Međunarodni je Dan sjećanja na holokaust. Ovaj dan nosi uspomenu na sve žrtve genocida, koji je nacistička Njemačka provodila nad europskim Židovima između 1939. i 1945. tijekom Drugog svjetskog rata. Dan se obilježava diljem Europe, u najvećem broju europskih zemalja 27. siječnja jer je na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.
Veleposlanik Države Izrael Gary Koren istaknuo je da se na današnji dan ceremonije održavaju u Yad Vashemu, ali i domovima građana. “U Hrvatskoj kao i u Europi postoje službene obljetnice. Posjetio nas je i predsjednik Države Izrael, došao je u Bruxelles jučer. Uobičajeno je da je to prilika da se ljudi pomole i zapale svijeće. Rekao bih da je to jedan tužan dan i ceremonije će se održavati posvuda, uključujući danas u Saboru i na Mirogoju i blizu kolodvora”, rekao je Koren za HRT-ovu emisiju ‘Dobro jutro, Hrvatska’.
Izraelci Dan sjećanja na holokaust obilježavaju 17. travnja. “Izrael se sjeća žrtava Holokausta od uspostave Države Izrael, a ovaj Međunarodni dan sjećanja je recentan. Ono što se događa u Izraelu, mi zovemo Dan sjećanja na žrtve holokausta i Dan sjećanja na otpor. Mi taj dan obilježavamo na dan ustanka u najvećem getu u Europi koji je bio u Varšavi. U tom getu je 400 tisuća Židova bilo zarobljeno od lipnja 1940. sve do ustanka 1943. godine”, dodao je.
Spomenuo je i nagradu “Pravednici među narodima”, čija se dodjela tri puta održala i u Hrvatskoj. “Izrael se trudi usredotočiti na dva velika dijela. Jedan je rekonstruirati imena žrtava. Šest milijuna je takvih žrtava, a mi znamo pet milijuna njihovih imena. Od toga je milijun i pol djece. Druga stvar na koju se usredotočujemo su ljudi koji su pomagali Židovima i imao sam tu čast da prisustvujem ceremoniji u Osijeku proteklog tjedna. Za pokojnog Kamila Firingera nagradu je primila njegova kći Vera Piletić. Ono što je bilo jedinstveno, jest da je prisustvovao još jedan čovjek koji je bio član te obitelji – Darko Fischer kojega je Firinger spasio”, istaknuo je.
U ožujku će Hrvatska preuzeti predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, IHRA-om. Prošlog je tjedna hrvatska Vlada prihvatila IHRA-ine radne definicije antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu i antiromskog rasizma i diskriminacije. “To je postignuće koje cijenimo, ne samo mi nego sve članice te organizacije. Hrvatska nam se pridružila 2005. godine i to je nešto što se očekuje od svake europske države, posebno od onih koje su se pridružile toj organizaciji. To u praksi znači da će se te države obvezati ispunjavati tri definicije. Prva definicija odnosi se na antisemitizam i tiče se poučavanja borbe protiv antisemitizma u obrazovanju, a to se već i čini. Druga se stvar tiče obrazovanja u javnoj upravi i to se tiče policajaca, sudaca, tužitelja… Odnosi se na ljude koji moraju razlikovati je li neki zločin čisto stvar kaznene odgovornosti ili ima i antisemitske primisli. I treće je poricanje i iskrivljavanje činjenica. To se isto treba uzeti u obzir u mnogim zemljama uključujući Hrvatsku”, zaključio je Koren.
Komentari