Tridesetoro istaknutih hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva uputilo je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. godine.

Pismo su uputili uoči reforme znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Otvoreno pismo Vladi RH ističe šest temeljnih načela i predlaže šest mjera za koje znanstvenici drže da mogu bitno utjecati na kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.

“Nakon najveće krize koja je pogodila Europu od Drugog svjetskog rata, za potrebe oporavka Republike Hrvatske, razmjerno gledano, predviđeno je najviše novca iz fonda Next Generation EU u odnosu na druge zemlje Europske unije. Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje. Nedostatak financiranja znanosti i visokog obrazovanja redovito se isticao kao temeljni problem zbog kojeg su se reforme u znanstvenom sektoru odgađale ili nedovršavale. Stoga sada imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Bez sustavnih reformi, utemeljenih posebno na ciljevima i mjerama postavljenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji usvojenoj u Hrvatskom saboru, Hrvatska se neće moći odvojiti s dna ljestvice europskih zemalja”, navodi se na početku otvorenog pisma.

Znanstvenici navode da ovim pismom Vladi i svim dionicima koji sudjeluju u donošenju novog zakonodavstva, reformiranju ustanova i raspodjeli planiranih sredstava žele poručiti da imamo imamo povijesnu priliku da provedemo toliko potrebne temeljite promjene.

“Kao skupina znanstvenika koja djeluje u domovini i inozemstvu, osjećamo se pozvanima uključiti se u ovaj proces i pridonijeti podizanju kvalitete hrvatske znanosti i visokoga obrazovanja te radnih uvjeta znanstvenika i nastavnika. U tu svrhu predlažemo skup ključnih načela na kojima smatramo da treba počivati sustav znanosti i visokog obrazovanja u RH, kao i skup konkretnih mjera koje treba poduzeti kako bi se omogućilo ustrojavanje sustava u skladu s navedenim načelima”, poručuju.

Smatraju da sustav znanosti i obrazovanja treba biti uspostavljen na sljedećim načelima:

1. Sloboda i odgovornost znanstvenog istraživanja i poučavanja
2. Originalnost i inovativnost znanstvenog istraživanja i poučavanja
3. Otvorenost i međunarodna prepoznatljivost znanstvenog istraživanja
4. Sustav biranja i napredovanja kadrova te raspodjele resursa u sustavu prema postignućima
5. Odgovornost i transparentnost financiranja
6. Etičnost znanstvenog istraživanja i poučavanja

Također, za ustrojavanje sustava znanosti i visokog obrazovanja na navedenim načelima znanstvenici predlažu ove mjere:

1. Utemeljiti novu zakonsku regulativu na analizi postojećeg stanja i u usporedbi s praksom znanstveno uspješnih europskih zemalja. U postupak osmišljavanja novih zakona i pravilnika uključiti ključne dionike, osobito istaknute znanstvenike i nastavnike s velikim međunarodnim iskustvom te predstavnike Europskog istraživačkog prostora. Javnu raspravu o novim zakonima organizirati pravovremeno i u više koraka.
2. Osigurati da sva dokumentacija o provedbi reformi i ulaganja, izvještavanju o nepravilnostima i povratima, kao i praćenju napretka i izvještavanju o ispunjavanju ciljnih vrijednosti i pokazatelja bude javno dostupna.
3. Uspostaviti cjeloviti, pravični i odgovorni sustav programskog financiranja znanstvenih instituta i sveučilištā s transparentnim i mjerljivim pokazateljima uspješnosti te periodično evaluirati ciljeve.
4. Uspostaviti sveobuhvatni, neovisni i učinkoviti sustav osiguranja kvalitete znanstvenih instituta i sveučilištā te periodično evaluirati ciljeve. Članove nacionalnih (NVZVOTR, HRZZ, AZVO i sl.) i drugih tijela i odbora birati prema načelima postignuća i uključivosti.
5. Osigurati neovisan rad Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i omogućiti da bude adekvatno financijski, kadrovski i organizacijski opremljena.
6. Ustrojiti nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojemu bi sva ostala etička tijela bila supsidijarna. Osigurati da u tom tijelu bude barem jedan predstavnik iz redova istaknutih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Navedeno tijelo bilo bi zaduženo za izradu dokumenta sa smjernicama s najboljom europskom praksom vezano za akademsku čestitost i etiku, te za savjetovanje, promociju i edukaciju istih vrijednosti u hrvatskoj akademskoj zajednici. Do ustrojavanja toga tijela omogućiti nesmetani rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Autori otvorenog pisma su: Dr. sc. Pavel Gregorić (Institut za filozofiju), Prof. dr. sc. Mirko Planinić (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i Dr. sc. Tomislav Stojanov (University of Nottingham, UK).

Otvoreno pismo potpisali su: Dr. sc. Tome Antičić, Institut Ruđer Bošković; Izv. prof. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, Institut za društvena istraživanja; Prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu; Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju; Prof. dr. sc. Josip Glaurdić, Université du Luxembourg, Luksemburg; Prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Željko Ivezić, University of Washington, SAD; Prof. dr. sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu; Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Dr. sc. Dragomira Majhen, Institut Ruđer Bošković; Prof. dr. sc. Siniša Malešević, University College, Dublin, Irska; Prof. dr. sc. Guy Paić, Universidad Nacional Autónoma de México, Meksiko; Izv. prof. dr. sc. Nenad Pavin, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Darko Polšek, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Aleksandra Rađenović, École Polytechnique Fédérale de Lausanne, Švicarska; Dr. sc. Nenad Raos, znanstveni savjetnik u miru; Prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, umirovljeni profesor Sveučilišta u Zagrebu; Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Prof. dr. sc. Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković; Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci; Prof. dr. sc. Igor Žutić, University of Buffalo, SAD.