U NATO-ovoj zrakoplovnoj bazi pored Madrida, nadležnoj za kontrolu neba južnih zemalja Europe, u srijedu je nastavljena istraga o tome tko je lansirao besposadnu letjelicu prema Zagrebu no zasad nema odgovora na to pitanje a ostaje nepoznato i je li se radilo o grešci, sabotaži ili napadu.

U bazi Torrejon de Ardoz nalaze se zapovjednik hrvatskog ratnog zrakoplovstva Michael Križanec i zapovjednik bojne zračnog motrenja Krešimir Tafra, a također i ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Danijel Markić kao i načelnik odjela za međunarodnu suradnju SOA-e Robert Filipović-Peršin.

Njih četvorica su u srijedu ujutro doputovala zrakoplovom hrvatske vlade zajedno s premijerom Andrejem Plenkovićem. Plenković se u 9 sati susreo sa zapovjednikom baze Fernandom de la Cruzom prilikom čega mu je pokazano kako funkcionira sustav nadgledanja neba južnih zemalja.

Novinarima nije bio dopušten ulazak u bazu. Osoba iz hrvatske delegacije rekla je hrvatskim novinarima kako je Plenkovićev posjet trajao sat vremena tijekom kojih je razgovarao s La Cruzom o dronu koji je pao u Zagrebu te razgledao bazu.

Nakon završetka posjeta Plenković je automobilom otišao u 20 kilometara udaljeni Madrid gdje se susreo sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom, što je izvorno i bio razlog njegovog putovanja u Španjolsku. Sánchez je u listopadu boravio u Zagrebu a u srijedu je otpočeo svoje susrete s osam europskih lidera kako bi ih pridobio za ideju reguliranja tržišta struje i plina u EU zbog rasta cijena i neizvjesnosti oko budućih isporuka plina iz Rusije.

Križanec, Tafra, Markić i Filipović-Perešin su pak ostali u NATO-ovoj bazi kako bi razmijenili informacije s lokalnim dužnosnicima te će ondje ostati do kraja dana kada bi se s Plenkovićem trebali vratiti u Zagreb .

“Važno je da se provede istraga”, rekao je Sánchez novinarima nakon sastanka s Plenkovićem koji mu je ispričao što se dogodilo u Zagrebu.

Prošli četvrtak je iza 23 sata pala besposadna letjelica u Zagrebu, no to zadnjih dana nije bila tema u Španjolskoj premda se ondje nalazi baza sa zajedničkim zapovjedništvom vojnog saveza NATO-a.

Tamošnji “Centar za objedinjene zračne operacije” od 2014. godine ima zadatak “vizualno identificirati nepoznate letjelice”, ali nije javio niti reagirao na ulazak bespilotne letjelice u hrvatski zračni prostor.

Sánchez je taj događaj nazvao “greškom” te potencijalnim rizikom i za druge članice NATO-saveza koje su nametnule sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Plenković je pak rekao kako u Torrejonu nije otkriveno ništa što već nije bilo poznato u Hrvatskoj dan ranije.

“Tek trebamo ustanoviti je li to bio incident, sabotaža ili namjera. To još uvijek ne znamo. Razgovarat ćemo sa svim partnerima kako je dron duže od sat vremena putovao iz ukrajinskog teritorija”, rekao je Plenković na konferenciji za medije u Madridu.

Ponovio je, kao i u utorak, da je letjelica bila naoružana.

“Informacije su iste koje smo imali jučer. Nažalost taj dron, koji je 14 metara duga raketa, naoružana eksplozivom za koji se istražuje što je, prošao je, a da ga rumunjski i mađarski kontrolori na svom zgusnutom prometu na nebu nisu prepoznali kao ozbiljnu prijetnju”, izjavio je Plenković nakon sastanka sa Sanchezom.

Rumunjska, Mađarska i Hrvatska su članice NATO-a.

“Kada je došao u hrvatski zračni prostor (dron) je bio ondje šest ili sedam minuta. To zahtijeva veću pozornost svih članica NATO-a. Dron je mogao pasti na Bukurešt, Budimpeštu, Beograd, Bratislavu…”, dodao je.

Iz NATO-ve baze Torrejon de Ardoz u srijedu se nisu oglasili. U subotu je izvor iz baze rekao za Hinu da “svi skupljaju podatke”. “Onda slijedi čekanje što će analiza pokazati, a to obično traži određeno vrijeme”, dodao je izbor pod uvjetom anonimnosti.