JAKOVINA: “Zagrebački Balet postao je brend, a želim stalno istraživati”

Leonard Jakovina, ravnatelj baleta HNK u Zagrebu, posljednjih je godina novim pristupom i inovativnim naslovima Balet podignuo na visoku razinu. Završava još jedna uspješna sezona, a u idućoj će se prvi put u svijetu raditi ‘Ponos i predrasude’

U zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište ponovno dolazi poznati svjetski baletni umjetnik Angelin Preljocaj, a prvi put će njegove dvije koreografije postati dio stalnog repertoara HNK u Zagrebu. Zagrebačka publika imala je priliku već nekoliko puta uživati u koreografijama Angelina Preljocaja, a ovaj put gledat će dvije koreografije – “Annonciation” i “La Stravaganza”. U prvom dijelu autor se bavi temom Nagovještenja, ključnim trenutkom utkanim u temelje kršćanstva, tražeći što ono osvješćuje u nama, dok se u drugom dijelu koreografije bavi temom imigracije gdje prošlost upada u budućnost, kao da je vrijeme vječnost. Taj je balet ujedno i posljednja ovosezonska premijera HNK, a zagrebački Balet je i u protekloj sezoni imao izniman uspjeh. Ne samo da su klasični naslovi jako traženi, već se Balet posljednjih nekoliko godina “usudio” raditi koreografije koje se dosad nisu radile. Baleti kao što su “Ana Karenjina”, “Gospoda Glembajevi” ili ovosezonski “Opasne veze” podigle su balet na novu razinu. Iduća sezona za Balet HNK u Zagrebu bit će posebna jer se prvi put u svijetu radi baletna predstava “Ponos i predrasude” prema romanu Jane Austen. Za takav uzlet zagrebačkog Baleta zaslužan je ravnatelj Leonard Jakovina.

Leonard Jakovina rođen je 9. studenoga 1981. u Zagrebu. Završio je Školu za klasični balet u Zagrebu i diplomirao u Münchenu na Visokoj školi za glazbu i kazalište. Bio je u angažmanu u Bayerisches Staatsballettu u Münchenu i u berlinskom Staatsballettu te solist Baleta bečke Državne opere. Surađivao je s najpoznatijim koreografima današnjice te ostvario najveće uloge u baletima kao što su “Orašar”, “Labuđe jezero” i “Giselle”, a plesao u koreografijama Patricea Barta, Plava Rudolfa Nurejeva, Johna Cranka, Kennetha MacMillana, Angelina Preljocaja, Heinza Spoerlija… S minhenskim i berlinskim Baletom sudjelovao je na mnogim turnejama diljem Njemačke, u Švicarskoj, Rusiji, Japanu, Kini, Tajlandu, Tajvanu, Indiji.

Posljednjih godina bavi se i pedagoškim radom te priprema kolege plesače za različita međunarodna natjecanja i gala-koncerte na europskim baletnim pozornicama (Italija, Njemačka, Francuska, Španjolska). Godine 2003. bio je nominiran za Nagradu hrvatskog glumišta za iznimno baletno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina, a 2009. Berlinska teatrološka zajednica nominirala ga je za godišnju nagradu kao najperspektivnijeg umjetnika u kategoriji opera / drama / balet. O njegovoj karijeri i postignućima njemački TV kanal ZDF snimio je 2010. kratak dokumentarni film “Der Tänzer”, u sklopu serijala Die Theatermacher. Od 2014. godine je ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

NACIONAL: Sezona u HNK u Zagrebu završava posljednjom premijerom Baleta, 7. lipnja, o čemu se radi?

Očekuje nas Večer Angelina Preljocaja koji slovi kao jedan od najzanimljivijih koreografa međunarodne plesne scene. On je umjetnik koji ima vrlo istančan koreografski rukopis, pregršt nijansi te metafizičkih formi pokreta i značenja.

Odabrao sam njegove balete “Annonciation” i “La Stravaganzu” jer predstavljaju svojevrsnu katarzu njegova stvaralaštva te odlično odgovaraju estetici našeg ansambla. Annonciation ili u prijevodu Navještenje asocira na ključni trenutak i temelj cijele religije.

Angelin Preljocaj više kroz spiritualnost simbolizira Anđela Gabrijela koji donosi vijest Blaženoj Djevici Mariji, kojom navješćuje rođenje Krista. La Stravaganza, ili u prijevodu Ekstravagantno, opisuje susret i korelaciju dvaju svjetova, starog i novog. Njihove odnose, dijalog i različitost.

‘KVALITETA I KONTINUITET Baleta HNK u Zagrebu nikada nisu bili upitni. Smatram ga briljantom koji uvijek sjaji, a na ravnatelju je da ga čuva, polira i prezentira svijetu’

NACIONAL: Najavili ste novu sezonu u kojoj ste ponovno pomaknuli neke granice. Radit će se “Ponos i predrasude“ koji se nikada nisu postavljali na scenu. Zašto ste se odlučili za ovaj naslov i kako je to zamišljeno?

Pomicati granice je ono što me interesira jer volim istraživati i težiti novitetima. Smatram to presudnim za vitalno održavanje ansambla i umjetnika koji ga krase. Također, pokušavam u repertoar unijeti što više kreacija jer tako slijedim svoju viziju i smjer kojim želim da zagrebački balet izgradi svoj identitet. Naslov sam odabrao u suradnji s koreografom Leom Mujićem i desilo se potpuno prirodno. Leo je izuzetan umjetnik i nakon uspješnice s “Glembajevima” bilo je potpuno logično da se suradnja nastavi, a mislim da će i on ovim odabirom naslova itekako profitirati jer će otvoriti neku novu dimenziju u sebi.

NACIONAL: Koliko je važna ta inovativnost u baletu? Zašto je potrebna?

Ona je bitna iz nekoliko razloga. Održava ansambl aktivnim i znatiželjnim, što omogućuje konstantan umjetnički rast. Postiže dijalog s publikom i privlači njihov interes te na kraju, profilira ansambl prema Europi i svijetu.

NACIONAL: U posljednjih nekoliko godina Balet HNK u Zagrebu napravio je zaista sjajne naslove – “Anu Karenjinu”, “Opasne veze”, “Glembajeve” – njih izdvajam jer su zaista posebne i drugačije. Na koji način ste stvarali repertoarnu politiku i kako danas o njoj razmišljate, čime se vodite?

Stvaram repertoar znanjem i iskustvom koje sam stekao u karijeri. Radeći u Münchenu i Berlinu te gostujući diljem svijeta, imao sam prilike surađivati s izvanrednim koreografima te sam upijao znanje i tako pomno razradio svoj ravnateljski rukopis. Netko mi je davno rekao da biti ravnatelj je kao igrati šah. Međutim, apsolutno se ne slažem s tom tezom, dapače smatram je potpuno promašenom. Pa balet kao i svaka umjetnost opstaje i žudi za konstantnim promjenama, različitim nijansama i estetici. Šahovska strategija me ne zanima.

NACIONAL: Na konferenciji za medije za najavu sezone rekli ste da želite od Baleta HNK u Zagrebu napraviti brend. Što to znači i koliko ste u tome uspjeli?

Zagrebački balet je vrlo specifičan. U svojoj povijesti je prolazio kroz nekoliko faza, ali kvaliteta i kontinuitet nikada nisu bili upitni. Dapače, gledam ga kao briljant koji uvijek sjaji, a na ravnatelju je da ga čuva, polira i prezentira svijetu. Zajednički smo marljivim i profesionalnim radom u posljednjih godina izgradili prepoznatljiv brend, gostovali u Italiji, Sloveniji, Belgiji, Češkoj i Rusiji. Predstava “Gospoda Glembajevi” koreografa Lea Mujića je dobila Nagradu hrvatskog glumišta, a “Smrt u Veneciji” koreografkinje Valentine Turcu proglašen jednim od najboljih baleta u Europi. To je izvanredan uspjeh.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni ansamblom i što od njih tražite? Što je najvažnije kad su oni u pitanju?

Ponosan sam na njih i veselim se njihovim umjetničkim postignućima. Tražim i zahtijevam maksimalan angažman svakog pojedinca, visoku profesionalnost i radnu etiku. Međutim, također ostavljam prostor da umjetnički ostanu “svoji” jer tako unesu i dio svoje duše i karaktera u procese stvaranja.

NACIONAL: Iduće sezone gostujete u Boljšoj dramatičeskom teatru u St. Peterburgu, koliko su takva gostovanja potrebna?

Nakon uspješnog gostovanja u Aleksandrinskom kazalištu ponovno se vraćamo u St. Peterburg i to u dramski Boljšoj teatar. Pozvani smo s našom hit predstavom “Smrt u Veneciji”. Povratak u meku baleta je nevjerojatan uspjeh i dokaz kvalitete našega baleta. Gostovanja su jako važna jer profiliraju ansambl te mu nude dodatan vjetar u leđa i pridonose vizibilitetu naših umjetnika.

NACIONAL: Kako vidite zagrebački Balet do kraja vašeg drugog mandata?

Želim da ostane vitalan, uspješan i ponosno drži centralni dio hrvatske kulture kao njezin poslanik i brend.

‘ZAHTIJEVAM maksimalan angažman svakog pojedinca u ansamblu, visoku profesionalnost i radnu etiku, ali ostavljam i prostor da umjetnički ostanu svoji’

NACIONAL: Zašto je balet i dalje popularan? Mnogi su mu predviđali sumrak, a balet se održao i danas je još jači. Jesu li promjene repertoarne politike i inovativnost pridonijele tome?

Balet je specifičan medij, a to ponajviše govorim jer koliko god počiva na vrlo zadanim elementima i pravilima, uvijek se postupno nadograđuje, raste i pronalazi nova osvježenja. Tu mislim na sve stilove koji ga definiraju. Zagrebački balet je zasigurno kroz inovativnost i repertoarnu politiku doživio nevjerojatan uzlet u kvaliteti.

NACIONAL: Što vas tjera da budete još bolji, da pomičete granice kad je balet u pitanju?

Karakter, ljubav i volja. Kada ste mirni sa sobom i ne gajite frustracije onda se događaju čuda i kreativnost. Ne gubim vrijeme na ljubomorne i negativne ljude.

NACIONAL: Zašto volite balet, zašto ste odlučili karijeru posvetiti baletu i koje vas uspomene vežu za plesačku karijeru, čega se najradije sjetite?

Balet volim jer posjeduje ono što me ispunjava kao osobu. Splet emocija i neizmjerne snage te dodir kreativnosti i uzbuđenja. Balet je moj život i sudbina je odradila ključni dio u tom procesu. Uspomena ima toliko puno da i sam ne znam gdje da počnem. Bilo je puno suza i ljubavi koje su pratile moju karijeru a danas na sve to gledam s osmijehom i ponekad zaželim da se barem na trenutak vratim tamo i dodirnem taj trag ljepote.

Komentiraj