Ivana Herceg Bulić: “Najveće žrtve vrućina u Zagrebu su kronični bolesnici i mala djeca”

Ivana Herceg Bulić, profesorica na Geofizičkom zavodu Prirodoslovno -matematičkog fakulteta, otkriva rezultate istraživanja toplinskog opterećenja u Zagrebu

Grad Zagreb je sve češća žrtva iznimno visokih temperatura. Građani sve teže podnose gradska ljeta, dok je klima-uređaj postao obavezan u svakom kućanstvu. Zbog toga CroClimGoGreen, uspostavni istraživački projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost, želi istražiti toplinsko opterećenje Zagreba. Voditeljica projekta Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica na Geofizičkom odsjeku PMF-a, s kolegama s PMF-a i DHMZ-a istražuje koliko gradske površine utječu na temperaturu. „Namjera projekta je istražiti globalni i sinoptički utjecaj te utjecaj procesa male skale na klimu grada Zagreba. Zanimaju nas lokalne promjene klime na temelju izmjerenih i modeliranih podataka, ali i utjecaj gradskih struktura na temperaturu grada. Pritom je posebna pažnja usmjerena na utjecaj zelenih, asfaltiranih i betonskih površina na gradsku klimu. Pomoću pokretnih mjerenja temperature zraka i analizom satelitskih podataka o površinskoj temperaturi saznajemo toplinsko opterećenje raznih dijelova grada, objasnila je Herceg Bulić u razgovoru za Zagreb News.
Istraživanje je dobilo i podršku Centra za klimatološka istraživanja PMF-a te su im se pridružili studenti prve godine diplomskog studija meteorologije. U istraživanju su sudjelovali i doktorska studentica Sara Ivasić i stručni suradnik Matej Žgela. Ivana Herceg Bulić kaže da su se studenti biciklima vozili kroz Donji grad te su pomoću uređaja, koje su nosili u ruksacima, mjerili temperaturu. Takav način mjerenja dosad nije bio primijenjen u Zagrebu. „Ti posebno dizajnirani instrumenti imaju GPS i termometar. Tako istovremeno imamo informaciju o izmjerenoj temperaturi i lokaciji. U svojim rutama smo pazili da prođemo kroz što različitije dijelove grada s obzirom na izgrađenost. Ovoga puta smo biciklirali samo po Donjem gradu, a planiramo proći i druge dijelove grada. Suburbani dijelovi grada imaju uglavnom nižu temperaturu, a gušće izgrađeno središte višu. Kada nas ljudi vide na ulici s instrumentima na leđima, pitaju nas što se događa pa tako skrećemo i pažnju javnosti na klimu u svom gradu. A znamo da će gradovi postati sve topliji zbog klimatskih promjena, rekla je Ivana Herceg Bulić.
Istaknula je da je njihovo istraživanje iznjedrilo očekivane rezultate, a to je da asfaltirane i betonizirane površine uzrokuju puno veću temperaturu: „Trg bana Jelačića pokazao se kao jedno od najtoplijih područja. Kada smo provodili mjerenja u lipnju, tamo smo izmjerili temperaturu zraka od 36,2 stupnja. Za usporedbu, na Zrinjevcu, koji je zelena površina, izmjerili smo 31,5 stupnjeva. Jako toplima pokazali su se Frankopanska ulica, Trg svetog Marka i Trg žrtava fašizma. U blizini Glavnog kolodvora je temperatura bila 34 stupnja. Mjerenjima pokretnim uređajima dobivamo uvid u finiju prostornu raspodjelu temperature zraka u Zagrebu. Pomoću satelitskih snimki površinske temperature možemo odrediti gdje su dodatni izvori topline u gradu. To su najvećim dijelom površine bez zelenila. Umjetni nepropusni materijali upijaju sunčevo zračenje, emitiraju toplinu i dodatno zagrijavaju grad.
Istraživanja su pokazala da zelene površine igraju vrlo važnu ulogu u hlađenju grada. Herceg Bulić je naglasila da je svaka zelena površina iznimno važna. „Bitno je napomenuti da visoka vegetacija poput drveća ima posebno važnu ulogu. Osim ohlađujućeg učinka zbog evapotranspiracije, odnosno isparavanja, drveće stvara i sjenu. Preporuka bi bila da bi trebao biti drvored gdje je to moguće jer on štiti od buke, onečišćenja i visokih temperatura. Vodene površine tj. plava infrastruktura je vrlo pogodna za ugodniju klimu u gradovima. Na toplinskim kartama se uočava da je područje oko Jaruna i Bundeka hladnije. Naše mjerenje biciklima je pokazalo da je značajan utjecaj zelenih površina na temperaturu zraka. Parkovi mogu imati do tri ili četiri stupnja nižu temperaturu.
Zagreb iz godine u godinu postaje sve topliji. Posebnu opasnost predstavlja činjenica da se porast temperature ubrzao. „Dugogodišnja temperaturna mjerenja na Griču, Maksimiru, Plesu i Puntijarki pokazuju da se temperatura u Zagrebu i njegovoj okolici ubrzano povećava. Mjerenja su pokazala da je temperatura narasla za jedan i pol stupanj u odnosu na srednju vrijednost za razdoblje od 1981. do 2010. godine, rekla je Bulić Herceg.
Projekt CroClimGoGreen trajat će do 2023. godine. „Mi ćemo i dalje nastaviti s našim mjerenjima i istraživanjima. Kolegica koja radi doktorski rad o klimatskim promjenama na području grada Zagreba napravila je detaljnu analizu klimatskih uvjeta u gradu. Pokazala je da su iznimno topli dani u Zagrebu u porastu dok su hladni u opadanju. Posebno je opasno što imamo sve više jako toplih noći koje se javljaju tijekom ljetnih toplinskih valova. Grad se tada ne može ohladiti ni noću. Zbog toga pate naši građani. Sve se više koriste klima uređaji koji nisu ekološki prihvatljivi ni zdravi. Najveće žrtve takvih uvjeta su kronični bolesnici, mala djeca i stariji. Zanimljivo je napomenuti da smo analizirali uvjete u kojima se nalaze objekti u kojima borave mala djeca, poput vrtića, i objekte u kojima su stariji, poput umirovljeničkih domova. Pokazalo se da je veliki broj tih objekata smješten u području grada u kojem je jako toplo i u kojem ima malo zelenila. Tamo je korisnicima jako vruće tijekom ljetnih vrućina, a nemaju prilike izaći na zelenu površinu ohladiti se. Taj problem postat će sve veći jer klimatske projekcije pokazuju da će se zagrijavanje nastaviti, kaže Herceg Bulić.

Komentiraj