Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, tvrdi da Hrvatska ima dovoljno doza cjepiva protiv koronavirusa i objašnjava kako će funkcionirati tzv. covid putovnice

Nacionalni Stožer popustio je niz mjera. U restoranima se može boraviti u zatvorenom prostoru, kafići mogu raditi do 23 sata i javna okupljanja mogu biti do 100 ljudi. Udio novooboljelih je gotovo svaki dan ispod deset posto, što ukazuje na smanjenu prokuženost virusa.

O trenutnom stanju u vezi pandemije, cijepljenju i nošenju maski govorila je za Zagreb News zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doktorica Ivana Pavić Šimetin.

Situacija je puno povoljnija nego što je bila sredinom četvrtog mjeseca. Od onda imamo smanjenje incidencije i poboljšanje situacije. Jako je važan podatak da je mali broj novooboljelih u odnosu na broj testiranja. To je još važniji podatak nego broj pozitivnih jer mali broj pozitivnih može biti posljedica toga što se malo testira, dok ovaj podatak egzaktno pokazuje od svih testiranih, ako je mali broj pozitivnih, da se dovoljno testira i da je mala cirkulacija virusa u populaciji.

U Americi je puno veći udio građana cijepljen nego u Hrvatskoj. To je jedna stvar. Druga stvar je da se ta odluka može na različite načine tumačiti i da nije u svakom kontekstu izrazito pozitivna. Kod nas za sada toga nema. A hoće li biti takve mjere ovisi o tome koliko će se ljudi cijepiti i kakva će biti cirkulacija virusa. Kad se još procijepimo, možemo početi o tome razmišljati.

Imamo dovoljno doza cjepiva. Zaprimili smo više od 500 tisuća doza AstraZenece. Od toga je utrošeno manje od 400 tisuća doza. S tim da je ovaj tjedan došlo 118 tisuća doza. U četvrtom tjednu travnja smo dobili 134 tisuće doze AstraZenece. Najveći dio doza je tek nedavno došao i ljudi ne mogu sada dobivati drugu dozu. Za ljude koji su doze dobili prije dolaska tih pošiljki, na skladištima ima 100 tisuća doza. Znači, svaka peta doza je na skladištu. U pojedinim ambulantama, ako doktor obiteljske medicine ili netko drugi odluči, može se smanjiti razmak od 12 tjedana između doza. On se može smanjiti pojedincima koji imaju nekakav opravdani razlog zbog kojeg moraju prije završiti cijepljenje, kao što je odlazak u bolnicu na liječenje. Kod najvećeg se dijela ljudi mora poštovati taj razmak od 12 tjedana i u tom slučaju ima dovoljno cjepiva. Može se dogoditi da ne bude dovoljno cjepiva ako se kod puno ljudi smanji taj razmak. Onda ako nekome baš zatreba druga doza ranije, on je neće dobiti. Zato treba inzistirati na razmaku od 12 tjedana jer to ima tu socijalno osjetljivu komponentu da je pravednije i pravičnije da više osoba dobije jednu dozu, a manje osoba dvije doze.

To se ne zove putovnica, nego zelena potvrda o tome kakav je čovjekov cijepni status, je li prebolio bolest, tj. ima li pozitivan PCR ili antigenski test unutar šest mjeseci ili da ima negativan PCR test unutar zadnjih 48 sati. Sve osobe koje imaju nešto od toga mogu prijeći granicu. To joj je prva namjena. A moći će se koristiti za nešto drugo, a to su, primjerice, svadbe na kojima je sada omogućeno da bude do 120 ljudi. Osoba s tom digitalnom potvrdom može dokazati da zadovoljava te uvjete, a može ih dokazati i s potvrdom u papirnatom obliku. Ljudi će dobiti kod koji se skenira i moći će ga skinuti s portala e-građani ili podignuti, koliko čujem, u HZZO-u.

Kod nas se cijepe maloljetnici od 16 i 17 godina s Pfizerom jer je on registriran za upotrebu od te dobne skupine. Cijepe se oni maloljetnici koji se nalaze u prioritetnoj skupini unutar druge faze cijepljenja, koji su bolesni. Zatim smo potaknuli na cijepljenje maloljetnike koji su u kolektivima na smještaju. Sad se, ovisno o raspoloživosti cjepiva, mogu cijepiti i oni koji ne spadaju u te kategorije. Za dobnu skupinu od 12 do 15 godina još uvijek nije registrirano cjepivo. Njihovo cijepljenje se može očekivati i prije jeseni, što će ovisiti o tome kad će se registrirati cjepivo. Mora se vidjeti hoće li se raditi o istom doziranju, što najvjerojatnije i hoće, iako je to zasad samo pretpostavka. Kad se to postavi, prvi koji se cijepe su bolesna djeca od 12 godina pa na dalje.

Ja ne mislim da bismo se na to trebali fokusirati. Mislim da ima puno težih stvari i scenarija od toga što nosimo maske. To je nekakav minimum koji svatko od nas može dati u borbi protiv pandemije i zaštite zdravlja sebe i drugih. Mislim da nam to ne treba biti glavni cilj borbe protiv pandemije. Šteta je da razgovaramo o kvaliteti života kroz pitanje nošenja maski. Mislim da je to premala žrtva za toliku veliku dobrobit koju donosi osobno i društvu.

To će ovisiti o puno faktora. Najviše će ovisiti o tome koliko će se ljudi cijepiti do tada. Ovisit će o tome koliko se budemo pridržavali propisanih mjera. Moramo se sjetiti prošlog ljeta, gdje je već u osmom mjesecu došlo do pogoršanja. Ima još jedan čimbenik o kojem stalno moramo voditi brigu, a to je pitanje novih sojeva za koje ne znamo u kojoj mjeri će doći i koliko brzo će se rasprostraniti. Oni mogu jako promijeniti epidemiološku sliku.