INTERVJU Vjeran Zuppa: ‘Nikako ne bi bilo dobro da nakon parlamentarnih izbora Bernardić postane premijer’

VJERAN ZUPPA, BIVŠI RAVNATELJ TEATRA ITD, 80-godišnji umirovljeni profesor na Akademiji dramske umjetnosti, nakon javne svađe sa Zoranom Milanovićem izgladio je odnose s novim predsjednikom, za kojeg smatra da je donio novi vjetar u politici

Iako je Zoran Milanović kada je dolazio na čelo SDP-a posprdno i arogantno u eteru izjavio: „Tko je taj Zuppa?“, dok se čekalo na rezultate predsjedničkih izbora u izbornoj noći, ovaj hrvatski intelektualac bio je u Milanovićevu stožeru. Nakon toga davnog sukoba na javnoj sceni Zuppa i Milanović izgladili su nesporazum i postali intelektualni prijatelji. Redovito su se sastajali. I to može svjedočiti da je Milanović u međuvremenu sazrio i ispravio neke svoje pogreške. Vjeran Zuppa, 80-godišnji hrvatski dramaturg, teoretičar književnosti i kazališta, pjesnik i kritičar od 80-ih godina do 2014. godine bio je profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Zuppa je završio dva studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: najprije jugoslavistiku i francuski, a potom i filozofiju i povijest umjetnosti.

U vrijeme bivšeg sustava Vjeran Zuppa je kao direktor Teatra ITD koji je vodio punih 12 godina, došao na udar bivšeg partijskog vodstva. U Teatru ITD pripremali su dramu s tragikomičnim zapletom Ive Brešana “Hamlet u selu Mrduša Donja”. Radilo se o priči utemeljenoj na pripremanju predstave Shakespeareova komada u jednom izmišljenom selu Mrduša Donja u općini Blatuši. U to vrijeme „Hamlet u selu Mrduša Donja“ smatrao se provokacijom za režim jer je u toj predstavi bilo uočeno „antisocijalističko djelovanje“.

Iz razdoblja socijalizma bio je poznat kao čovjek iz kulture koji je zbog svog djelovanja bio na rubu izbacivanja iz partije, ali je kasnije postao uvaženi član Savjeta SDP-a. Danas smatra da ako SDP želi opstati na političkoj pozornici Hrvatske, Davor Bernardić mora otići s čela stranke. U početku je bio zadovoljan izborom Andreja Plenkovića za predsjednika Vlade, prepoznavši u njemu ozbiljnog političara potrebnog Hrvatskoj, ali kasnije je promijenio mišljenje.

NACIONAL: U Nacionalu, u kolovozu 2018., rekli ste da vam je Zoran Milanović na pitanje hoće li se kandidirati na predsjedničkim izborima odgovorio: „Ne znam“, a mislim da ste spomenuli kako je k tome dodao i „Nisam lud“. Što danas, godinu i pol dana kasnije, mislite o Milanoviću, sada kao „predsjedniku s karakterom“?

Prije svega, neosporno je da je Milanović upravo u izbornome nadmetanju koristio taj slogan „predsjednik s karakterom“. Nedvojbeno je da je izabrao baš onaj pojam koji su mu njegovi politički protivnici lijepili upravo kao atribuciju, recimo to tako, nekim njegovim političkim manama. E sad. Karakter je riječ koja doista kumulira brojna značenja. I ona sasvim jednostavna, karaktera kao načina organiziranja želje i obrane, o čemu je pisao Freud, ali i one slučajeve tvrdokornoga stvaranja „karakternog oklopa“ o kojima još 1922. piše Reich.

Uzmite samo primjer Milanovićeva prijedloga „kohabitacije“ s predsjednikom Vlade i onda Plenkovićevo obećanje „tvrde kohabitacije“. Pa kada Milanović kaže da ne zna što bi to bila – pa ni ustavno – ta tvrda kohabitacija, Plenković glasom iz svoga karakternog oklopa objavljuje: „Znat će“. Ukratko. Sasvim sam siguran da će Milanović biti predsjednik s karakterom, a da će Plenković sve više djelovati iz svoga „karakternog oklopa“. Uostalom, znat ćemo.

NACIONAL: Kad ste zadnju put bili na ručku sa Zoranom Milanovićem?

Bilo je to prije dva mjeseca. Uvijek smo se sretali na istom mjestu. Kod Draška u Klubu kulturnih radnika u Frankopanskoj ulici, u dvorištu Leksikografskog zavoda

NACIONAL: Što vam je rekao? Kako to da je ipak odlučio postati predsjednik Hrvatske?

To me mnogi pitaju jer su nas viđali u tom restoranu. Uvijek sjedimo za istim stolom, ali o tome više nikada nismo razgovarali. Pa ni o politici nismo razgovarali. Kad su postali aktualni predsjednički izbori, nisam ga pitao hoće li se kandidirati. Na tim brojnim susretima, a viđali smo se katkad i dva puta mjesečno, razgovarali smo o stvarima koje ga zanimaju. Zanima ga literatura, teorija literature, što je u početku za mene bilo veliko iznenađenje.

NACIONAL: Zašto ste se toliko iznenadili?

Iznenadio sam se koliko poznaje pjesništvo Reinera Marie Rilkea, Hölderlina, Joycea, dakako Krležu… Bilo je za mene iznenađenje koliko je stihova znao napamet, a pogotovo onih koje nije bilo lako zapamtiti. U predizbornoj kampanji nije zaboravio ni Tina Ujevića pa je i njega citirao. Načitan je i evidentno ima izvrsno pamćenje.

Na jednom od naših susreta počeo mi je recitirati Rilkeov sonet: „Ja živim u kruzima koji se šire i zadnji ja dohvatit žudim…“ pa zastao. Nastavio sam: „Ja kružim okolo Boga tog prastarog tornja već tisuću lijeta i ne znam da li sam soko ili orao il velika pjesma ovoga svijeta…“, pa smo se i smijali i nadmetali. Zatim je krenula njegova kandidatura na predsjedničkim izborima i počeli smo se rjeđe viđati.

‘Ne vjerujem u ljude koji su kao Bernardić izašli ispod Bandićeva šinjela. Otkad je postao predsjednik SDP-a, Bernardić ima primitivne i nezanimljive iskaze’

NACIONAL: Zašto ste se rjeđe viđali?

Počeo je kružiti Hrvatskom i imao je manje vremena. Nismo se vidjeli, ali mi se javljao. Rekao je da ćemo se uskoro vidjeti, ali nismo uspjeli.

NACIONAL: No sada će postati teško dostupan za takva intelektualna druženja.

Priznajem da mi je drago da će biti teško dostupan, a isto tako drago mi je da smo u tome druženju konačno odagnali tu njegovu poznatu rečenicu iz intervjua na Radiju 101, kada je postavio pitanje „Tko je taj Zuppa?“ nezadovoljan mojim pisanjem u Slobodnoj Dalmaciji, a koju su drugi toliko citirali.

NACIONAL: U javnom diskursu teza je da predsjednička dužnost nije važna, da ima sužene ovlasti, da je predsjednik u hrvatskoj politici fikus. Je li izbor Zorana Milanovića za predsjednika može promijeniti takvu percepciju?

Izbor Zorana Milanovića za predsjednika Hrvatske donosi novi vjetar u hrvatsku politiku. Vidljivo je da je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila jaki kandidat HDZ-a i ta je stranka ozbiljno, pa i neurotično računala na njenu pobjedu. To njoj nije uspjelo jer joj nije uspjelo ostaviti dobar dojam kada joj je to bilo više nego najpotrebnije. Njene priče o plaćama za Hrvate koji će raditi za strane firme u Hrvatskoj i zarađivati 8000 eura pa, malo je reći, „gaf“ s Bandićem kolačima, ružno opanjkavanje raznih vrlo uvaženih osoba… U tim serijskim nastupima nije mi djelovala naročito prisebna.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni što je Milanović izabran za predsjednika?

Iznimno mi je drago što se to dogodilo. Nije tu riječ samo o mom odnosu. U sučeljavanju 11 predsjedničkih kandidata bjelodano je bilo da je on vrlo kvalitetan suvremeni političar s bogatim znanjem i vrlo preciznim iskazima. Priznajem da sam dosta bio uznemiren uoči izbora. Bio sam svjestan činjenice kojim stranačkim strojem raspolaže HDZ, a ono sve što je u kampanji izgovorila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, što bi Zagrepčani rekli, ipak me „bacalo u bed“. Nakon ovog njenog mandata teško bi mi bilo izdržati njezinih novih pet godina. Poznato je da je stranačka mašina HDZ-a puno jača od SDP-ove. Utoliko je SDP-ova pobjeda veća.

NACIONAL: Mislite li da je to pobjeda SDP-a ili ipak Zorana Milanovića?

To je i SDP-ova pobjeda, ali prije svega je to pobjeda Zorana Milanovića. Ma koliko mu SDP pomagao na tom njegovu putu prema predsjedničkoj poziciji, neosporno je da je u tome ipak Milanović napravio izuzetno veliki i važan posao. Ne samo za sebe, nego i za SDP.

NACIONAL: Ranije je Milanović nosio stigmu da je najodgovornija osoba za propadanje SDP-a. Od kuda sada ovaj obrat?

Tako je bio percipiran, ali sada ne samo da vraća, nego je već i u cijelosti vratio SDP na političku pozornicu Hrvatske. To je važno i zbog toga što sada HDZ više ne drži sve poluge izvršne vlasti u svojim rukama, predsjednika vlade, predsjednika države i plenarnu većinu u Saboru. Milanović nema velike ovlasti, ali siguran sam da će on odigrati značajnu političku ulogu i doprinijeti civiliziranju političke atmosfere u Hrvatskoj.

NACIONAL: Smatrali ste da bi bilo najbolje da se Milanović vrati na čelo SDP-a, a ne da postane predsjednik Hrvatske. Citirat ću vaš stav o predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću: „Bernardić čini sve da i te niske grane na koje pao SDP posiječe“. Može li Bernardić sada na ovom Milanovićevu valu postati budući premijer?

Kad bih mogao savjetovati, a to ne mogu, rekao bih da nikako ne bi bilo dobro da on nakon parlamentarnih izbora postane predsjednik vlade. U nekoliko sam navrata iznosio svoje mišljenje o njemu i nisam ga promijenio. Parafrazirajući Gogolja, rekao sam da ne vjerujem u ljude koji su izašli ispod Bandićeva šinjela. Malo sam, eto, literalizirao to moje mišljenje o Bernardiću. Od kada je postao predsjednik SDP-a, imao je toliko primitivne i nezanimljive javno-političke iskaze da tu ništa nisam znao vidjeti osim jezično-političke pustoši. Mislim da u vrhu SDP-a ima izuzetno kvalitetnih ljudi i vrsnih intelektualaca.

NACIONAL: Možete li nekoga od njih izdvojiti?

Mogu. Joško Klisović, Arsen Bauk i Peđa Grbin, dakako ima ih još. Imam veliki broj prijatelja koji su poput mene bili sveučilišni profesori. To su uglavnom profesori politologije, sociologije, filozofije… Redovito se sastajemo. Nedavno smo otvorili i temu o tome koliko ima u parlamentu zastupnika s političkom kapacitetom za taj posao kojim bi se trebali baviti.

NACIONAL: Što se zaključili?

Nakon dugog natezanja u kojem sam ja došao do broja 20, prijatelji su me nagovorili, na kraju i uvjerili, pa smo brojku nategnuli na 30 kompetentnih zastupnika. Pritom nismo uopće raspravljali o stranačkoj „pozadini“ tih ljudi, odnosno o stranačkim preferencijama. Doista smo se trudili dati što objektivniju ocjenu. Do takvog smo zaključka došli redovito prateći sjednice Sabora. Među njima nije bio Davor Bernardić. Mi imamo sabornicu prepunu nekvalificiranih ljudi za taj „posao“. Njihov se posao svodi na to da budu obični rukodizatelji prilikom glasanja. Sada se pokazalo i to da se četvorica saborskih zastupnika nijednom dosad nisu javili za riječ.

NACIONAL: Ugledni član SDP-a, bivši ministar kulture, a poslije toga dugogodišnji ravnatelj Leksikografskog zavoda Antun Vujić, snažno je podupirao Milanovića kada je preuzimao SDP nakon smrti Ivice Račana. U kakvim su odnosima danas? Vi ste prijatelj i s Vujićem.

Prijatelji smo, ali baš u vrijeme ove izborne kampanje nismo se viđali. Antun Vujić doselio je ovdje u susjedstvo na Trešnjevku. Viđali smo se, ali odjednom je nestao u vrijeme ove predizborne kampanje. Tako nismo bili u prilici razgovarati o Milanoviću.

NACIONAL: Kako će se poraz predsjednice odraziti na političku karijeru Andreja Plenkovića? Svojedobno ste također ocjenjivali da je dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, pa i kada je postao premijer bio dobar novi politički vjetar za Hrvatsku.

Slušajući prve istupe predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bio sam zadovoljan. Nakon Tomislava Karamarka na čelu HDZ-a i Tihomira Oreškovića kao premijera, Andrej Plenković je bio veliko osvježenje. Tihomir Orešković je bio toliko prolazan, nespretan i nesretan da ga često zaboravim uopće spomenuti. Čovjek se na njega čak nije mogao ni naljutiti. Više mi ga je, nekako, bilo žao. Toliko je bio ništa. Bio je priveden, a onda otpušten. Vrijeme Tomislava Karamarka bilo je najteže razdoblje i za HDZ.

‘S prijateljima sam došao do nategnute brojke od 30 kompetentnih saborskih zastupnika. Bernardić nije jedan od njih. Imamo sabornicu prepunu nekvalificiranih ljudi’

NACIONAL: Kakva je sada Plenkovićeva budućnost?

Nekoliko dana prije izbora rekao sam da ako Kolinda Grabar-Kitarović izgubi ove izbore, onda će to biti za Plenkovića težak personalni i strukturni udarac.

Personalni će ga pogoditi kao političara i čovjeka, a strukturni se odnosi na njegovu poziciju u stranci. Stalno se spekulira tko bi mogao biti njegov nasljednik. Od Davora Ive Stiera pa nadalje. Tu je i Miro Kovač, a sada bi svojom nominacijom mogao utrčati i Milijan Brkić koji je važio za velikog izbornog maga i organizacijskog čudotvorca. Brkić ima veliki organizacijski ugled, ali mu ovaj put taj ugled nije pomogao. Njegovo kasno uključivanje u kampanju bilo je iz sasvim osobnih političkih razloga. Čini mi se da Brkić već dugo radi Plenkoviću o glavi.

NACIONAL: A što mislite o Davoru Ivi Stieru i Miri Kovaču?

Najoštriji, ali i intelektualno najpotentniji je Davor Ivo Stier. On je nesumnjivo katolički intelektualac sa značajnom količinom morala u svom djelovanju koju ne možemo ispustiti iz vida. Zastupa desne ideje sa snažnim katoličkim, religioznim backgroundom. On nije bezopasan za Plenkovića. Preslušao sam i Miru Kovača, a kod njega vidim da je veoma ambiciozan. Brkić je u tom trolistu nejasna osoba jer je on prije svega i zauvijek policajac, a ima ambicije koje nadilaze njegove kompetencije. Još uvijek ne znam je li uopće diplomirao. Ako je diplomirao, onda je diplomirao. Kao što znate, diplome se često dodjeljuju i bez polaganja ispita, o čemu svjedoči ova akcija koju trenutno provodi ministrica znanosti Blaženka Divjak. Pogledajte samo koliko je otkriveno „diplomiranih“ profesora u srednjim školama s lažnim diplomama. Diploma se očito može dobiti i ovak’ i onak’.

NACIONAL: Kako gledate na dosadašnje djelovanje premijera Plenkovića?

Kada je vidio da predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović kampanja ne ide dobro gotovo ju je u stopu pratio, ali pomoći nije bilo. Plenković je na mene u početku ostavio vrlo upečatljiv dojam jednog intelektualca koji je došao na čelo HDZ-a. Činilo mi se da on unosi drugačiji ton u stranku. Iako sam imao negativan stav prema HDZ-u kao stranci, prema njemu sam imao pozitivan stav. Ali to se počelo otapati. Jako me je začudio i tip i rezultat kadroviranja u njegovoj vladi.

NACIONAL: Zašto vas je začudilo njegovo kadroviranje?

Pratio sam sve vlade od predsjednika Franje Tuđmana do danas, a Plenkovićeva vlada bila je sastavljena s najvećim brojem osoba koje nisu zasluživale biti ministri. Naravno, i zbog njihovih privatnih posjeda, imanja koja nisu prijavljivali. Nisam vidio nijednu vladu s tolikim problemima te vrste. Zbog toga su i morali napustiti Vladu, a to je sigurno ostavilo katastrofalan dojam.

NACIONAL: Međutim, premijer Plenković uporno ponavlja da ne dozvoljava da se njegova vlada dovodi u ikakvu vezu s korupcijom?

Može on nedozvoljavati što god hoće. Korupcija je u njegovoj vladi prisutna u zaprepašćujućim razmjerima. Pa koliko je ministara promijenio? Skoro polovicu. Koja su to imena, drskosti i laganja bila. Gadi mi se to ponavljati po imenima. Sada je doveo neke nove ljude koje ja ni po čemu ne mogu prepoznati. To nisu osobe s glavom, ali važno je da mašu repom. Doduše, kad imaš takve ljude u vladi, onda nad njom možeš lakše dominirati. Kad imaš kvalitetnije ljude u vladi, onda je to kompliciranije.

NACIONAL: Imate li barem o nekom ministru pozitivno mišljenje?

Imam vrlo pozitivno mišljenje o ministru financija Zdravku Mariću. Znam da mu je teško, znam da je došao iz jedne kompromitirane sredine kao što je bio Agrokor, iz redova Todorićevih ljudi, ali on radi znalački pošteni posao. On svoj posao radi najbolje što može u postojećim okolnostima. Ni sa SDP-ove strane nisam čuo da su ga posebno kritizirali.

NACIONAL: Oporba je u Saboru tražila njegovu ostavku, a spasio ga je glas Tomislava Sauche, bivšeg zastupnika SDP-a i bivšeg predstojnika vladina ureda u vladi Zorana Milanovića.

Svakome se nešto može prigovoriti, ali njegov je glavni krimen bio što je prije dolaska u Vladu radio u Agrokoru. Nisam se pobliže bavio njegovom biografijom, ali slušam što i kako govori danas o onome što radi.

‘Pa koliko je ministara Plenković promijenio? Koja su to imena, drskosti i laganja bila. Gadi mi se to ponavljati po imenima. To nisu osobe s glavom, ali važno je da mašu repom’

NACIONAL: Što mislite o Nini Obuljen Koržinek, ministrici kulture? To je ipak područje u kojem ste djelovali cijeli svoj život.

Da oprostite, moram reći da se radi o jednoj cmizdravoj ministrici kulture. Sve govori napola kao da će se rasplakati. Postoji li ona uopće? Što je napravila? Danas uopće ne postoji nikakva kulturna politika. Zadnji koji je napravio nešto što je počelo označavati početke kulturne politike kao jedne od četiri glavne javne politike bio je Antun Vujić. On je kada je bio ministar pokušao raditi na nečemu što je trebalo izrasti u javnu politiku kakva politika kulture mora biti. Bavio sam se time i znam da one, upravo kao takove, postoje u najvažnijim europskim zemljama.

NACIONAL: Možete li izdvojiti neku od tih europskih kulturnih politika?

Šveđani su svoju kulturnu politiku stvarali pristojan niz godina. Kada su je donijeli inicirao ju je Kraljevski putujući teatar. Kao što mi imamo HNK oni imaju Kraljevski putujući teatar. Od te institucije krenulo je stvaranje švedske kulturne politike kao javne politike. Isto tako u Danskoj imate jedinstvenu kulturnu politiku koju su u parlamentu podijeljenom na protestante i katolike na kraju jednoglasno donijeli.

NACIONAL: Zašto mislite da Hrvatska nema kulturnu politiku?

Zato što je nemamo, a u Hrvatskoj o kulturnoj politici više i ne razgovaramo. Postavljate mi pitanje koje mi već dugo nitko nije postavio. Imamo li kulturnu politiku kao jednu od najvažnijih javnih politika? Nemamo.

NACIONAL: Pripremaju li u SDP-u kulturnu politiku za sljedeće parlamentarne izbore?

Ne, ali sam je vidio kod Antuna Vujića. Kod njega je postojala intencija da se napravi ozbiljna kulturna politika. Prije Vujića, ministra kulture u Račanovoj vladi, na jednom sastanku na kojem su bili predstavnici svih stranaka pitao sam je li neka od stranaka formulirala kulturnu politiku. Nastala je šutnja. Nijedna je stranka nije imala.

NACIONAL: U Sabor je upućen oporbeni zahtjev za smjenom ministrice znanosti Blaženke Divjak. Smatrate li da bi ona trebala otići nakon ovog vala prosvjeda nastavnika i učitelja?

Ona bi na kraju mogla platiti cijenu za to, iako to nije bila njena krivica nego posljedica tvrdoglavosti i loših poteza premijera Andreja Plenkovića. Svašta sam čuo, a nedavno sam razgovarao i s Borisom Jokićem, čovjekom koji je bio krenuo u projekt kurikularne reforme. On o tome ima bitno drugačije stavove od ministrice Blaženke Divjak. Moram ipak priznati da ne razumijem zašto je SDP pokrenuo tu inicijativu za njenom smjenom.

 

Komentiraj