Radikalna skupina Islamska država (IS) nalazi se pod velikim pritiskom nakon što su ovaj tjedan pokrenute dvije ofenzive na njezina uporišta Palmiru u Siriji i Mosul u Iraku, tri dana nakon krvavih napada u Bruxellesu za koje je odgovornost preuzela ta džihadistička organizacija.

Pokušavajući zaustaviti sirijski sukob koji je potaknuo jačanje te organizacije koja je kadra udariti i na Europu, Moskva i Washington su obećali da će se zauzeti za brže donošenje političkog rješenja nakon jednomjesečnog primirja.

U Ženevi, gdje se završio prvi krug neizravnih pregovora sirijskog režima i oporbe, UN-ov posebni izaslanik Staffan de Mistura najavio je da će se oni nastaviti oko 9.-10. travnja.

Sirijska vojska kojoj na kopnu pomažu libanonski Hezbollah i ruske specijalne postrojbe, a u zraku rusko zrakoplovstvo, ušla je u Palmiru i odande počela potiskivati IS, izvijestili su Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) i sirijski vojni izvor.

Sirijsko topništvo je u četvrtak navečer granatiralo džihadističke položaje, ali pješaštvo nije više napredovalo u gradu zbog opasnosti od snajperista koji noću vrebaju iz zasjede.

Moskva je izvijestila o 146 zračnih udara u zadnja tri dana na “terorističke ciljeve” na tom području koje je IS zauzeo u svibnju 2015.

Sirijske postrojbe koje su 7. ožujka počele ofenzivu, ušle su u Palmiru s jugozapada, ali napreduju “sporo zbog mina” što su ih postavili džihadisti, rekao je za AFP Rami Abdel Rahman, ravnatelj SOHR-a.

Po podacima te organizacije, 40 džihadista i osmorica vojnika poginula su u zadnja 24 sata u Palmiri, gradu starom više od 2000 godina i uvrštenom na UNESCO-ov  popis svjetske kulturne baštine, u kojemu je IS uništio mnoge arheološke spomenike.

Glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova rekla je da je njezina organizacija spremna “čim sigurnosni uvjeti to dopuste, zajedno sa sirijskim čelnicima za spomeničku baštinu izaći na teren radi procjene štete i zaštite neprocjenjiva kulturnog blaga Palmire”.

S druge strane granice, iračka vojska je uz potporu milicija i zrakoplovstva međunarodne koalicije koju predvode Sjedinjene Države, povela ofenzivu za oslobađanje Mosula, drugog po veličini iračkog grada.

Zauzimanje Mosula, koje bi moglo biti teško, smatra se presudnim za oslobađanje teritorija izgubljenog u IS-ovoj ofenzivi u Iraku 2014.

Mosul i sirijski gradovi Palmira i Raka dio su takozvanog kalifata koji je u lipnju 2014. proglasio vođa IS-a Abu Bakr al Bagdadi.

Nakon više od četiri sata razgovora američkog državnog tajnika Johna Kerryja i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Kremlju, kojemu je nazočio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, Rusi i Amerikanci su se obvezali da će iskoristiti trenutačno primirje kako bi pokušali pronaći političko rješenje za sirijski sukob.

“Suglasni smo da je do kolovoza nužno odrediti rokove za političku tranziciju i nacrt ustava”, rekao je Kerry nakon susreta.

Lavrov je pak istaknuo važnost “izravnih pregovora vladina izaslanstva i čitavog niza (sirijskih) oporbenih skupina”.

No središnje pitanje, sudbina predsjednika Bašara al Asada, nije riješeno.

U sirijskom sukobu koji je izbio u ožujku 2011. poginulo je više od 270.000 ljudi, a milijuni ljudi su napustili zemlju.