Istraživanje “Kako smo? Život u Hrvatskoj u vrijeme korone”: Trećini Hrvata ugroženo psihičko zdravlje

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavljeni su rezultati sveobuhvatnog istraživanja o psihološkom stanju nacije za vrijeme pandemije i nakon potresa u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je ispitati promjene u načinu života i o odnosima tijekom pandemije bolesti COVID-19, način na koji su građani doživjeli te promjene, izvore stresa u novonastaloj situaciji kao i posljedice doživljenoga stresa po psihičko zdravlje građana.

Istraživanje su provele stručnjakinje s Odsjeka za psihologiju FF i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb , njih 13 –  sebe su nazvale “kovidovih 13”,  i to je jedno od najvećeg  sveobuhvatnog istraživanja u Hrvatskoj o psihičkim posljedicama korone i potresa u Zagrebu. U monografiji pod nazivom “Kako smo?  Život u Hrvatskoj u vrijeme korone” prikazani su preliminarni nalazi kako su se s ovim ugrozama nosile osobe svih generacija u različitim životnim ulogama – od učenika i studenata, preko osoba u vezama i samaca, roditelja maloljetne djece, zaposlenih i nezaposlenih osoba do umirovljenika. Također, ovo je istraživanje pokazalo kako su se doživljene promjene u načinu života odrazile na razine stresa, anksioznosti i depresivnosti različitih podskupina građana, koji su bili najveći rizični čimbenici te što se pokazalo najvažnijim zaštitnim čimbenicima nenarušenog psihičkog zdravlja.

O rezultatima istraživanja  za Nacional.hr govori Željka Kamenov,  profesorica na Odsjeku za psihologiju  .

Hrvati su se pokazali otporni u smislu funkcioniranja i u ispunjavanju svakidašnjih obaveza, međutim indikatori psihičkog zdravlja su viši nego  u drugim zemljama u vrijeme korone, i puno više nego prije pojave korone u Hrvatskoj!

“Korona i potres su velike promjene, veliki stresovi koji su izazvali veliku uznemirenost kod ljudi.  Mi smo se unatoč toj uznemirenosti dobro nosili sa svakodnevnim zadacima i dobro smo funkcionirali u svakodnevnim aktivnostima,  ali ta uznemirenost je ostavila posljedice na našu psihu. Možemo očekivati da će u skorije vrijeme puno više ljudi potražiti psihološku pomoć nego što su je tražili za vrijeme ovih događaja. Ljudi su ostali tjelesno zdravi, no među njima je trećina njih iz ovih ugroza izašla narušenoga psihičkog zdravlja, i to je jako puno. Oni će sigurno, i  trebali bi, potražiti psihičku pomoć.”

Korona podjednako psihički pogodila sve generacije 

“U svim dobima, i među muškarcima i među ženama, postoje oni koji su bili otporni i oni koji pokazuju simptome narušenoga psihičkog zdravlja. Uznemirenost i neizvjesnost je  jako velika, međutim više od elementa tjeskobe i straha od budućnosti primjećujemo povećane rezultate na depresivnosti – na tuzi. Depresivnost je zapravo pokazatelj razočaranosti za onim što je bilo, što smo izgubili, što ne možemo, a ne straha od budućnosti. Više žalimo za onim što smo izgubili , za gubitkom, nago da imamo strah od onoga što će biti sutra.”

Što je sve Željka Kamenov rekla za Nacional hr. možete poslušati u našem videu.

Istraživanje Filozofskog fakulteta: "Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone."

Posted by Nacional News Magazin on Thursday, June 18, 2020

 

 

Komentiraj