Predsjednik Ivo Josipović u zadnjoj fazi prvog kruga predizborne kampanje odlučio je pojačati svoju predizbornu retoriku. U velikom intervjuu za tjednik Nacional izjavio je da Kolinda Grabar Kitarović i Tomislav Karamarko ugrožavaju demokraciju u Hrvatskoj. Svoju protukandidatkinju nazvao je površnom neznalicom, a dio svećenika optužio za izborno agitiranje. Josipović je zbog podmetanja u predizbornoj kampanji najavio i sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost. U razgovoru za Nacional objasnio je zašto to planira učiniti i govori o svojim odnosima s premijerom Zoranom Milanovićem, hrvatskoj diplomaciji, čelnicima sigurnosnih službi, kao i o manipulacijama hrvatskim braniteljima.

 

 

  • ‘Kolinda Grabar Kitarović površna je neznalica. Kaže da će ‘dati cipelu ovoj Vladi i povesti Hrvatsku u bolji život’. To je njezina vizija Hrvatske u kojoj se lupa šakom o stol, a političke konkurente izbacuje cipelom. Kad usporedite nju i Karamarka, doista ne znate čije je ponašanje gore po demokraciju’
  • ‘Karamarko preuređuje prošlost jer nema plana za budućnost. Zato on i njegovi nude ideološke sukobe, bacanje u Kevine jame i otimaju državnu zastavu s tvrđave u Kninu’
  • ‘Neki svećenici više se bave radikalno desnom politikom nego svećeničkim poslanjem. Neki više izborno agitiraju nego se bave vjerom. Zato su uoči kampanje pozvali Kolindu Grabar Kitarović da čita na misi’

 

 

NACIONAL: Kako komentirate dostavljanje internih vojnih dokumenata HDZ-u s ciljem da Vas se pokuša kompromitirati u kampanji?

Podaci o vozilima MORH-a i njihovu korištenju za potrebe Ureda predsjednika, uključivši i korištenje helikoptera, nisu nikakva senzacija ni novost. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i Ured koji ima i vojnu komponentu, još od predsjednika Tuđmana, u dvojnoj je poziciji, civilnoj i vojnoj. Dio osiguranja predsjednika i dio poslova za Ured oduvijek obavlja MORH. Tako je bilo i u vrijeme kad je savjetnik za nacionalnu sigurnost u Uredu predsjednika bio Tomislav Karamarko, tako je bilo i kad je čelnik HDZ-a bio ministar unutarnjih poslova. Zato je dostava tih podataka očito povezana s kampanjom u predsjedničkim izborima i predstavlja tek pokušaj stvaranja afere ni iz čega. Zabrinjavajuće je da moji politički oponenti žele podatke povezane uz neposredno osiguranje i sigurnost djelatnika Ureda (vozila, registracije koje se koriste, osobe koje voze) objaviti u medijima. Tu nije riječ o zloupotrebi korištenja službenih vozila u privatne svrhe, na što je javnost s pravom osjetljiva. Riječ je o tome da se objavljuju podaci o vozilu štićene osobe, predsjednika države, a to je prema najvišim demokratskim i sigurnosnim standardima svake uređene države neodgovorno i sumnjam da bi završilo samo na propitivanju urednika Nacionala. S obzirom na to da se afera pojavljuje u kampanji, može se reći da to nije primjereno kampanji osobe koja zlouporabom izvora u obavještajnim službama želi postati predsjednik ili predsjednica Hrvatske. Sve je to samo u funkciji prljave kampanje kojoj sam u ovoj izbornoj godini izložen mjesecima, a koja se s približavanjem izbora pojačava. Prošao sam nešto slično i u prošloj kampanji za predsjedničke izbore. Upravo to pokazuje da u obavještajno-sigurnosnom sustavu i dalje postoje ljudi koji se na nezakonit i opasan način pokušavaju dodvoriti onima za koje smatraju da će im postati gospodari.

NACIONAL: Više stručnjaka za nacionalnu sigurnost tvrdi da je curenje takvih dokumenata razlog za sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost. Slažete li se s takvim tvrdnjama?

Kao predsjednika države zabrinjava me situacija i potrudit ću se da se provede istraga i utvrde činjenice. Odgovorni za narušavanje sustava sigurnosti u svrhu kompromitacije nekog predsjedničkog kandidata moraju snositi posljedice za još jedan udar na sigurnosne službe države.
Sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost sigurno je opcija o kojoj ću razmisliti. Nitko nema pravo politizirati sigurnosni sustav i raditi protiv vlastite države. U mome idućem predsjedničkom mandatu glavne zadaće sigurnosnih službi bit će borba protiv organiziranog kriminala, prevencija terorizma te zaštita sigurnosnih i gospodarskih interesa Hrvatske. Ali ću posebnu pozornost posvetiti upravo nadzoru rada sigurnosnih službi s aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda, uključujući i jačanje civilnog i stručnog nadzora nad radom službi.

NACIONAL: Protiv sebe imate dva kandidata iz desnog političkog spektra koja su kampanju agresivno usmjerili protiv vas, tvrdeći da za vrijeme prvog mandata za Hrvatsku niste napravili ništa. Kako komentirate njihove kritike?

Od početka kampanje pozivam moje protukandidate da se sučeljavamo programima i idejama. Međutim, svoje su kampanje sveli na to da napadaju mene osobno. Gospođa Grabar Kitarović svoj program predstavlja jedino ovako: ”Lupit ću šakom o stol!”. Dobro, a zašto to nije radila dok je bila članica vlade u mandatu premijera Ive Sanadera? Tada je zaista imala mogućnost izravno na sjednicama vlade lupiti šakom o stol. Imala je zato i puno više razloga, a na što danas ukazuju brojni sudski postupci i presude. Premijer Milanović zna da nema nikakvu ustavnu obavezu sazvati sjednicu Vlade koju mu predsjednik predloži pa mu gospođa Kitarović sigurno neće lupati šakom po stolu. A vjeruje li itko da bi gospođa Grabar Kitarović mogla sazvati sjednicu vlade Tomislava Karamarka i doći mu lupati šakom o stol?! Pa šef stranke koja ju je kandidirala nedavno je u izjavi za Globus dao do znanja da mu je stalo do kancelarske titule, da su predsjednički izbori beznačajni i da je eventualna pobjeda kandidatkinje HDZ-a također bez stvarnog značaja jer bi on predsjednika države birao u Saboru, a građanima ukinuo mogućnost neposrednog izbora predsjednika. Gospođa Grabar Kitarović nakon toga je pojačala retoriku i sad je svome programu damski dodala i činjenicu da može ”dati cipelu ovoj Vladi i povesti Hrvatsku u bolji život”. To je njezina vizija Hrvatske u kojoj se lupa šakom o stol, a političke konkurente izbacuje cipelom. I kad usporedite nju i Karamarka doista ne znate čije je ponašanje gore po demokraciju. Dao sam do sada ozbiljnu ocjenu dvije vlade, i one gospođe Jadranke Kosor, i ove gospodina Milanovića, s kojima sam surađivao. Ušli smo u Europsku uniju i uveli smo donekle red u državu. Za to zaslužuju priznanje koje im nitko neće moći oduzeti. Na ekonomskom planu ni jedna ni druga vlada nisu provele ključne strukturne reforme. Za to zaslužuju kritiku kao i sve vlade u zadnjih dvadeset godina. Moja kritika ide u tome pravcu. Stvarno životno pitanje u Hrvatskoj je kako provesti strukturne reforme koje se odgađaju punih 20 godina? Gospođa Grabar Kitarović na to kaže da nemamo ustavnu krizu pa nisu potrebne ustavne reforme? Kakva površnost i neznanje!

Treba pročitati pismo bivšeg premijera Nikice Valentića predsjedniku Tuđmanu davne 1995. O čemu on govori? O nejasnim ovlastima institucija. Na sve to još dolazi katastrofalna administrativna organizacija zemlje. Stvorena je da se mogu dobivati izbori a ne da bi zemlja i ekonomija mogle funkcionirati. Imamo 577 načelnika, gradonačelnika i župana. Hrvatska ima najveći broj plaćenih političara na broj stanovnika u Europi. Želim tome konačno stati na kraj. Od početka kampanje pred građane sam izašao s ozbiljnim i konkretnim rješenjima u okviru predsjedničkih ovlasti: s programom cjelovite ustavne reforme jer su iskustva razvijenih europskih država poput Danske, Estonije i Poljske pokazala da se bez dubokih promjena u političkom sustavu i institucijama ne može napraviti gospodarski zaokret. Od protukandidata samo slušam ideološke rasprave, poput one koju otvara kandidat Milan Kujundžić koji u svom predsjedničkom programu najavljuje ”čistku kakva se još nije vidjela” i lustracije. Nedavno sam ga u slučajnom susretu na hodniku televizije N1 morao ispravljati da je prema Ustavu predsjednik Republike predsjednik svih građanki i građana, a ne samo Hrvatica i Hrvata.

NACIONAL: Kako biste ocijenili aktualnu hrvatsku vanjsku politiku i kakvi bi trebali biti njeni prioriteti tijekom sljedećih pet godina?

Nakon uspješne realizacije članstva u NATO-u i EU hrvatska vanjska politika je pred novim izazovima. Vanjska politika u svakoj je državi test ozbiljnosti i državotvornosti i traži da iziđemo izvan standarda koji su vrijedili zadnjih nekoliko desetljeća, kada se razgovaralo a i još se razgovara samo u diplomatskim predstavništvima. Dolazi do dramatičnih promjena u konstrukciji odnosa u Europi i svijetu. Hrvatska vanjska politika i ljudi koji sudjeluju u njenoj realizaciji morat će se prilagoditi upravo novim globalnim sigurnosnim, ekonomskim i energetskim odnosima. Hrvatska diplomacija morat će služiti prije svega promociji ekonomskih i sigurnosnih interesa zemlje. Ne radi se više samo o odnosu s vodećim međunarodnim organizacijama poput UN-a ili njihovim agencijama. Odnosi s vodećim globalnim medijima, vodećim globalnim sveučilištima, globalnim tehnološkim kompanijama postaju gotovo jednako važni kao i odnosi s državama i međunarodnim institucijama.

NACIONAL: Što biste u drugom mandatu mogli učiniti kako bi se poboljšalo stanje u Hrvatskoj vojsci? Kako ocjenjujete dosadašnji rad aktualnog ministra obrane Ante Kotromanovića?

Najznačajnije aktivnosti Oružanih snaga u sljedećem razdoblju bit će usmjerene prema balansiranom razvoju svih njihovih grana kroz zadržavanje borbenih sposobnosti te kroz transformaciju Hrvatskog vojnog učilišta u visokoobrazovnu ustanovu. Uz to, zadaće su pomlađivanje Oružanih snaga novim kadrovima (časnici i vojnici/mornari te vojni specijalisti), poboljšanje životnih i radnih uvjeta za njihove pripadnike kroz izgradnju smještajnih, obučnih i skladišnih objekata te infrastrukture, završetak ustrojavanja pričuvne komponente Oružanih snaga (1000 pripadnika ugovorne pričuve i 20.000 pripadnika razvrstane pričuve) i provedbu preuzetih međunarodnih i drugih obveza. Započet će se sa sudjelovanjem u operaciji ”Odlučan odgovor” u Afganistanu te nastaviti sa sudjelovanjem u vođenim operacijama potpore miru NATO-a i EU. Oružane snage bit će manje, ali mobilnije i sposobnije za provedbu dodijeljenih misija i zadaća, uz poboljšane uvjeta života i rada svojih pripadnika. Oružane snage će nastaviti i sudjelovanje u akcijama spašavanja od elementarnih nepogoda (požari, poplave) i medicinskog spašavanja u suradnji s civilnim sektorom. Oružane snage odgovoran su, organiziran i važan dio našeg sigurnosnog i obrambenog sustava, a njihova razina spremnosti je takva da obrana Hrvatske, kad bi se za tim ukazala potreba, i što je malo vjerojatno, ne bi ni u jednom trenutku bila upitna. Kao vrhovni zapovjednik ponosan sam na Oružane snage, bilo da pomažu uspostavi mira na svjetskim kriznim žarištima, bilo da pomažu hrvatskim građanima u dramatičnim situacijama, kao što su bile ovogodišnje poplave. S ministrom Kotromanovićem u proteklom sam razdoblju vrlo dobro surađivao, ali dopustite da njegov rad ocjenjuje premijer.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni kvalitetom čelnika civilne i vojne obavještajne agencije?

Radi se o izuzetno odgovornim i zahtjevnim poslovima. Živimo u svijetu u kojem globalizirani terorizam koristi ogromna financijska sredstva, najmodernije tehnologije 21. stoljeća u kombinaciji s fanatizmom 11. stoljeća. Zbog toga se standarde na tom području mora neprestano podizati, koristiti suvremene informacijske tehnologije i znanstvene spoznaje. Takve standarde moramo koristiti i u vrednovanju ne samo čelnika, nego i zaposlenika civilne i vojne obavještajne agencije.

NACIONAL: Kako biste u kontekstu nacionalne sigurnosti ocijenili hrvatsku energetsku politiku?

Koja je poruka potpredsjednika SAD-a Josepha Bidena prije deset dana na Energetskom i ekonomskom vijeću Atlantskog vijeća u Istanbulu? “Hrvatska je među zemljama koje imaju potencijal postati regionalni energetski centar. Uvjet je da pametno investira odmah, uz pomoć novca iz Europske unije te da radi u suradnji sa svojim susjedima”, rekao je Biden. Ona je između ostalog rezultat mog posljednjeg posjeta SAD-u u svibnju ove godine. Razgovori koje sam vodio bili su prvenstveno posvećeni energetici i energetskim projektima. Prenio sam američkim sugovornicima da je Hrvatska stabilna zemlja, otvorena za strane investitore, u kojoj vrijede europska pravila i načela poslovanja. Hrvatsku sam predstavio kao zemlju s jedinstvenim geopolitičkim položajem koja može biti jedno od važnijih energetskih čvorišta u Europi. Ukrajinska kriza potvrdila je potrebu jačanja energetske sigurnosti u Europi, značaj Hrvatske u tom kontekstu sve je veći, a to prepoznaju naši i europski i američki partneri. Sve veća američka potpora hrvatskim energetskim projektima, poput završetka LNG terminala na otoku Krku, kao i dolazak kancelarke Angele Merkel ove godine u Dubrovnik, kamo je stigla na moj poziv, pokazuje kako se Hrvatsku doživljava kao pouzdanog i važnog partnera i da može igrati značajnu ulogu u energetskoj sigurnosti i diversifikaciji opskrbe energentima. Međutim, zbog održivog razvoja nisu nam bitni samo energenti, nego i s njima povezane čiste tehnologije. Više puta sam govorio i pisao o novoj ekonomiji, energetici i ekologiji. Objavio sam članke u Financial Timesu, Wall Street Journalu, Business New Europe, dao sam izjave za vodeće televizijske poslovne mreže u  SAD-u nakon razgovora s Alom Gorom. Imao sam govor na konferenciji FT-ja u Londonu, a naglasak je uvijek bio na ekonomiji i energetici, budućnosti nezamislivoj bez novih, sigurnih i čistih tehnologija.

'STVARNO JE ŽIVOTNO PITANJE U HRVATSKOJ KAKO PROVESTI STRUKTURNE REFORME KOJE SE DOGAĐAJU PUNIH 20 GODINA' FOTO: Izborni stožer Ive Josipovića
‘STVARNO JE ŽIVOTNO PITANJE U HRVATSKOJ KAKO PROVESTI STRUKTURNE REFORME KOJE SE DOGAĐAJU PUNIH 20 GODINA’
FOTO: Izborni stožer Ive Josipovića

NACIONAL: Kako biste ocijenili trenutne diplomatske odnose između Hrvatske i SAD-a u svjetlu njihove nove dinamike, kontekstu nedavnog porasta značaja geopolitičkog položaja Hrvatske na karti europske energetske politike?

Hrvatsko-američki odnosi su odlični, prijateljski i partnerski. To službeno i neslužbeno ističu predstavnici američke i hrvatske državne politike. To je nastavak politike koju vodimo već godinama. U svim mojih susretima s najvišim američkim dužnosnicima, od predsjednika Baracka Obame, do potpredsjednika Bidena i bivše državne tajnice Hillary Clinton, potvrđena je visoka razina razumijevanja i podrške u bilateralnim pitanjima, kao i zajednička potpora regionalnoj politici koju sam vodio, posebno prema BiH. Jedan od glavnih pokretača bilateralnih hrvatsko-američkih odnosa je vojno-obrambena suradnja koja je karakterizirana kao saveznička i na bilateralnoj razini i u okviru NATO-a. Po pitanju gospodarstva, Hrvatska i SAD imaju niz potencijalnih područja za jačanje gospodarskih veza, i na tome sigurno treba puno raditi. Nadamo se da će otvaranjem energetskih projekata u RH ta suradnja ojačati. Ulazak Hrvatske u EU otvorio je novu etapu u hrvatsko-američkim odnosima i pružio velike mogućnosti. Gospodarski odnosi EU i SAD-a najveći su na svijetu, a trenutni pregovori o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu omogućit će uklanjanje trgovinskih barijera i olakšavanje ulaganja između EU-a i SAD-a. Uz rast i stvaranje novih radnih mjesta, to će nadam se imati i pozitivan učinak i na hrvatsko gospodarstvo.

NACIONAL: Što mislite o predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?

Prije svega, regionalna politika je važan cilj hrvatske vanjske politike Očigledno je poboljšanje odnosa u regiji na čemu sam, ne obazirući se zlonamjerne i neutemeljene kritike o obnovi nekakve Jugoslavije, neumorno i dugotrajno radio. To nije moja ocjena, nego niza međunarodnih institucija pa i vodećih zemalja svijeta poput SAD-a, ili institucija i zemalja EU. Važno je da sa svim našim susjedima imamo dobre odnose. To nam jamči mir i stabilnost. Mi smo danas ekonomski snažniji od svojih susjeda, članica smo NATO-a. Nema naznaka da bi nas netko napao, ali ako mislite da naša sigurnost nije na iskušenjima, onda se varate. Pogledajte druge vrste ugroza: terorizam, trgovina oružjem, drogom, trgovina bijelim robljem, organizirani kriminal. A pored svih tih ugroza, upravo zato što smo dobro surađivali sa susjedima, Hrvatska je ovih pet godina moga mandata bila sigurna zemlja. Ta sigurnost je vrijednost koja nam omogućava i turističku sezonu, suradnju i gospodarske uspjehe. Sigurno nam je susjedstvo važno i radi gospodarskih interesa. Naše vodeće kompanije ostvarile su milijardu eura investicija u regionalne ekonomije. Zbog toga smatram da su dobri odnosi u regiji ključ mira i sigurnosti, dio te politike je i rješavanje ratnih trauma, posebice sudbina nestalih. Mojom je zaslugom i bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić došao na Ovčaru i izrazio žaljenje zbog zločina koji se tamo dogodio. S predsjednikom Nikolićem odnos je kompleksniji jer njegova retorika često nije bila prihvatljiva, posebice ona koja se odnosila na kvalifikacije Vukovara kao srpskog grada i da se Hrvati nemaju zašto vraćati u njega. I naravno da kao hrvatski predsjednik na takve stavove moram reagirati štiteći hrvatske interese, a zbog takvih Nikolićevih stavova nisam otišao na njegovu inauguraciju jer mi je taj radikalizam neprihvatljiv. Bez dijaloga na europskim principima i ispunjavanja kriterija koje će EU, dakle i Hrvatska, postaviti Srbiji u procesu pridruživanja, odnosi u regiji ne mogu se trajno stabilizirati. Bez suradnje na ovim prostorima neće biti moguć napredak ni Srbiji, kao ni ostalim državama u regiji. Milorad Dodik, kao čelnik jednog od entiteta u susjednoj, prijateljskoj BiH, sudjeluje u kreiranju unutarnje politike te države. Pozicija na kojoj se nalazi čini ga sudionikom razgovora o položaju Hrvata u BiH. Međutim, njegove ideje o tome da BiH kao državu treba razbiti ne podržavam, iako su vrlo primamljive jednom dijelu desnice unutar i izvan HDZ-a. BiH treba biti jedinstvena država u kojoj će tri konstitutivna naroda ravnopravno odlučivati o unutarnjim odnosima. Kao hrvatski predsjednik podržat ću sve oko čega se ta tri naroda dogovore. Višekratno sam isticao da Dayton nije savršen sporazum, no tim je sporazumom zaustavljen rat. Treba li ga mijenjati moraju odlučiti narodi u BiH, uvijek uzimajući u obzir bi li promjena bila daljnji put stabilizaciji ili ne. Više nego na promjenu Daytona, mislim da se BiH mora istinski okrenuti prema svojoj europskoj perspektivi koja je danas njihova realna i jedina šansa. Šansa za koju sam se osobno zalagao i koja je danas prihvaćena kao najbolja opcija za BiH i u EU.

NACIONAL: Kolinda Grabar Kitarović u intervjuu tjedniku Globus prozvala vas je da ”Titom zabavljate narod da biste prikrili svoju šutnju, nerad i nesposobnost”. Kako to komentirate? Nije li javnu diskusiju o Titu u isključivo negativnom svjetlu zapravo potaknuo vrh HDZ-a predvođen Karamarkom?

Zašto gospođa Grabar Kitarović zbog toga ne lupi šakom o stol svome stranačkom šefu? To traži njezin šef, predsjednik HDZ-a, gospodin Karamarko. Traži da se iz Ustava izbriše antifašizam? To traži i predsjednički kandidat Milan Kujundžić. A obojica znaju da se u Ustavu antifašizam nalazi na prijedlog prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, hrvatskog antifašista. Karamarko bi doduše u Ustav stavio i Franju Tuđmana, odnosno pojam ”tuđmanizam”. Neprimjereno je osobe uvoditi u Ustav. Domovinski rat i obrana zemlje, što je sigurno bilo dobro u razdoblju predsjednika Tuđmana, već se nalaze u Ustavu, a stvar je povjesničara da ocjene pozitivne i negativne strane svakog pojedinca. Poštujem Tuđmana kao prvog predsjednika i, sviđao se on nekom ili ne, činjenica je da je on vodio proces stvaranja hrvatske države i njezine obrane. Međutim, navedeni ljudi koji nemaju program za budućnost pokušavaju preurediti prošlost. Pri tome Karamarko i njegovi nude ideološke sukobe, bacanje u Kevine jame, otimaju zastavu Republike Hrvatske s tvrđave u Kninu! Zašto misle da imaju monopol na Vukovar? Zašto misle da su vlasnici Domovinskog rata?

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s Karamarkom i što generalno mislite o načinu na koji on vodi HDZ?

Moja su vrata otvorena predsjednicima svih hrvatskih političkih stranaka, pa tako i gospodinu Karamarku. Na njemu je da odluči hoće li kroz njih proći. No nametanje ideoloških podjela nije dobar temelj za razgovore. Jednako tako, njegov prijedlog da se ukine pravo građanima da izravno biraju svog predsjednika udar je na dosegnute demokratske standarde. On ne uvažava činjenicu da 94 posto građana želi izravno birati predsjednika, nego nudi uvođenje kancelarskog modela koji Hrvatskoj nije primjeren.

NACIONAL: U kakvim ste zapravo odnosima s Kaptolom, koliko ste se puta tijekom prvog mandata susreli s nadbiskupom Josipom Bozanićem i kako biste općenito ocijenili kvalitetu tog dijaloga?

Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda, a dobio sam priznanje za ekumenizam od nekoliko vjerskih zajednica. Na tim sam temama surađivao s vjernicima i svećenicima. Dva puta sam razgovarao s Papom Benediktom XVI. Tri puta sam susreo Papu Franju. Imam i vrlo dobre odnose s hrvatskim biskupima no, nažalost, među njima ima i onih, istina rijetkih, koji se više bave politikom, i to radikalno desnom, nego svećeničkim poslanjem. Ne mogu govoriti koliko je to primjereno, o tome svoje treba reći Katolička crkva. Ono što kao predsjednik države mogu reći jest da je Hrvatska sekularna država i da će to i ostati, poštujući slobodu svih vjernika.

NACIONAL: Mislite li da Crkva simpatizira Kolindu Grabar Kitarović?

Nedavno je dubrovački biskup, monsinjor Mate Uzinić, poručio da svećenici imaju pravo biti opredijeljeni za koga hoće, ali da nemaju pravo sugerirati vjernicima za koga da glasuju. Činjenica je da ima svećenika koji koriste oltar kao političku govornicu. I to nije niša novo, jedino što se sad događa u kontekstu predsjedničke kampanje. Neki se svećenici više bave izbornim agitiranjem, nego vjerom. Kao odgovor na vaše pitanje samo ću podsjetiti da je uoči službene izborne kampanje gospođa Grabar Kitarović bila pozvana da čita na misi, što su prenijeli i mediji. Ta je slika rekla sve o ulozi koju sebi u izborno vrijeme daju neki svećenici, kao i o ulozi koju sebi daje gospođa Grabar Kitarović. No prestala je čitati na misama, a počela je lupati šakom o stol i kao što vidimo od nedavno, i cipelom bi na neistomišljenike. A to baš nije u duhu ekumene.

NACIONAL: Više puta tijekom prvog mandata pisalo se o vašim sukobima s premijerom Milanovićem. Kakav je vaš odnos?

Predsjednik države ne postoji da bi bio oporba vlasti i da bi radio posao oporbe. Predsjednik je partner vladi i ja sam se tako ponašao u vrijeme kad je premijerka bila gospođa Kosor i kad je nakon nje tu dužnost preuzeo Milanović. Već sam istaknuo da ni jedna vlada nije provele strukturne reforme ključne za oporavak zemlje. O uspjesima eventualne Karamarkove vlade već je sve rekla Martina Dalić, jedna od vodećih ekonomskih stručnjakinja koja je ove godine napustila HDZ, uvidjevši da ta stranka uopće ne kani provesti nužne reforme, nego nastaviti s uhljebljivanjem svojih nesposobnih političkih poslušnika na dužnostima na kojima će samo nanijeti još veću štetu.

NACIONAL: Premijera Milanovića često opisuju kao netolerantnu osobu koja teško prihvaća kritiku. Slažete li se s tim tvrdnjama?

S premijerom Milanovićem surađujem korektno, a on i njegova stranka snažna su mi potpora u kampanji za novi mandat.

NACIONAL: Što se zapravo nedavno dogodilo u središnjici SDP-a kada ste, kako se tvrdi, došli na koordinacijski dogovor s premijerom Milanovićem oko aktivnosti u kampanji, na kojem se on prema pisanju tjednika Globus nije pojavio?

To je potpuno nevažna stvar koja je u medijima dobila prostor koji ne zaslužuje. Predsjednik SDP-a Milanović javno je potpisao potporu mojoj kandidaturi, bio je sa mnom na predaji potpisa potpore Državnom izbornom povjerenstvu i došao je dati podršku kad smo autobusom kretali u kampanju. Svim svojim postupcima i odlukama SDP i Milanović stali su uz moju kandidaturu za drugi predsjednički mandat. Uostalom, kao i sve druge stranke vladajuće koalicije te brojne druge stranke, ukupno 17.

NACIONAL: Mislite li da aktualna Vlada u posljednjoj godini mandata može učiniti bilo kakve značajnije pomake u nastojanju da zemlju izvuče iz teške depresije?

Naravno da može. Ljudi vrlo brzo shvaćaju i prihvaćaju signale odlučnih promjena. Prije svega porukom da će ići dalje u postavljanju demokratskih standarda za koje je Hrvatska zrela i koje građani traže. Sabor će o tome uskoro donijeti odluke za sljedeće izbore. Moguće je i bespovratno započeti brojne velike investicijske projekte poput LNG-a na Krku, ili željeznice. Postaviti model reforme administrativnog ustroja države. Depresija je ne samo ekonomsko, nego i kolektivno psihološko stanje nacije. Nekoliko nagrada Nobel od 2000. do danas otišlo je bihevioralnim ekonomistima.

NACIONAL Kako biste opisali vaše odnose sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem posljednjih mjeseci prije njegova uhićenja?

Gospodin Bandić dugo je bio gradonačelnik glavnog grada Hrvatske i logično je da smo komunicirali i surađivali. On se sad nalazi u pravnoj situaciji koju kao predsjednik nikako ne smijem i ne mogu komentirati.

NACIONAL: Kako komentirate ustrajnost i posljednjih dana pojačani intenzitet braniteljskih prosvjeda?

Prvi sam od državnih dužnosnika koji je došao pod šator u Savskoj. Bio sam tamo i vidio dva sloja prosvjeda. Jedan je onaj koji se odnosi na legitimna očekivanja hrvatskih branitelja, prije svega stopostotnih invalida Domovinskog rata, da im se osigura maksimalna i brza zdravstvena skrb te da se zakon poštuje i ako je moguće unaprijedi. Svi problemi koje imaju trebaju se i mogu rješavati u institucijama. Država sa svoje strane mora osigurati efikasnu skrb stopostotnim invalidima. To stalno ističem. Drugi sloj prosvjeda je politika. Jedan od voditelja prosvjeda, gospodin Klemm, ima tvrtku i ogromnu dobit, a zapošljava branitelje s vrlo niskim plaćama.

Komentiraj


FOTO:Izborni stožer Ive Josipovića
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.