Izložba “Glas umjetnika/ I Am The Mouth”, koja se otvara u petak, 19. siječnja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), predstavlja pedesetak međunarodno afirmiranih suvremenih umjetnika iz srednje i istočne Europe, čija se djela nalaze u zbirci Art Collection Telekom.

Kao što i naslov izložbe sugerira, riječ je o autorima koji govore i djeluju, donoseći svoje specifične priče koje prikazuju Europu koja se mijenja nakon pada Berlinskog zida, pa sve do današnjeg dizanja novih zidova i ograda. Dolaze iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Gruzije, Mađarske, Kosova, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Turske i Ukrajine.

“Predstavljamo umjetnike zemalja čija scena nije toliko poznata koliko oni sami, redovito smo ih susretali na velikim smotrama umjetnosti i svi su redom stekli zavidnu međunarodnu reputaciju”, rekla je Snježana Pintarić, ravnateljica MSU na konferenciji za novinare.

“Oni se bave se temama koje su karakteristične za područje koje je prošlo tranziciju, slične društvene ekonomske i političke promjene, a koncept izložbe daje naglasak na društvenu angažiranost”, dodala je.

Kustosi izložbe: Nathalie Hoyos, Rainald Schumacher i Radmila Iva Janković (MSU)

“Zbirka se fokusira na zemlje koje su do prije trideset godina bile iza Željezne zavjese, koje su iskusile veliki društveni i politički eksperiment izgradnje komunističkog i socijalističkog društva, a potom i dramatične promjene kada je uveden kapitalistički sustav”, rekao je Rainald Schumacher.

Objasnio je kako svi umjetnici na izložbi govore o takvoj vrsti promjena, kroz osobne i emocionalne izričaje donose refleksije na tu situaciju u cijelom društvu. “To radove iz ove regije u svjetskom kontekstu čini vrlo jedinstvenima, oni imaju poseban kontekst i priče za ispričati”, istaknuo je.

Schumacher kaže kako su, kada su tek počeli raditi s tim zemljama, imali naivan pogled da su sve one iste, no vrlo su brzo vidjeli različite povijesti i prošlosti, što se osjeti i kod razgledavanja izložbe.

Po njegovim riječima, video rad poljske umjetnice Agnieszke Polske, po kojemu je uzet naslov izložbe, govori o potrebi da izrazi ono što osjeća duboko u sebi, ali ne zna kako, a i cijela je izložba zapravo takva. “Umjetnici tragaju za jezikom koja može izraziti njihove složene emocije, ali istovremeno i biti vrlo političan”, ustvrdio je.

Radmila Iva Janković izložbi rekla je kako su među izloženim radovima i oni koji svjedoče o tome što je bilo prije pada Berlinskog zida, o umjetničkim jezicima koji nekad nisu bili dobrodošli. “Ono što zapad privlači danas, u vrijeme kada su sve umjetničke slobode u istočnoj i jugoistočnoj Europi izborene,  vjerojatno je intenzitet sadržaja, nastalog u prostoru koji je recentno prošao mnoge traume”, ocijenila je.

“Umjetnici su kao pravi arhivari, jako puno radova gleda unatrag na način koji simptomatičan za današnje vrijeme, to su fragmenti, male neobične priče koje na svjetlo dana izvlače i obnavljaju obiteljsku, privatnu ili kolektivnu memoriju. To nisu bučni radovi nego ih se usporediti sa šaptom i šumom, treba ih odgonetnuti”, napomenula je Janković.

S obzirom da su to “radovi s pričom”, posjetitelji će ih moći razgledati uz pomoć mobilnih aplikacijama ili prateće knjižice.

Hrvatskoj publici poznati, ali i potpuno novi umjetnici

Neke od umjetnika MSU je već predstavljao u ranijim projektima, Bracu Dimitrijevića, Zofiju Kulik, Nedka Solakova, Kristinu Ivanosku, Janeta Čalovskog, Šejlu Kamerić te hrvatske umjetnike Igora Grubića, Marka Tadića, Luku Kedžu, Vladu Marteka i Mladena Stilinovića.

Sada će se prvi put predstaviti niz umjetnika, Nevin Aladag, Anatolij Belov, Geta Brătescu, Levan Čelidze, Aleksandra Domanović, Petra Feriancova, Ksenia Gnilicka, Ion Grigorescu, Aneta Grzeszykowska, Nilbar Güreş Petrit Halilaj, Lesja Homenko, Pravdoljub Ivanov, Nikita Kadan, Mi Kafchin, Alevtina Kakhidze, Genti Korini, Eva Kotátková, Volodimir Kuznjecov, Nino Kvirivišvili, Piotr Lakomy, grupa Little Warshaw, Şükran Moral, Ciprian Mureşan, Lada Nakonečna, Vlad Nanca, Paul Neagu, Paulina Olowska, Roman Ondák, Dan Perjovschi, Cristian Răduţă, Stepan Riabčenko, Slavs and Tatars, Iza Tarasewicz i Agnieszka Polska.

Vlado Martek smatra kako njegov rad koji će se izložiti, Umjetnost nema alternative iz osamdesetih, pripada njegovom dugovječnom akcionizmu. “Ova izložba je krasna, bogata, svaki rad ima svoju priču koja često koketira s općim mjestima, s obzirom da je umjetnost dobro sredstvo, a loš cilj, svaki je umjetnički iskaz dobrodošao jer nas stavlja na razinu – umjetnici naoružajte se, da budete svjesni situacije i konteksta vremena.

“Ova kolekcija će našoj publici dati globalnu priču o tome da treba biti naoružan pameću, sviješću, ljepotom, lucidnošću, benvelentnošću”, istaknuo je.

Na izložbi će se ekskluzivno prikazati i nova djela pozvanih hrvatskih autorica Hrvoslave Brkušić, Vlatke Horvat i kolektiva ISTE, kojeg je inicirala i vodi Andreja Kulunčić.

Rad kolektiva ISTE sastoji se od plakata, billboarda i animacije kojima je, objasnila je Kulunčić, cilj senzbilizirati društvo prema ženama različite etničke, vjerske, rasne i seksualne pripadnosti, te osvještavanja važnosti prihvaćanja različitosti.

Zbirka Art Collection Telekom utemeljen je 2010. godine s ciljem promicanja umjetnosti na području srednje i istočne Europe.

“To je relativno mlada zbirka, prvi rad smo nabavili 2011. godine, a posebni smo po tome što se mali broj zbirki fokusira upravo na središnju, istočnu i jugoistočnu Europu”, rekla je Nathalie Hoyos, kustosica izložbe, dodavši da je važno i da su predmeti iz zbirke javno dostupni, nisu sakriveni u nekim uredima, već izlažu u javnim institucijama.

Izložba će u prostoru za povremene izložbe MSU-a ostati otvorena do 18. ožujka.

Ostvarena je uz financijsku podršku Deutsche Telekoma, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.