Izložba u Klovićevim dvorima: Iskorak za buduću hrvatsko-mađarsku suradnju

Izložba “Ars et Virtus Hrvatska-Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine” ponovno promišlja opipljivu isprepletenost kulturno-umjetničkih veza Hrvatske i Mađarske i iskorak je za buduću suradnju, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Kožinek otvarajući izložbu.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i izaslanica premijera Andreja Plenkovića otvorila je u četvrtak navečer u Galeriji Klovićevi dvori izložbu “Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine” rekavši kako je riječ o izložbi kojoj i Hrvatska i Mađarska pridaju veliku važnost.

Referenta točka za nove generacije

Ministrica je podsjetila kako hrvatske i mađarske zemlje dijele istu sudbinu u zajednici koja je trajala osam stoljeća, a od 16. stoljeća pridružila se velikoj zajednici habsburških zemalja.

Hrvatsku i Mađarsku, osim političkih događanja, povezuje i čitav niz kulturnih velikana koji su značajno obilježili i obogatili povijest obaju naroda. Dovoljno je prisjetiti se samo velikaške dinastije Zrinski, kao simbola zajedničkoga povijesnog usuda hrvatskoga i mađarskoga naroda, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Izložba “Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine” svjedoči i o tome kako se kreativnost umjetnika i kulturni život ne zaustavljaju ni u najdramatičnijim trenutcima povijesti već nam, naprotiv, daju snagu i volju da iskušenja što brže prevladamo, ocijenila je.

“Tako je bilo za vrijeme naše zajedničke povijesti, a tako će biti i tijekom naše prijateljske budućnosti”, rekla je ministrica kulture i medija.

Zahvalila je organizatorima, autorima i svima koji su pridonijeli održavanju ovoga iznimnog izložbeno-istraživačkoga projekta.

Sigurna je kako će izložba upravo svojom obrazovnom komponentom dobiti dodatnu dimenziju i postati referentna točka nove generacije mladih koji će naučiti mnogo o zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj povijesti, ali i steći uvid u umjetnička remek-djela koja smatramo vrhuncima epoha što su se izmijenjivale od početka 12. stoljeća pa do 20. stoljeća.

Kroz ponovno promišljanje opipljive isprepletenosti naših kulturno-umjetničkih veza, pronaći ćemo i putove suradnje Hrvatske i Mađarske za budućnost koji nadilaze poznate ucrtane zemljopisne granice, dodala je.

“Upravo istražujući te uzajamne kulturne doprinose pretočene u zajedničku kulturnu baštinu rekla bih da smo ovim projektom napravili taj novi iskorak”, zaključila je Obuljen Koržinek.

Izložba važan kamen međaš za gradnju zajedničke budućnosti

Mađari i Hrvati stoljećima su branili Europu od provala Tatara, od Osmanskoga Carstva i zajednički sačuvali našu neovisnost, bila ona ugrožena s Istoka ili sa Zapada, podsjetio je mađarski ministar ljudskih resursa Miklós Kásler.

Istaknuo je kako se možemo ponositi Zrinskima od roda Šubića, koji pripadaju redu najvećih junaka hrvatske i mađarske povijesti, a osobito možemo biti ponosni Nikolom Zrinskim koji je kod Sigeta s hrvatskim i mađarskim vitezovima položio život u borbu protiv Osmanlija.

“Premda su povijesni događaji i tragedije 20. stoljeća rastavili dva naroda važno je upoznati današnje generacije s tisućljetnom zajedničkom poviješću s time kako smo jedni na druge utjecali, kako smo jedni drugima pomagali, kako smo patili kao braća, rame uz rame”, rekao je ministar Kásler.

Smatra kako zajedničku budućnost možemo graditi samo kada rasvijetlimo zajedničku prošlost jer je budućnost začeta u prošlosti.

“Ova osobita izložba važan je kamen međaš u tom procesu”, istaknuo je.

Zadovoljstvo zbog otvorenja izložbe izrazili su ravnatelji Galerije Kovićevi dvori Antonio Picukarić i Mađarskoga nacionalnog muzeja u Budimpšti Benedek Varga koji su naglasili kako su i nova prijateljstva jedan od plodova zajedničkog rada na izložbi.

Nazočne je pozdravila i Milana Vuković Runjić, izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Miana Bandića koja je, među ostalim, rekla kako nije slučajno da se izložba otvara upravo u Klovićevim dvorima koji nose ime po velikome Jurju Juliju Kloviću koji je ‘svoje umijeće brusio’ i na dvoru kralja Ljudevita II.

I premijer Plenković razgledao izložbu

Neposredno po završetku otvorenja izložbe, na svečanost je došao i premijer Andrej Plenković koji je s ostalim visokim uzvanicima razgledao izložbu.

Priređivanje izložbe potaknulo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u prigodi predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020.

Suorganizatori izložbe su Galerija Klovićevi dvori i Mađarski nacionalni muzej, visoki pokrovitelj je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a partneri Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej i Muzej za umjetnost i obrt.

Autori izložbe su Marina Bagarić, Dragan Damjanović, Krisztina M. Lovas, László Szende i Petra Vugrinec.

Koautori izložbe su Darija Alujević, Dubravka Botica Vanja Brdar Mustapić, Marina Bregovac – Pisk, Boris Dundović, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Marija Karbić, Arijana Koprčina, Julija Lozzi Barković. Branko Ostajmer, Géza Pálffy, Katalin Pásztor, Szabolcs Serfőző,, Róbert József Szvitek, Dinko Šokčević, Danko Šoureki Nataša Štefanec.

Kustosi izložbe su Iva Sudec Andreis, Petra Vugrinec, Krisztina M. Lovas, Katalin Pásztor. Szabolcs Serfőző, László Szende i Róbert Szvitek,

Izložba pruža uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti i prikazati najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918.  Izloženo oko 140 eksponata, od koji 56 iz Mađarske i četiri iz Austrije, a predmeti su posuđeni iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija, arhiva i knjižnica, te privatnih kolekcija.

Među ostalim, pozornost je posvećena i bribirskim knezovima Šubićima, koji su razdoblju od 15. do 17. stoljeća imali veliku ulogu u borbi protiv Osmanlijskoga carstva. Kako je njihov kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, po njemu će obitelj promijeniti ime u Zrinski. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj se isticala i sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici.

Zrinski pripadaju i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. Isti je slučaj u 18. i 19. stoljeću i s aristokratskim obiteljima Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i drugima  koji su imali posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.

Izložba podsjeća i na  19. stoljeće kao razdoblje suprotnosti i prijepora mađarskoga i hrvatskoga naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osjećaj privrženosti ovisno o prilikama u Habsburškom/Austro-Ugarskom carstvu.

Jedan od rariteta izložbe je hrvatska zastava iz 1672. s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja je samo za ovu priliku prvi put posuđena iz Privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Izložena je i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Također izložena je i monumentalna Bukovčeva slika “Dubravka” koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti.

Izložba će biti otvorena do 22. studenoga ove godine, a potom će od 16. prosinca biti postvaljena u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti gdje će se moći razgledati do 15. ožujka 2021.

Komentiraj