Oni sebe nazivaju izraelskim Palestincima, a Izrael ih naziva Arapima. Nova bliskoistočna kriza vratila je pod povećalo potomke Palestinaca koji su ostali na teritoriju tek ustanovljene židovske države.

Izrael ima oko 1,8 milijuna Arapa – muslimana i kršćana – koji čine 20 posto njegove populacije, kazuju službene statistike.

Potomci 160 tisuća Palestinaca koji su ostali u svojim domovima nakon proglašenja izraelske države 1948. imaju pravo glasa i zajamčenih 12 od 120 zastupničkih mjesta u parlamentu.

No u sedamdesetak godina dugoj povijesti Izraela nijedna arapska stranka nije bila dio vlasti.

Suprotno svojim židovskim sugrađanima, izraelski Arapi ne služe vojsku. Polovina njih živi ispod granice siromaštva, u usporedbi sa samo petinom siromašnih Židova, tvrdi organizacija Euromediteranska mreža za ljudska prava.

Stopa nezaposlenosti izraelskih Arapa dvostruko je viša nego Židova, a Arapkinja triput viša nego Židovkinja.

Većinski arapski gradovi u Izraelu dobivaju i znatno manje javnih sredstava za razvoj nego židovske općine.

U ključnoj presudi iz 2000. izraelski Vrhovni sud priznao je da je arapska manjina žrtva diskriminacije, posebice na tržištu rada.

Posljednja eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba prelila se i unutar Izraela, u gradovima s miješanim stanovništvom.

„Desetljećima prosvjedujemo uzvikujući ‘Palestina’, ‘Gaza’, ‘Al Aksa’. Sad po prvi put uzvikujemo i ‘Haifa’“, napisao je na Twitteru Majd Kayyal, arapsko-izraelski aktivist koji živi u tom lučkom sjeverozapadnom gradu.

„Haifa ustaje kako bi zaštitila sebe i Lod, Jaffu, Gazu i Jeruzalem: ovo je intifada jedinstva“, dodao je.

U industrijskom gradu Lodu, u kojem Arapi čine 40 posto stanovništva, ovaj je tjedan ubijen 32-godišnji Arap, a osumnjičeni su židovski nacionalisti.

Izrael je tako ovaj tjedan suočen sa sukobima na dvije fronte – nemirima između Arapa i Židova na svojim ulicama i razmjenom vatre s Hamasom iz Pojasa Gaze.