te drugi dužnosnici zatim su otišli u crkvu. sv. Marka na misu za Domovinu koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U Uredu predsjednice u popodnevnim će se satima održati održati svečani prijam kojemu će uz visoke državne dužnosnike prisustvovati i ugledni uzvanici iz diplomacije, kulturnoga i javnoga života.

Bozanić u propovjedi govorio o odlasku građana iz Hrvatske

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u ponedjeljak je u Crkvi sv. vodio misu povodom Dana državnosti, na kojoj su prisustvovali visoki dužnosnici, među kojima i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

U svojoj propovijedi kardinal Bozanić osvrnuo se na odlazak građana iz Hrvatske. “Danas smo svjedoci iseljavanja iz Hrvatske, osobito mladih školovanih ljudi i čitavih obitelji, zbog ekonomskih razloga. Ima ljudi koji ne pronalaze drukčiji način preživljavanja, i znam da im je teško ostaviti svoj dom i zavičaj, ljude i razne povezanosti. No, ima onih koji mogu birati, a koji svojim ostankom pomažu i drugima. Treba jasno reći da se ljubav toliko puta očituje ostajanjem. Za nas kršćane to je ostajanje ponajprije uz Boga, ali i uz druge ljude; ostajanje u svome pozivu, ostajanje uz Domovinu”, rekao je, između ostalog, Bozanić.

Dodao je da nas poziv da ‘djelotvorno ljubimo Domovinu i da se za nju zalažemo suočava s raznim izazovima’. “Ponekad se stječe dojam da se u određenim krugovima sustavno i suptilno promiče ruganje Domovini s pozivima da se je napusti. A istodobno su naši ljudi kao dobri radnici hvaljeni u europskim zemljama, naše se stručnjake školovane na hrvatskim učilištima rado prima u razvijenim zemljama, naši mladi sportaši postižu svjetske uspjehe, brojni turisti dive se bogatstvu naših prirodnih ljepota i hvale gostoljubivost naših ljudi. Naša je Domovina obdarena plodnom zemljom, čistim vodama, sinjim morem i plodovima od kojih se mnoge jeftino izvozi u inozemstvo da ih se ondje obradi i vrati nama da bismo ih skupo kupovali. Nameće se stoga pitanje: što je ono što u nas usporava željeni napredak? Nažalost, silnici i sebične interesne skupine skloni su lomiti svaku novu iskru nade, obeshrabrujući pokušaje da se gradi na istini”, poručio je Bozanić.

“Kao službenik Crkve nemam pretenzija ulaziti u stručnu prosudbu, na što su drugi pozvani. Samo spominjem neka pitanja koja toliki ponavljaju: štiti li naše zakonodavstvo na gospodarskom području malog čovjeka ili interesne skupine i lance moćnog kapitala? Zašto toliki u dobronamjernim pokušajima nailaze na nerazumljive zapreke te obeshrabreno posustaju? Suočava li se hrvatsko društvo na institucionalnoj razini studijski, ozbiljno i politički djelotvorno s demografskom krizom u kojoj se nalazimo?”, nastavio je kardinal.

27. obljetnica od proglašenja neovisnosti i suverenosti

Hrvatska danas slavi Dan državnosti, obilježavajući 27. obljetnicu od proglašenja neovisnosti i suverenosti. Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

FaH

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.

Hrvatska je u to vrijeme, a još od kolovoza 1990. godine, izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom pa je hrvatski narod ustao u obranu Domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije je od 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.