Nedjeljni izbori u saveznoj pokrajini Hessen, financijskom srcu Njemačke, mogli bi dovesti do raspada aktualne demokršćansko-socijaldemokratske vlade i kraja ere Angele Merkel.

Nakon povijesnih gubitaka stranaka Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) na izborima u Bavarskoj pretprošle nedjelje, pretpostavlja se kako ponovni teški neuspjeh ovih stranaka u Hessenu rezultirao i gubitkom podrške u saveznu veliku koaliciju.

Događaji u Berlinu naštetili strankama u pokrajinama

Nakon povijesnog gubitka u Bavarskoj, njemačka kancelarka priznala je da krivnju za takav ishod snose i događaji na saveznoj razini u Berlinu.

“Moja pouka iz Bavarske jest ta da se ja kao kancelarka moram pobrinuti da se vladi više vjeruje”, rekla je Merkel nakon poraza sestrinske Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja je desetljećima neprikosnoveno vladala Bavarskom.

U Hessenu se posebice to odražava na sadašnjeg premijera Volkera Bouffiera, vrlo bliskog suradnika Angele Merkel što je u javnosti trenutno sve samo ne prednost.

No impuls za rušenje aktualne vlade mogao bi doći od manjeg partnera, SPD-a. Vrh ove stranke, posebice predsjednica Andrea Nahles na meti je kritika nakon gubitaka u Bavarskoj i povijesno najlošijeg rezultata u nekoj saveznoj pokrajini.

Stranka je još uvijek podijeljena oko pitanja treba li SPD uopće sudjelovati u radu aktualne vlade. Na proljeće je frankcija stranke okupljena oko aktualnog čelništva tijesno pobijedila lijevo krilo SPD-a koje se protivilo (i još uvijek se protivi) koaliranju s Angelom Merkel.

Ponovljeni drastični gubici u Hessenu, gdje je SPD dugi niz godina bio najjača stranka, ojačali bi protivnike sudjelovanja u velikoj koaliciji što bi moglo dovesti do izlaska SPD-a, raspada koalicije i najvjerojatnijih novih izbora.

Njemačka kancelarka Angela Merkel više je puta izjavila kako bi u slučaju izlaska SPD-a iz vlade najvjerojatnija opcija bili novi izbori s obzirom na to da je jedina druga moguća konstelacija, demokršćana, liberala i zelenih, već propala zbog neuspješnih pregovora krajem prošle godine.

Jak pritisak baze na vrh SPD-a

Hessen, pokrajina u srcu Njemačke sa šest milijuna stanovnika, njezino je monetarno središte. Najveći pokrajinski grad Frankfurt, ili kako ga zovu “Majnhattan”, bankarska je i financijska prijestolnica. U gradu je središte Europske središnje banke (ECB) otkako ona postoji.

Iako je Nahles u nekoliko navrata ponovila kako izbori u Hessenu “nisu sudbonosni”, niti ona ne može isključiti drame koje bi mogle uslijediti nakon eventualne socijaldemokratske katastrofe u nedjelju.

“Ne mogu jamčiti da će savezna koalicija opstati i nakon izbora u nedjelju, ali ja bih se ipak kladila da hoće”, rekla je Nahles u četvrtak.

To je izrečeno prije objavljivanja najnovijih ispitivanja javnog mnijenja koje redom pokazuju gubitke velikih “narodnih” stranaka CDU-a i SPD-a od po otprilike deset posto u odnosu na postojeći saziv skupštine u Hessenu.

Takav rezultat jamačno će izazvati pritisak lijevog krila SPD-a da se izađe iz velike koalicije.

Kažnjavanje uspješne gospodarske politike?

Kao i u Bavarskoj prije dva tjedna, tako je i u Hessenu primjetan fenomen po kojem birači kažnjavaju stranke na vlasti usprkos zadovoljstvu građana životom u ove dvije savezne pokrajine koje spadaju među najbogatije u Njemačkoj.

Građani Hessena su u jednom istraživanju Saveza njemačkih štedionica pokazali najviši stupanj zadovoljstva svojim materijalnim stanjem od svih njemačkih saveznih pokrajina.
Na vrhu liste zadovoljnih građana se nalazi i Bavarska gdje su birači usprkos tomu kaznili stranku na vlasti.

U sjeni mogućeg odraza izbora u Hessenu na Berlin, gotovo neprimjetno prolaze ispitivanja koja pokazuju da će ove nedjelje ulazak u parlament u Wiesbadenu poći za rukom i Alternativi za Njemačku (AfD) koja je upravo ondje i osnovana prije pet godina kao rubni pokret protivnika eura.

Time će AfD zaokružiti svoj uspjeh ulaskom u posljednji od 16 pokrajinskih parlamenata, nakon što je prošle godine ušao i u savezni parlament Bundestag.

Analiza izbora u Bavarskoj je pokazala da „narodne“ stranke Unija CDU/CSU i SPD tlo pod nogama ne gube toliko niti isključivo zbog jačanja konzervativnih populista, nego zbog nestanka tema za koje ih birači smatraju kompetentnima.

To posebno na svojoj koži osjeća SPD koji je kroz godine koaliranja s demokršćanskom unijom izgubio profil lijeve alternative. Tu ulogu su odavno preuzele stranke Ljevica i, još i više Zeleni, koji su na izborima u Bavarskoj osvojili gotovo dvostruko više glasova nego socijaldemokrati.

I u Hessenu, saveznoj pokrajini u kojoj su Zeleni po prvi put početkom osamdesetih stupili na veliku scenu i preuzeli političku odgovornost, stranci se smiješi rekordni rezultat.

Zeleni su u Hessenu manjinski partner u aktualnoj vladajućoj koaliciji s demokršćanima, a nakon nedjeljnih izbora njihov status bi se mogao dodatno učvrstiti.

Hoće li Angela Merkel i u slučaju izlaska SPD-a iz vlade i novih izbora i dalje ostati glavna kandidatkinja demokršćanske Unije CDU/CSU sve je upitnije.

Predsjednik Bundestaga i siva eminencija CDU-a Wolfgang Schaeuble odbacio je u jednom intervjuu ovog tjedna nagađanja o ljuljanju kancelarkine fotelje ali je priznao kako ona “više nije toliko neprikosnovena kao što je to bio slušaj u prva tri izborna razdoblja”.

Merkel će čelno mjesto u stranci morati braniti na stranačkoj konvenciji u prosincu, ali bi eventualno dramatični izborni rezultati u Hessenu mogli proces smjene na vrhu njemačke politike nekontrolirano ubrzati.

Komentiraj