Svibor Jančić, predsjednik Vijeća GČ-a Maksimir, govori o planovima i izazovima u svojoj gradskoj četvrti

U proračunu Grada Zagreba za ovu godinu najavljena je prodaja gradskog zemljišta u Mandlovoj ulici na Ravnicama, procjenjuje se kako bi se gradska blagajna trebala napuniti s 54 milijuna kuna, a blagajna ZG Holdinga s dodatnih 162 milijuna kuna. Radi se o relativno velikom prostoru, veličine 80 tisuća metra kvadratnih koji je javnosti od ranije poznat po aferi Krašograd. Iako je riječ o praznoj livadi, mnogi su najavu prodaje ovog zemljišta doživjeli kao još jednu potencijalnu betonizaciju zelenog gradskog područja. Stoga je Zagreb News o tome razgovarao sa Sviborom Jančićem, predsjednikom Vijeća Gradske četvrti Maksimir, u kojoj se nalazi spomenuta lokacija. Jančić je govorio i o drugim izazovima i planovima maksimirskog Vijeća u ovoj godini.

“Prostor između Tenis centra Maksimira i Mandlove ulice je stavljen u plan za prodaju. Za sada nemamo informaciju da se netko javio s namjerom da bi to zemljište kupio. Vrijednost zemljišta procijenjena je na 413 eura po kvadratu, a vlasništvo nad njim dijele Grad i Zagrebački holding. Ukupna procijenjena vrijednost zemljišta je 216 milijuna kuna, ali to su okvirne procjene, novčana vrijednost tog zemljišta može biti i veća, ali to ovisi o projektu koji bi se na tom prostoru realizirao. Bitno je naglasiti da je GUP-om, bez obzira na to što je dozvoljena mogućnost visoke gradnje, lokacija označena kao gradski projekt. Sve što će se tamo raditi mora biti rađeno u suradnji s Gradom Zagrebom. Prvo se mora napraviti idejni projekt izgradnje, ako je tako nešto tim projektom zamišljeno. Trenutno nitko ne zna što će se točno na tom prostoru raditi”, rekao je Jančić.

Kilometar zapadno od Mandlove nalazi se i Dinamov stadion. Njegova sudbina ne tiče se samo građana Maksimira, već svih Zagrepčana. Jančić smatra da uprava Dinama želi novi stadion i da nemaju želju širiti se na prostor Športsko-rekreacijskog centra Svetice.

“Što se tiče ŠRC-a Svetice, vezano za veliku površinu koja je tamo neuređena, gradonačelnik Tomašević je ranije rekao kako bi, s obzirom na to da je ovo godina štednje, bilo kakvi planovi o gradnji na tom prostoru bili neprimjereni. Smatram da je velika šteta što je s tog područja uklonjeno ono što je tamo već bilo. To je velika šteta za građane. Mi ćemo kao Vijeće ispitati možemo li osigurati građanima neki privremeni dodatni sadržaj kao što je nedavno izgrađena vježbaonica na otvorenom (Street workout park)”, ispričao je Jančić.

Inače, Jančić je zastupnik platforme Možemo! koja je na prošlim izborima osvojila većinu mandata u Vijeću GČ-a Maksimir. Spomenuo je kako proračun za ovu godinu iznosi skoro 31 milijun kuna, što je za oko 7,5 milijuna kuna manje nego lani. Ali je istaknuo i da su povećana sredstava na razini gradskih ureda za određene aktivnosti za koje se prije teretila gradska četvrt. Od većih komunalnih akcija za ovu godinu istaknuo je da u planu imaju uređenje platoa u Maksimirskoj ulici na broju 73, zatim rekonstrukciju prostorija Mjesnog odbora ‘’Dinko Šimunović’’ te financiranje izrade idejnog projekta za unaprjeđenje prostora Male škole u Remetama.

Maksimir, kao i većina zagrebačkih gradskih četvrti, ima velikih prometnih problema. Gužve na Maksimirskoj, Petrovoj, Vlaškoj, Branimirovoj ulici su svakodnevne. “Svjesni smo tih problema. S time se suočavaju svi gradovi u kojima se s porastom standarda povećao i broj automobila. Nije problem u preuskim ulicama, nego u sve većim automobilima. Rješenje tog problema koje je mnogima danas u Zagrebu nepopularno, a primijenjeno je u brojnim europskim gradovima je to da se infrastruktura počne prilagođavati primarno građanima koji se voze javnim prijevozom, pješače ili koriste bicikl. Da se oni postave kao prioriteti u prometu, a da se automobili stave u drugi plan kako bi ih ljudi imali što manje koristili. Međutim, to nije kratkoročan cilj, već je to dugoročni proces koji će trajati sljedećih 20 godina. Takvog planiranja jako nedostaje u Zagrebu. Jer ako želimo strukturne promjene, onda se to radi na dugi period od 10 do 20 godina. Pariz je 2000. krenuo s planom da makne automobile s ulica i danas imaju sve manje prometnih gužvi. U Zagrebu trenutno nije popularno govoriti ovo što ću reći, ali oni koji su zapeli u gužvi u prometu uglavnom su sami u autu, dok oni koji voze bicikle i idu pješke za njih gužva ne postoji. Stvari se i kod nas polako mijenjaju i već sada je vidljiv značajno veći broj ljudi koji koriste javni prijevoz i bicikle, čak i tijekom hladnih zimskih mjeseci”, ispričao je Jančić.

Dotaknuo se i izgradnje pješačkog kolnika kojim bi pješaci i biciklisti sigurnije mogli doći do Park šume Dotrščina. Rekao je da želja stanovnika za tim već dugo postoji, ali i da postoji inicijativa unutar Vijeća na kojoj se radi. “Još od prijašnjeg saziva Vijeća naslijedili smo projekt proširenja ulice Čret od Svetošimunske do križanja s Jazbinom, čime bi se dobio prostor za izgradnju pješačke i biciklističke staze. Za to je potrebna suglasnost Zrinjevca jer bi ta tvrtka trebala ustupiti dio zemljišta kako bi se ostvario projekt. Trenutno smo u pregovorima sa Zrinjevcem i nadamo se pozitivnom ishodu. Pored toga planiramo razmotriti uređenje šetnica uz potok Bliznec. Želimo vidjeti je li moguće tamo napraviti pješačko-biciklističku stazu”, rekao je Jančić i dodao da postoji veliki interes građana za izgradnjom pješačkog koridora kojim bi se povezali parkovi Maksimir i Dotrščina.

Što se dječjih vrtića i škola tiče na području GČ-a Maksimir, tvrdi da u njima ima dovoljno mjesta za svu djecu. Rekao je i da se trenutno gradi OŠ Bukovac pa su djeca relocirana po drugim školama i dodao da bi radovi trebali biti gotovi do kraja ove godine. “Znamo samo da postoji potreba za dječjim vrtićem na Dotrščini čija je izgradnja i GUP-om predviđena. Međutim, predviđeno zemljište nije u vlasništvu Grada i ne znamo hoće li se to uskoro riješiti. Ako će Grad ići u izgradnju vrtića, onda će prioritet biti na onim lokacijama na kojima su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Ranije su gradske četvrti sudjelovale u takvim projektima, a sada je sve prebačeno na Gradski ured za obrazovanje. U našoj je moći osigurati sredstva za manje zahvate na takvim objektima, što smo ove godine i napravili”, zaključio je.