Ključni političari u Bosni i Hercegovini tragaju za rješenjem sadašnje političke krize no trenutačno se nisu u stanju dogovoriti ni to hoće li uopće izravno razgovarati i u kojem formatu dok je njihova zemlja praktično blokirana jer dužnosnici iz reda bosanskih Srba više od dva mjeseca odbijaju sudjelovati u radu tijela državne vlasti.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je i incirao blokadu države ne bi li na taj način iznudio poništavanje zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina što ga je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, kazao je kako je spreman na izravne razgovore o krizi u zemlji pod uvjetom da u njima sudjeluju samo predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ali ne i bilo tko od predstavnika međunarodne zajednice.

Ustvrdio je kako su od Izetbegovića veleposlanici država-članica EU tražili da pokuša organizirati sastanak ključnih političkih čelnika ne bi li se našao izlaz iz sadašnje situacije. Dodik kaže kako je zamisao o takvom sastanku odbio jer su na njemu trebali biti i inozemne diplomate.

“Stranci se ponašaju podsmješljivo i ignoriraju sve probleme na koje smo ukazivali u vezi s Ustavnim sudom BiH i visokim predstavnikom. Oni i dalje smatraju da trebaju da upravljaju nama. Ja to odbacujem i zato nisam htio da se u jednom aranžmanu koji kreiraju stranci nađem ni sa kim”, kazao je Dodik kojemu posebice smeta to što nitko ne uvažava njegovu tezu da je sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt nelegalno izabran na tu poziciju.

Izetbegović je u ponedjeljak odgovorio porukom kako on pak ne želi razgovarati “sve dok se Dodik ne urazumi” i dok ne odustane od sadašnjih blokada države.

“U troje sjedati nećemo izuzev ako Dodik odustane od blokada koje je napravio u državi. Ako se usvoji proračun i normalizira stanje u zemlji možemo razgovarati”, kazao je Izetbegović novinarima u Sarajevu.

Dodika je dodatno optužio za napad na ustavni poredak BiH zbog njegovih najava da će Republika Srpska formirati svoju vojsku te odbiti priznati Ustavni sud BiH, državne policijske agencije i povući se iz sporazuma o jedinstvenoj carinskoj politici.

Čelnik vladajuće bošnjačke stranke kazao je kako se oko temeljnih stvari bitnih za državu ne može pregovarati a da je za sve ostalo nužna pomoć “prijatelja iz međunarodne zajednice”. Izravno je pozvao Ured visokog predstavnika (OHR) da se jače angažira uz konstataciju kako mu je zadaća upravo za rješavanje kriznih stanja kakvo je sada u BiH.

“Da nije bilo Dodikove politike u zadnjih 15 godina ovo bi bila znatno manje nesretna zemlja”, zaključio je Izetbegović.

Predsjednik HDZ-a Čović unatoč bliskosti s Dodikom u ponedjeljak je pokušao biti na podjednakoj distanci i od njega i od Izetbegovića.

“Čini mi se da u ovom trenutku svi tražimo neku mogućnost da profunckionira i zakonodavna i izvršna vlast. Što se tiče izmjena Izbornog zakona, taj dio razgovora traje i nema nekog velikog iskoraka. Netko bi želio isključivo da u razgovoru budu uključeni i međunarodni predstavnici, a netko bi želio da samo mi razgovaramo. Za sada se držimo samo bilateralnog dijela”, kazao je novinarima u Mostaru Čović.

Politilki lideri u BiH pred izazovom su da do kraja godine pokušaju dogovoriti izmjene izbornog zakona ali i potaknuti provedbu reformi koje je kao 14 prioriteta još 2019. godine definirala Europska komisija kao uvjet da se BiH odobri status kandidata za članstvo u Uniji.

Na tome se u BiH već gotovo dvije godine ne radi ništa a pregovori o izmjenama izbornog zakona su “zapeli” zbog nesuglasja HDZ BiH i SDA o tome kako osigurati prava Hrvata da sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti.