Jamal Khashoggi, utjecajni saudijski novinar koji je ubijen u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu 2. listopada, bio je glasni kritičar svoje vlade na čelu s prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom, no njegova karijera pokazuje da je osim oštrih kritika na račun bin Salmanove neprijateljske i nehumane politike prema Jemenu i Kataru istovremeno simpatizirao radikalno Muslimansko bratstvo i Hamas, podržavajući njihovu izrazito antisemitsku politiku i vjeru u uništenje Izraela, pišu u subotu strani mediji.

Saudijska Arabija objavila je ranije u subotu da je 60-godišnji Khashoggi umro u tučnjavi u istanbulskom konzulatu i da su zbog njegove smrti odmah smijenjeni Saud al Katani, savjetnik i desna ruke prijestolonasljednika bin Salmana, i zamjenik šefa obavještajne službe Ahmed Asiri.

Priznanje Rijada da je Khashoggi umro u konzulatu stiglo je nakon dva tjedna opovrgavanja da su imali išta s njegovim nestankom i nakon sve glasnijih zahtjeva zapadnih saveznika za objašnjenjem što se dogodilo.

Kako prenosi AFP, bivša Khashoggijeva urednica u Washington Postu Karen Attiah je objašnjenje saudijskog ministarstva vanjskih poslova o njegovoj pogibiji prilikom “šaketanja” sa službenicima ocijenila kao potpunu besmislicu.

I dok je njegov nestanak i potom ubojstvo bacilo novu ružnu sliku na prijestolonasljednika, također je, piše New York Times, usmjerilo pozornost na vrlo zamršene i isprepletene sklonosti i simpatije samog Khaashoggija tijekom njegove duge karijere u kojoj je balansirao između privatne sklonosti prema demokraciji i političkom islamu i dugogodišnjeg služenja kraljevskoj obitelji.

Khashoggi – savjetnik saudijske kraljevske obitelji

Jamal Khashoggi sletio je prošle godine u Washington, ostavivši iza sebe podugački popis loših vijesti kod kuće.

Nakon vrlo uspješne karijere kao savjetnik i neslužbeni glasnogovornik kraljevske obitelji Saudijske Arabije, iz zemlje je pobjegao u rujnu 2017., nekoliko mjeseci nakon što je princ Mohamed, imenovan nasljednikom krune, pohapsio na desetke njegovih prijatelja, uglavnom basnoslovnih milijardera, od biznismena, ostalih prinčeva do klerika.

Od uhapšenih, posebno je bio blizak s milijarderom investitorom, princom Alwaleedom bin Talalom i princom Turkijem al-Faisalom, bivši šefom saudijske obavještajne službe koji ga je angažirao za savjetnika kada je obnašao dužnost veleposlanika u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Sve u svemu, njegova karijera mu je omogućila vrlo dobre veze i taj “visoki, druželjubiv i opušteni muškarac je, kako se činilo, znao svakoga tko je imao ikakve veze sa Saudijskom Arabijom posljednja tri desetljeća”.

Pobjegavši u SAD, Khashoggi se prometnuo u gorljivog kritičara bin Salmana, sve poznatijem po nadimku MBS, opisujući tada u Washington Postu novu saudijsku eru kao “vladavinu straha, prijetnji, hapšenja i javnog sramoćenja”.

Ove je godine u ožujku u Guardianu napisao da MBS “za svoj program reformi u zemlji zaslužuje pohvale, ali da istovremeno taj drzak i oštar mladi inovator nije podržao, a kamoli dozvolio, bilo kakvu javnu raspravu” o zacrtanim promjenama.

Iako je bin Salmana opisivao kao okrutnog autokrata poput Vladimira Putina, promicanje političkog islama zbližilo ga je s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i s njim je uspostavio vrlo bliske odnose.

Osama, Adnan i Muslimansko bratstvo

Nakon što je godinama bio poznat kao osoba od povjerenja kraljeva i prinčeva koje će kasnije MBS strpati u “pozlaćeni zatvor”, a radi se o luksuznom hotelu s pet zvjezdica Ritz-Carltonu, kao novinar, Khashiggi je privukao pažnju međunarodne javnosti intervjuom s Osamom bin Ladenom.

Kao i bin Laden, dolazi iz uvažene nekraljevske obitelji, a njegov djed je bio liječnik koji je brinuo za prvog saudijskog kralja. Njegov ujak Adnan Khashoggi bio je poznati trgovac oružja.

Nakon što su američki komandosi ubili bin Ladena u Pakistanu 2011., Khashoggi je žalovao zbog onoga u što se njegov stari poznanik prometnuo. Na Twitteru je tada napisao da se “slomljenog srca srušio oplakujući Abu Abdullaha” (bin Ladena).

“Bio si lijep i hrabar u onim prelijepim danima u Afganistanu, prije nego si se predao mržnji i strasti”, napisao je Khashoggi.

Studirao je u SAD-u na Indiana State University, a po povratku u domovinu počinje pisati za novine na engleskom jeziku. U to vrijeme, navode mediji pozivajući se na njegove kolege, pridružuje se Muslimanskom bratstvu. Iako je, kao već 50-godišnjak, njegov odnos s Muslimanskim bratstvom bio “dvoznačan”, ovaj su se tjedan oglasili pripadnici te zabranjene egipatske skupine, objavivši da su “osjećali da je Khashogghi oduvijek bio jedan od njih”.

Prema NYT-u, nije bježao od “konzervativne, islamističke i često protuzapadne retorike koju je koristio ili skrivao, zavisno o tome s kim se htio zbližiti”.

Iako je njegovim prijateljima teško povjerovati da je ostao sklon ideologiji i ciljevima Muslimanskog bratstva, mediji prenose kako ima obilje dokaza da je to točno.

Iz članka Washnigton Posta se saznaje da je dane prije nestanka proveo s “britansko-palestinskim predavačem i novinarom na satelitskoj TV postaji al-Hiwar” Azzamom Tamimijem.

Ono što ne prenosi Post, ali ističu izraelski i drugi mediji, je da je Khashoggijev prijatelj “neumorni promotor palestinske terorističke organizacije Hamas”.

Tamimi je opetovano veličao bombaše samoubojice, a na skupu u Londonu je pozvao na “iskorijenjivanje karcinoma” na Bliskom istoku, tj. Izraela. Tamimi je u intervjuima za BBC 2003. i 2012. izrazio spremnost da umre kao “mučenik” u samoubilačkom napadu na Izraelce.

Za Khashoggija, “borba protiv Izraela”, tvrdi Haaretz, je bila ključna okosnica islamističke agende koju je prigrlio.

U jednom od svojih tekstova za Al-Hayat, gdje je prošle godine dobio otkaz, napisao je da je “postojanje Izraela izvan konteksta povijesti i logike (…) nastao je silom, živjet će uz pomoć sile i nestat će of sile”.

Sam Khashoggi je kazao da mu je pisanje u tom pan-arapskom listu, čiji je vlasnik princ Khaled bin Sultan al-Saud, zabranjeno zbog toga što je branio Muslimansko bratstvo koje Rijad također smatra terorističkom organizacijom.

Mnogi smatraju da je skončao okrutnom smrću jer je prvenstveno stao na žulj mladom ambicioznom princu, koji je krajem prošle godine bio odlučujući čimbenik u odluci da se ženama dopusti da voze automobile i prisustvuju sportskim i drugim događanjima na stadionima, gradeći tako sliku modernog reformatora.

Tri dana prije smrti, u tekstu u WP-u je pozvao na slobodu izražavanja u cijelom arapskom svijetu, ocjenjujući da se”arapski svijet suočava sa samonametnutom Željeznom zavjesom koju su nametnuli unutarnji čimbenici koji se bore za prevlast”. Oni koji su ga pomno pratili reći će da je to u raskoraku s naukom Muslimanskog bratstva.

Komentiraj