Prvo svjetski poznato ostvarenje socijalističkog uređenja trajalo je od 18. ožujka do 28. svibnja 1871.godine. Iako je formalno ona bila obična “Općina Pariz”, ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa i dekreta postala jedan od najbitnijh povijesnih događaja za sve radikalne i revolucionarne socijalističke pokrete.

Sve najprisutnije revolucionarne struje u Pariškoj komuni – anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam su bile socijalističkog porijekla i iako su one inače u međusobnom konfliktu (zbog kojeg se tad već bila raspala Prva internacionala), u Parizu su svi međusobno surađivali i nije bilo bitnih internih sukoba. Zbog toga i danas razni anarhisti i marksisti slave Parišku komunu kao jedan od najvećih i najbitnijih događaja u njihovoj povijesti. Komunu je omogućio građanski ustanak svih revolucionarnih tendencija u Parizu poslije Francusko-pruskog rata koji je završio francuskim porazom.

Poraz Komune započeo je 21. svibnja, a završava se 28. svibnja na padinama Bellevilla i na groblju Père-Lachaise, gdje su pali posljednji komunari. Vladine trupe počinile su nebrojena zvjerstva. Ranjenike kao i sve pohvatane u siromaškim četvrtima, versajci streljaju bez suda, ukoliko su im ruke bile zaprljane ili im se čini da mirišu na barut.