‘JAKELIĆU JE NAMJEŠTENO spolno zlostavljanje kako bi se srušilo vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca

NACIONAL OBJAVLJUJE pismeno očitovanje zaposlenica Hrvatske udruge poslodavaca u kojem brane Bernarda Jakelića, bivšeg zamjenika glavnog direktora HUP-a, osumnjičenog za spolno zlostavljanje 14 djelatnica i tvrde da je cijeli slučaj montiran

Dramatična situacija u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i dalje se ne smiruje, a nastavlja se i bitka za dobivanje dobro plaćenih radnih mjesta u tom poslovnom sustavu od četrdesetak zaposlenih, dominantno žena. Nakon što je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv Bernarda Jakelića, moćnog zamjenika glavnog direktora zbog spolnog zlostavljanja 14 djelatnica, Nacionalu se obratila i druga strana koja brani osumnjičenika Jakelića. Riječ je o reakciji još uvijek anonimne skupine zaposlenica, čiji je identitet poznat vodstvu HUP-a, koje su se izjasnile i svojim pismenim očitovanjem. Po njima, sve što se događalo i događa u HUP-u dio je smišljenog plana za rušenje donedavnog vodstva HUP-a: njegove predsjednice Gordane Deranje i glavnog direktora Davora Majetića. Navodno cilj je bio u konačnici eliminirati i utjecajnog predsjednika Nadzornog odbora HUP-a Branka Roglića i člana te velike poslovne i poduzetničke udruge Jaku Andabaka, vlasnika Bluesun Hotela koji su u internoj komunikaciji bili označeni pogrdnim epitetom „stare prdonje“.

Ta skupina zaposlenica HUP-a u svojoj reakciji osporavaju navode iz prijave protiv Jakelića: „Sve što se događa od podnošenja prijave pravobraniteljice upućuje na osmišljen plan i manipulaciju ljudima. Jedan dio kolegica koje su potpisale prijavu izmanipuliran je lažnim pričama, a dio obećanjima o napredovanju kada proces rušenja čitavog vodstva realiziraju do kraja, tj. kada odu i Majetić, i Deranja i Jakelić. Dio nas bio je vrbovan da se priključe tome, no mi smo to odbile, a nekima od nas je podvaljivano da potpisujemo nešto što je potpuno različito od sadržaja prijave za koju su potpisi iskorišteni te neke od nas uslijed toga imamo ozbiljnih zdravstvenih problema, a najveći dio nas stigmatiziran je od strane te skupine“. Navodeći da s dijelom tih kolegica imaju i „osobno loša iskustva“ pa su zbog toga bile „izložene njihovom mobingu već duži niz godina“, navode kako su podnositeljice prijave protiv Jakelića bile u jako prisnim odnosima s Jakelićem sve dok nije puklo među njima. „Dio nas svjedoči kako je sa strane prijaviteljica neprimjerenog postupanja sada bivšeg zamjenika glavnog direktora bilo učestalog, čak i seksističkog ponašanja i komentara prema Bernardu Jakeliću. Dio kolegica s njima je gajio vrlo bliske, prijateljske odnose i javno su se pred svima nama s njim šalile, smijale vicevima i razmjenjivale ‘zafrkancije’“, zapisano je u očitovanju dijela djelatnica HUP-a iz opsežne dokumentacije koja je ustupljena Nacionalu. One su stale u obranu Jakelića.

 

 

‘Koja je bila ideja? Pokrenuti akciju rušenja vodstva preko Jakelića – prijaviti ga za seksualno uznemiravanje i povezati se s Jelenom Veljačom i Višnjom Ljubičić za ravnopravnost spolova’, piše u anonimnom pismu

 

 

Jedna od pokajnica u svom je dopisu navela i četiri konkretne zaposlenice koje su sudjelovale u navodnoj „zavjeri“ rušenju vodstva HUP-a. Prema onome što se navodi u tom dokumentu, osim četiriju zaposlenica HUP-a M.K., A.R., A.B. i J.M., a navodno je svaka imala posebnu zadaću u toj operaciji, „ostale sudionice zavjere su imale manje uloge te su raspolagale s puno manje informacija od prve četvorke koje su uz pomoć Nataše Novaković bile glavne redateljice zavjere“. U tom dopisu je precizirana i navodna ideja kako je bila zamišljena akcija za rušenje vodstva HUP-a. „Koja je bila ideja? Pokrenuti akciju rušenja vodstva preko Jakelića – prijaviti ga za seksualno uznemiravanje (javnost je senzibilizirana za pokret Me to); povezati se s Jelenom Veljačom i Višnjom Ljubičić iz Ureda za ravnopravnost spolova; za ovo povezivanje ponudila se Nataša Novaković koja je prijateljica s Višnjom; ona je obećala to odraditi i pripremiti teren“.

S obzirom na to da su u ovom internom obračunu u HUP-u bile spomenute i dvije nezavisne institucije, Nacional je razgovarao s Višnjom Ljubičić, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Natašom Novaković, predsjednicom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je kao bivša djelatnica HUP-a bila i označena kao posrednica „glavnim redateljicama zavjere“. Nataša Novaković, koja nam je u neformalnom razgovoru potvrdila da je upoznata sa sadržajem prepiske sudionika u aktualnom obračunu u HUP-u, nije se željela očitovati o cijelom slučaju. Iz njenih bliskih krugova je tek došao kratak odgovor da u toj priči ne postoje dvije strane, nego postoji zlostavljač Bernard Jakelić i zlostavljane djelatnice.

Za razliku od Nataše Novaković, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić poslala je Nacionalu opsežno očitovanje u kojem na kraju navodi: „Pravobraniteljica Ljubičić sa svojim pravnim timom ne donosi odluke temeljem namjere ili osobnih uvjerenja, već temeljem činjenica i dokaza koje je dužan poslodavac podastrijeti. U ovom slučaju poslodavac nije pružio uvjerljive dokaze i argumentaciju da nije došlo do uznemiravanja i spolnog uznemiravanja od strane g. Jakelića te poslodavac nije pravovremeno zaštitio svoje zaposlenice od takvih štetnih radnji“. Stoga je za pravobraniteljicu ta priča završena pa je sada odluka u rukama DORH-a.

Posljedice rušenja Bernarda Jakelića, nekada moćnog zamjenika glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, najveće poduzetničke organizacije u kojoj participiraju i sve velike hrvatske kompanije, još se ne mogu nazrijeti. Osumnjičen kao seksualni zlostavljač od četrnaest podređenih mu djelatnica HUP-a, Jakelić je napustio HUP uz sporazumni raskid ugovora u radu, ali i uz navodno pozamašnu otpremninu. Iznos te otpremnine javno se ne priopćava, ali da je otpremnina isplaćena Nacionalu je potvrdio Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora HUP-a. Po njemu, to je bio i jedini način da se riješi iskrsli problem uz najmanji mogući trošak. Takvu procjenu donijeli su, kako je rekao, konzultirani odvjetnici i revizor. Podatak o visini otpremnine, prema tvrdnjama iz HUP-a, zaštićen je kao poslovna tajna.

Poslije Jakelića na vlastiti zahtjev Hrvatsku udrugu poslodavaca napustio je i njen glavni direktor Davor Majetić. Pokušali smo i s njim stupiti u kontakt, ali se uporno nije odazivao na telefonske pozive, iako je znao da su pozivi iz Nacionala. Majetić je otišao s izvrsno plaćenog radnog mjesta. Prema informaciji iz visoko upućenog izvora u HUP-u, Majetićeva bruto plaća bila je oko 87.000 kuna. Jasno je da bi se malo tko odrekao takvih prihoda da mu nastavak rada u toj firmi nije postao neizdrživ. Majetić nije dobio otpremninu, ali su mu zato, kako tvrdi ovaj Nacionalov sugovornik, isplaćene tri plaće, što također nije bio mali novac. Ostalo je, doduše, nepoznato je li mu isplaćen bruto ili neto iznos njegovih plaća.

Navodno, tvrdi drugi upućeni visoki izvor iz HUP-a, Majetić nije sam sebi odredio tako visoku plaću koju nisu dobro prihvatili ni predstavnici kompanija učlanjenih u udrugu. Plaću glavnog direktora nije odredio Majetić, nego njegov prethodnik Đuro Popijač, kasnije i ministar gospodarstva u vladi Jadranke Kosor. Iz tih smo razloga nazvali i Popijača, a on se odazvao pozivu. Nakon što je nakon ministarskog mandata odradio i mandat predsjednika uprave Petrokemije iz Kutine, danas Popijač obnaša dužnost člana Nadzornog odbora Đure Đakovića iz Slavonskog Broda. I kod njega smo pokušali provjeriti podatak o visini Majetićeve plaće, ali se on, kako je rekao, ne sjeća da mu je plaća bila tako visoka, da je njen bruto iznos bio 87.000 kuna. Prema njegovim riječima, neto plaća kao glavnom direktoru HUP-a kretala mu se oko 27.000 kuna, ali i taj je iznos bio viši za nekoliko tisuća kuna od plaća najviših hrvatskih dužnosnika: predsjednika Hrvatske i premijera.

Osim odlaska dvojice visoko pozicioniranih ljudi iz uprave HUP-a, direktora Majetića i njegovog zamjenika Jakelića, nakon odrađenih dvaju mandata od Hrvatske udruge poslodavaca s gorčinom se oprostila i predsjednica HUP-a Gordana Deranja, osnivačica i direktorica Tehnomonta, uspješnog brodogradilišta iz Pule s unosnim poslovima koje obavljaju njegovi radnici i u Njemačkoj. Gordana Deranja kao predsjednica HUP-a postala je i potpredsjednica BusinessEuropea, najveće udruge poslodavaca Europe koja djeluje u Europskom parlamentu, a zastupa interese poslodavaca i u Europskoj komisiji. Ni sjednice dvaju ključnih upravnih tijela Hrvatske udruge poslodavaca, Vijeća članova i Skupštine HUP-a održane 16. srpnja, nisu uspjele izvući tu najveću hrvatsku poduzetničku udrugu iz ambisa u koji je upala zbog optužbi na račun Jakelića. HUP je ključan i važan partner Vlade i sindikata. Temeljem Zakona o radu dio je tročlanog Gospodarsko-socijalnog vijeća pa sudjeluje u pregovorima o kolektivnim ugovorima. Svoj definitivan odlazak iz HUP-a sada je u Nacionalu najavio i jedan od njegovih osnivača i bivših predsjednika HUP-a Branko Roglić, aktualni predsjednik Nadzornog odbora HUP-a, ali i vlasnik uspješne kompanije Orbico, najvećeg distributera u Europi.

 

 

‘Gordani Deranji istekao je drugi mandat predsjednice HUP-a, a Davor Majetić sporazumno je raskinuo ugovor s HUP-om. Ne vidim u čemu je problem’, rekao je Nacionalu Damir Zorić, v.d. direktora HUP-a

 

 

U HUP-u su svi problemi eksplodirali pod pritiskom optužbi četrnaest djelatnica koje su tvrdile da ih je zamjenik glavnog direktora Bernard Jakelić godinama seksualno zlostavljao. Iako je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić temeljem njihovih pritužbi podnijela i kaznenu prijavu DORH-u, u dijelu poslovnih krugova iz HUP-a vjeruju da će ta kaznena prijava protiv Jakelića biti odbačena i da je trenutačno pospremljena duboko u ladicama DORH-a. Unatoč tome, sukobi među četrdesetak zaposlenika HUP-a ne stišavaju se ni u virtualnom prostoru aplikacije WhatsApp, na kojoj se formiraju i grupe za potporu raznim interesnim skupinama, a dijele se i šalabahteri za potporu pojedinim članovima za ulazak u uži krug novog vodstva HUP-a.

Povodom ovih problema u HUP-u kontaktirali smo i privremenog, v.d. glavnog direktora HUP-a Damira Zorića, dugogodišnjeg čelnog čovjeka Euroherc osiguranja, ali i predsjednika udruge financijskog poslovanja, članice HUP-a. Očitujući se na odlazak dvoje ključnih ljudi iz HUP-a, predsjednice Gordane Deranje i glavnog direktora Majetića, on u tome nije vidio problem. Kako je rekao u kratkom telefonskom razgovoru, „Gordani Deranji istekao je drugi mandat predsjednice HUP-a, a Davor Majetić sporazumno je raskinuo ugovor s HUP-om. Ne vidim u čemu je problem“. Damir Zorić je i profesor na fakultetu u Mostaru, ali iza njega je bogato političko iskustvo pa je vrlo oprezan. Kao vođa jedne od frakcija u HSLS-u početkom devedesetih godina napustio je stranku 1995., a u svojoj je karijeri bio i zastupnik u Saboru, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i hrvatski veleposlanik u Sarajevu.


Pravobraniteljica: HUP se nije spreman beskompromisno obračunati sa spolnom diskriminacijom u vlastitim redovima

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica) zaprimila je početkom 2020. anonimnu prijavu više zaposlenica Hrvatske udruge poslodavaca (dalje u tekstu: HUP) u kojoj su joj se iste pritužile da su žrtve uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i seksističkog ponašanja, a koje da je na njihovu štetu u više navrata i kroz duže vremensko razdoblje činio zamjenik glavnog direktora HUP-a, Bernard Jakelić.

U pritužbi su zaposlenice pojasnile kako su od imenovanog niz godina bile izložene uznemiravanju i spolnom uznemiravanju na radnom mjestu, koje se sastojalo od posprdnih i seksističkih komentara o načinu njihovog ponašanja, odijevanju, fizičkom izgledu i slično. Pritužiteljice navode i da su od Bernarda Jakelića na svakodnevnoj razini bile izložene svim oblicima verbalnog vrijeđanja i ponižavanja i to uglavnom na temelju njihovog spola, čime da je povrijeđeno njihovo dostojanstvo, a one kao žene dovedene u nepovoljan položaj.

Postupajući po dostavljenoj pritužbi Pravobraniteljica je provelaа antidiskriminacijski ispitni postupak u kojem je utvrdila da HUP, iako formalno pokreće i vodi postupke za zaštitu dostojanstva po podnesenim pritužbama, pritužiteljicama nije osigurao pravodobnu i učinkovitu zaštitu kojom bi se postiglo potpuno odsustvo diskriminatornog ponašanja. Ovakvo stajalište proizlazi iz činjenice da pritužiteljice, sve mahom žene podređene muškarcu na poziciji moći koji ih uznemirava temeljem spola, ipak nisu imale povjerenja u sustav zaštite HUP-a pa su u konačnici zaštitu odlučile zatražiti i od neovisne institucije, odnosno Pravobraniteljice.

HUP je u provedenom postupku u potpunosti zanemario jednu vrlo bitnu činjenicu, a to je da je iz izjava žrtava proizlazila i sumnja da je Bernard Jakelić prema određenim djelatnicama počinio kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz čl. 156. Kaznenog zakona, koji propisuje: „Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine“. Isti članak u st.2. nadalje propisuje da je: “Spolno uznemiravanje svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.“

Zadnjim izmjenama Kaznenog zakona jednogodišnja kazna zatvora za kazneno djelo seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu podignuta je na dvije godine jer je zakonodavac prepoznao štetnu radnju kao iznimno štetnu i opasnu spolnu diskriminaciju koja na posebno težak način vrijeđa dostojanstvo žrtve. U ovom slučaju možemo govoriti o rodno uvjetovanom nasilju temeljem Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulska konvencija.

U provedenom postupku, Pravobraniteljica je zaključila kako u predmetnom slučaju Hrvatska udruga poslodavaca nije poduzela sve potrebne mjere, propisane Zakonom o radu i Zakonom o ravnopravnosti spolova, radi utvrđivanja i učinkovitog sprječavanja spolnog uznemiravanja na radu.

Treba napomenuti da u svakom ispitnom postupku temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, vjerojatnost da se dogodio štetni događaj leži na pritužitelju odnosno žrtvi ali teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži isključivo na protivnoj stranici, odnosno poslodavcu.

Provedeni postupak je u konačnici rezultirao time da je Pravobraniteljica uputila HUP-u upozorenja i preporuke, a temeljem članka 23. stavka 4., Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv Bernarda Jakelića zbog postojanja sumnje u počinjenje kaznenih djela protiv spolnih sloboda na štetu pritužiteljica.

Osim toga, Pravobraniteljica je također utvrdila kako je navedeno nepovjerenje pritužiteljica u sustav zaštite našlo svoju potvrdu i u činjenici što se direktor HUP-a, iako je znao, odnosno trebao znati, da je jedina opcija za Bernarda Jakelića, u situaciji u kojoj je utvrđeno spolno uznemiravanje, otkaz ugovora o radu, ipak s imenovanim odlučio na sklapanje sporazuma o raskidu ugovora o radu. Na taj je način počinitelju spolnog uznemiravanja omogućena određena povlaštena pozicija u odnosu na beneficije koje iz takvog raskida proizlaze. I to sve unatoč činjenici što je uznemiravanje i spolno uznemiravanje povreda obveza iz radnog odnosa, odnosno kako je to propisano čl.75.st.2. Pravilnika: „Bilo kakav oblik neizravne ili izravne diskriminacije radnika od strane nadređenih ili drugih radnika osobito je teška povreda radne obveze“. Stoga je jedini mogući ishod postupka trebao biti otkaz ugovora o radu.

Pravobraniteljica je u provedenom postupku zaključila i kako se takvim činom žrtvama poslala poruka da se HUP nije spreman beskompromisno obračunati sa spolnom diskriminacijom u vlastitim redovima već da će muškarci na poziciji moći ipak štiti jedan drugog bez obzira na težinu optužbi i ishod postupka.

Iako utvrđivanje kaznene odgovornosti nije vezano za utvrđenja Pravobraniteljice o neučinkovitoj zaštiti poslodavca, nakon provedenog postupka pojedini muškarci iz rukovodećeg kadra HUP-a izložili su pritužiteljice dodatnoj viktimizaciji na način da su ih kontinuirano pokušavali diskreditirati te dovesti u nepovoljan položaj zbog toga što su kao žrtve prijavile diskriminatorno ponašanje. Pravobraniteljica je stoga HUP-u ponovo uputila upozorenje u kojem je istaknula kako je takvo ponašanje protivno članku 2. Zakona o ravnopravnosti spolova, koji štiti žrtve od reviktimizacije te je kažnjivo. Do danas nismo zaprimili povratno očitovanje čelnika HUP-a. Međutim, kako su neki pritužiteljicama „prijetili“ i otkazom ako se protiv Bernarda Jakelića odbaci kaznena prijava, Pravobraniteljica je o istome odlučila obavijestiti i DORH te je zatražila informacije o statusu predmeta vezano uz podnesenu kaznenu prijavu. Predmet je trenutno otvoren te se čeka očitovanje DORH-a o navedenom.

U međuvremenu je Pravobraniteljica zaprimila i pismo jedne pritužiteljice HUP-a koja tvrdi da je izmanipulirana od ostalih 15 pritužiteljica te je zatražila da se zaštiti od ostalih pritužiteljica. Temeljem navedenog, Pravobraniteljica je zatražila od direktora HUP-a da se očituje na okolnosti pritužiteljice da li je proveden postupak za zaštitu dostojanstva pritužiteljice i što je učinio poslodavac da zaštiti pritužiteljicu koja za sebe tvrdi da je žrtva, ako se radi o vjerodostojnim navodima, no do danas nismo zaprimili očitovanje poslodavca o provedenom postupku.

Pravobraniteljica Ljubičić zajedno sa svojim pravnim timom ne donosi odluke temeljem namjere ili osobnih uvjerenja, već temeljem činjenica i dokaza a koje je dužan poslodavac podastrijeti. U ovom slučaju poslodavac nije pružio uvjerljive dokaze i argumentaciju da nije došlo do uznemiravanja i spolnog uznemiravanja od strane g. Jakelića, te poslodavac nije pravovremeno zaštitio svoje zaposlenice od takvih štetnih radnji.

S poštovanjem,

PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Višnja Ljubičić, dipl. iur.

 

Komentiraj