Izložba “Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj”, otvorena u utorak u predvorju zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, predstavlja neke od najslikovitijih protukorupcijskih odredbi iz srednjovjekovnih pravnih akata nastalih na tlu Hrvatske, među kojima bi se mnoge mogle primijeniti i danas.
Utemeljena na knjizi “Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku” skupine stručnjaka i urednika Zorislava Antuna Petrovića, izložba putem panoa prikazuje citate srednjovjekovnih pravnih akata, od Vinodolskog zakona preko Senjskog i Riječkog statuta te Hrvatskoglagoljskog Krčkog ili Vrbničkog statuta do Zadarskog, Splitskog i Dubrovačkog statuta.
Premijer Zoran Milanović ustvrdio je kako je korupcija u hrvatskom javnom prostoru i dalje ozbiljan problem, ali da ni u tzv. privatnom prostoru situacija nije drugačija. “Nema tu prevelike razlike jer ako se prevari osnivač neke korporacije to je praktički isto kao prevariti građane u čije ime upravljaš, čiji novac uzimaš i kojima pružaš uslugu”, rekao je.
“Jedino se u našim glavama, zbog trauma zadnjih godina, korupcija poistovjećuje s javnim prostorom. Ima je svugdje, kada privatni upravljač ili član uprave potpuno privatne korporacije uzme nešto što mu ne pripada ili nekoga potkupi, to isto ima utjecaja na javni moral, na bilancu i prikaz stanja korporacije, porez koji će biti plaćen i na ono što će završiti u javnom proračunu”, objasnio je Milanović, dodavši da su “mnogi koji su dobili povjerenje naroda, suverena osnivača hrvatske države, to povjerenje brutalno silovali i zlorabili”.
Zadatak svake prosvjećene i demokratske vlasti je da se tim obračunava, ali ne revolucionarnim metodama, nego da uporno ponavlja i hvata u prijestupu, a istovremeno radi svoj posao, osigura uvjete da svi rade i koliko-toliko budu sigurni, čemu korupcija stoji na putu, istaknuo je.
Procijenio je da se ono što se dogodilo s korupcijom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina neće popraviti još deset godina, utjecat će na ljudska očekivanja, predrasude i animozitete. “Vinodolski zakonik je kodeks prijestupa i sankcija, no da bismo spriječili korupciju moramo raditi puno više jer kada dođe do kažnjavanja, šteta je nastala, a nepovjerenje ljudi u politiku i javni život raste, rekao je.
Zorislav Antun Petrović, autor izložbe i dugogodišnji antikorupcijski aktivist, drži kako unatoč drugačijim vremenima, mnoge srednjovjekovne odredbe i načela primjenjivi su i sada. “Gotovo svi statuti iz srednjeg vijeka sadrže barem jednu odredbu koja pomaže da se bolje barata sa zajedničkim dobrom”, istaknuo je.
Korupcije u Hrvatskoj ima više nego što bi je trebalo biti, a javnost je zainteresirana da se svede na prihvatljivu mjeru, rekao je Petrović, dodavši da se izložbom željelo podsjetiti na zakone koji su se uspješno primijenjivali dok je Hrvatska imala samo rudimentarne naznake pravnog sustava.
Ako su u srednjem vijeku izmišljene protukorupcijske odredbe koje se sada mogu primijenjivati, nema razloga da se to ne radi, no očito je politička kultura malo drugačija, napomenuo je. “Hrvatska kontinuirano popravlja svoju legislativu kada je riječ o korupciji, međutim pritisak javnosti i očekivanja nisu očito dovoljno jak motiv za vlast da se ona doslovno primjenjuje”, dodao je.
Izložbu je realizirala udruga Kultura i etika, a trebala bi najprije obići Hrvatsku, a potom gostovati i u inozemstvu.
Komentari