Hrvatska je daleko najgora članica Europske unije kada su u pitanju istrage Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koji je prošloga tjedna objavio da je u Hrvatskoj tijekom prošle godine pokrenuo 23 istrage zbog sumnji u malverzacije s EU novcem u ukupnoj vrijednosti od 313,6 milijuna eura. Iako se nakon objavljivanja tog izvješća u javnosti pokušala plasirati informacija kako je Hrvatska negdje oko desetog mjesta u Europskoj uniji po veličini malverzacija te kako su lošije od nje čak i države poput Njemačke ili Italije, takve procjene jednostavno ne mogu biti točne s obzirom na veliku razliku u ukupnim sredstvima koje pojedine države povlače iz europskih fondova. Zato oko 1,2 milijarde eura koliko se istražuje u Njemačkoj ni približno ne može biti jednako kao i 313 milijuna eura koliko se istražuje u Hrvatskoj, pa je iz ovih brojki sasvim jasno da su korupcija i kriminal u Hrvatskoj na puno većoj razini nego u ostatku Europske unije te da se i u budućnosti mogu očekivati nove istrage. Isto tako ostaje za vidjeti kako će ovi katastrofalni rezultati utjecati na europski imidž premijera Andreja Plenkovića koji itekako drži do svog statusa u Bruxellesu, a reputacija Hrvatske kao najgore države kada su u pitanju sumnje u kriminal s europskim fondovima sigurno ne pridonosi Plenkovićevu statusu među europskim kolegama.

Naime, ako se u ocjenu koliko se u pojedinoj državi istražuje kriminal povezan s europskim fondovima uključi i parametar o veličini pojedine države, kao i o sredstvima koje pojedina država povlači, ispada da je Hrvatska najgora članica Europske unije po brojkama koje je objavio Ured europskog javnog tužitelja. Prema izvješću za 2022. u Hrvatskoj su tijekom 2022. europski javni tužitelji otvorili 23 istrage, a ukupna šteta nanesena kaznenim djelima koja se istražuju procijenjena je na 313,6 milijuna eura. Pribroje li se tome i tri istrage naslijeđene iz 2021. kad je EPPO počeo raditi, u Hrvatskoj su lani tužitelji Laure Kövesi vodili 26 istraga, a ukupna šteta nanesena kaznim djelima procijenjena je na 324,1 milijun eura.

Laura Codruța Kövesi na čelu je Ureda europskog javnog tužiteljstva. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Najviše istraga od 1. lipnja 2021. pa do kraja 2022. pokrenuto je u Italiji, gdje se vodilo 285 istraga zbog malverzacija s novcem iz europskih fondova i kružnih prijevara vezanih uz malverzacije PDV-om, a ukupna vrijednost štete nanesene istraživanim kaznenim djelima procijenjena je 3,2 milijarde eura. To je gotovo tri milijarde eura više nego u Hrvatskoj, no kada se uzme u obzir to da Italija ima gotovo 60 milijuna stanovnika ili 15 puta više stanovnika od Hrvatske, onda ta razlika i nije toliko velika pa se čak može i izračunati da bi Hrvatska s jednakim brojem stanovnika kao Italija bila predmet istraga u visini od 4,6 milijardi eura ili četrdesetak posto više nego u Italiji.

Hrvatska još gore stoji u usporedbi s Njemačkom u kojoj je ured EPPO-a lani vodio 114 istrage, od čega je 79 pokrenuo 2022., a 35 ih je preneseno iz 2021. Ukupna vrijednost štete potencijalno nanesene istraživanim kaznenim djelima iznosi 1,78 milijardi eura, od čega se najveći dio, 1,5 milijardi, odnosi na prijevare vezane uz PDV. Njemačka ima oko 83 milijuna stanovnika ili 21 put više stanovnika nego Hrvatska, a to znači da je u usporedbi s Njemačkom u Hrvatskoj u odnosu na ukupni broj stanovnika oko 3,5 puta više novca pod istragom EPPO-a.

Hrvatska je u velikom minusu i kada su u pitanju države sa sličnom ekonomijom, pa se tako kao primjer može uzeti Grčka koja već godinama ima velike gospodarske probleme, ali kada su u pitanju istrage EPPO-a onda je puno bolja nego Hrvatska. U Grčkoj, koja ima oko 10,5 milijuna stanovnika, istražuju se slučajevi u vrijednosti od 406 milijuna eura, što znači da je Hrvatska i od Grčke gotovo dvostruko gora.

Tamara Laptoš, europska tužiteljica u Hrvatskoj. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Dakle, po svim ovim brojkama ispada da je Hrvatska zakopana na samom dnu Europske unije i da su joj blizu samo dvije države, Portugal i Rumunjska. Druge slične države, poput Slovenije, Češke, Slovačke, pa čak i Bugarske po svim su parametrima daleko ispred Hrvatske. Zato i ne treba čuditi istup Tamare Laptoš, europske tužiteljice iz zagrebačkog ureda EPPO-a koja je u razgovoru za N1 televiziju prošloga tjedna kazala da za Hrvatsku nije dobro što u izvješću stoji da nije pokrenuta niti jedna istraga na temelju prijevara na PDV-u te da to znači da one još nisu otkrivene te da takva vrsta prijevara zapravo proizvodi najviše štete proračunu EU-a. U Hrvatskoj je najviše istraga otvoreno zbog korupcije i subvencijskih prijevara.

Inače, u svojem je godišnjem izvješću Ured europskog javnog tužitelja izvijestio da su u Hrvatskoj tijekom prošle godine pokrenute 23 istrage zbog sumnji u malverzacije s EU novcem u ukupnoj vrijednosti od 313,6 milijuna eura. EPPO ističe da je uglavnom riječ o istragama povezanima sa zlouporabama sredstava iz fondova Europske unije i državnog novca te malverzacijama u javnoj nabavi. U izvješću se precizira da se u Hrvatskoj vodi šest postupaka zbog zloupotrebe sredstava iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a njih sedam povezuje se s malverzacijama novcem namijenjenim regionalnom razvoju. Dva slučaja odnose se na sredstva iz kohezijskog fonda, jedan na sredstva namijenjena za obnovu i otpornost, a još jedan na novac za digitalizaciju, mobilnost i energetiku.