Izložba “Željko Senečić – Kritička antologija” na kojoj se kroz 55 djela predstavlja taj slikar, scenograf i redatelj, otvara se u četvrtak, 30. ožujka u Galeriji Klovićevi dvori, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare.

Autor izložbe i monografskog kataloga Vladimir Crnković napomenuo je da je izložba koncipirana kao kritička antologijska prezentacija, dijelom retrospektivnog karaktera.

Željko Senečić,  istaknuo je Crnković, višestruko je talentirani umjetnik koji se iskazao u slikarstvu i scenografiji, a istodobno i kao televizijski, filmski i kazališni redatelj, pisac proznih i dramskih tekstova, kao producent, scenarist i kolumnist.

Izložba obuhvaća 55 Senečićevih djela, ulja na staklu i platnu, pastela i crteža, koji predstavljaju bitne i karakteristične autorove tematske, stilsko-morfološke i poetičke preokupacije u njihovim različitim vidovima i tehnikama, dodao je.

“Autor se bavi raznim motivima, bavi se velegradskim motivima ili svojim cirkusantima”, rekao je Crnković dodavši da se Senečićeva prisutnost u političkom i socijalnom životu može vidjeti posebno u njegovim serijama slika na staklu nazvanim Cirkus tranzicija i Cirkus Rex. Svoja vjerojatno najmaštovitija, najslojevitija i najosobnija djela Senečić je ostvario slikanjem na staklu, smatra Crnković.

“Vrhunsko majstorstvo u toj tehnici razotkriva se u činjenici da su mu radovi egzemplarno koloristički rješavani i u izvedbi često bliski dijelom apstraktnom postupku. Time se priključio nekolicini hrvatskih slikara koji su tu staru tehniku ‘Hinterglasmalerei’ u metjerskom smislu doveli do takvog virtuoziteta i savršenstva da im u umjetnosti 20. stoljeća, u svjetskim okvirima, gotovo nema ravnih. Neću reći da su najbolji, ali neporecivo najvažniji i najvirtuozniji”, ocijenio je navodeći, uz Senečića, i Krstu Hegedušića te Ivana Generalića.

Podsjetio je da je Senečić dobitnik Grand Prixa za slikarstvo za slike na staklu na prestižnom Le Salon des Nations (Salonu nacija) u Parizu 1984. “U tim je djelima autor ponajprije slikar ugođaja s nizom prikrivenih simboličkih konotacija”, napomenuo je.

Na izložbi u Klovićevim dvorima bit će predstavljeni i krajnje reducirani i dijelom stilizirani crteži, koje je likovna kritika prepoznala kao iznimna rješenja suvremenog figurativnog izraza. Crnković ocjenjuje da se u njima vidi “kako se eliminiranjem dolazi do vizija, do izrazito nabijenog motiva”. Likovi koji su prikazni poput mrava, “mala bića, manje ljudi, više mravi, govore o političkoj, ali i socijalnoj problematici”, dodaje.

Na izložbi će, prvi put kao izdvojena cjelina, biti predstavljeni i Senečićevi pasteli. “Venecija, klasika i uronjenost u atmosferu, daje jedan psihološki doživljaj, a kada se još pročitaju riječi koje je autor pisao o Veneciji, može se vidjeti autorova izrazita duhovnost”, rekao je Crnković.

Recenzent izložbe, akademik Tonko Maroević istaknuo je kako ova izložba prikazuje umjetnika u svoj njegovoj širini, ali i u uskosti što izložbi daje posebnu dimenziju.

“Kroz reducirani izbor upravo se vide vrline temperamenta, vrline crte, vrline čovjeka koji može iskoristiti mrlju, onu bjelinu iz koje zasja onaj žar i iz drugoga plana, na neki način može poremetiti odnose u prvom planu. Tu su iskorišteni i scenografski elementi te se vidi kako je tu riječ o jednoj osjetljivosti koja reagira najneposrednije s ambijentom, gradovima kao što su Venecija, Dubrovnik, Pariz kao i Zagreb. Autor u svakom od tih gradova bira slikovite prizore, no i najobičnije kao što je kretnje, ritam masa i ulica”, rekao je Maroević.

Kao popratni program izložbe prikazivat će se Senečićevi filmski zapisi o likovnim umjetnicima poput Vanište, Dore Maar, Jagode Buić, Knifera, Džamonje, Pulitike.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić i ravnateljica Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Mira Francetić Malčić izrazili su zadovoljstvo realizacijom ovoga zajedničkog projekta.

Hrvatski slikar, filmski scenograf i redatelj Željko Senečić (1933., Zagreb) diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti te scenografiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Od 1963. djeluje kao filmski scenograf i surađuje s brojnim redateljima poput Z. Berkovića, A. Vrdoljaka, B. Bauera i K. Golika. godine 1995. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Izložba u Klovićevim dvorima moći će se razgledati do 14. svibnja.

Komentiraj


FOTO:Hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.