Gnjevni zbog niza političkih skandala u zemlji, Islanđani su glasali protiv vlade desnog centra na izborima koji bi mogli utrti put mladoj karizmatičnoj oporbenoj čelnici u osnivanju lijevo orijentirane koalicije, pokazali su u nedjelju konačni rezultati izbora.

S obzirom na poraz što ga je na izborima doživjela koalicijska vlada aktualnog premijera Bjarnija Benediktssona, njegova glavna oponentica Katrin Jakobsdottir iz Lijevoga zelenog pokreta, najvjerojatnije će dobiti šansu za tijesnu većinu u parlamentu.

No sastav koalicijske vlade još uvijek nije poznat, s obzirom na to da predsjednik još nije odredio stranku koja će je sastaviti.

Nakon konačnog prebrojavanja glasova, Jakobsdottir (41) osvaja tijesnu većinu u parlamentu zajedno s još tri oporbene stranke.

Rezultati pokazuju da bi Lijevi zeleni pokret udružen sa Socijaldemokratskom strankom, Naprednom strankom i Piratskom stranom u parlamentu mogao dobiti 32 od 63 mjesta u parlamentu.

Nordijski otok s 340.000 stanovnika financijska kriza 2008. najteže je pogodila. No zahvaljujući brzom turističkom napretku postigao je vrlo brzo izniman gospodarski skok.

Benediktsson je u rujnu pozvao na održavanje prijevremenih izbora, niti godinu dana nakon što je pokušao zatajiti skandal u koji je bio uključen njegov otac. On je svojedobno intervenirao kako bi se obrisali kriminalni dosjei jednoga seksualnog prijestupnika.

Riječ je o muškarcu koji je 2004. dobio pet i pol godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja svoje maloljetne pokćerke.

Islandski glasači u subotu su izišli na prijevremene parlamentarne izbore nakon što se prošli mjesec raspala vladajuća koalicija triju stranaka konzervativnog i centrističko-liberalnog opredjeljenja zbog spomenutog seks skandala.

Koalicija Bjarnija Benediktssona bila je na vlasti od siječnja i tek je predstavila svoj proračun za 2018. kad se iz nje zbog seks skandala povukla stranka Svijetla budućnost, kao razlog za odlazak navevši “ozbiljnu povredu povjerenja”.

Ovo su drugi prijevremeni izbori na Islandu u nekoliko godina. Posljednji su održani u listopadu 2016. nakon javnog gnjeva građana zbog curenja dokumenata koji su pokazali da su bivši premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga imali offshore tvrtku na Britanskim Djevičanskim Otocima. Gunnlaugsson je dao ostavku u travnju 2016., te je odbacio bilo kakvu krivnju.

Uz političke skandale, sve snažniji osjećaj nejednakosti i nelagode zbog imigranata u jednoj od etnički najhomogenijih država svijeta uzdrmao je demokraciju poznatu po političkoj i društvenoj stabilnosti.