Prošle nedjelje Nacionalu je veliki intervju dao Tomislav Ćorić, ministar energetike i zaštite okoliša u sada tehničkoj vladi premijera Andreja Plenkovića. Ćorić se proteklih tjedana našao u središtu pozornosti nakon što je Nacional otkrio da se pojavio kao supotpisnik dotad skrivanog spornog memoranduma između Ine i JANAF-a kojim se trasirao izvoz hrvatske nafte na preradu u MOL-ove rafinerije izvan Hrvatske. Odmah potom u njegovom resoru izbila je još jedna velika afera – Vjetroelektrane Krš-Pađene – u kojoj je upravo nedugo nakon njegova preuzimanja Ministarstva taj projekt ekspresno deblokiran. Ćorić je nakon otkrića tih afera imao i neke u najmanju ruku nespretne javne istupe kojima je dodatno antagonizirao javnost pa su se pojavile i ocjene da bi zbog svega već bio smijenjen da u tijeku nije predizborna kampanja. U razgovoru za Nacional Ćorić se suočio s brojnim pitanjima povezanima i s tim aferama. Osim što je načelno podržao da se temeljito istraže uvjeti pod kojima je Ina hrvatsku naftu izvezla na preradu izvan Hrvatske, Ćorić je svojim odgovorima posredno pokazao da ga neke ključne energetske teme zapravo malo zanimaju ili da možda čak ne razumije njihov specifični značaj za hrvatske energetske interese. I dalje misli da javnost nije trebala biti informirana o spornom memorandumu između Ine i JANAF-a, koji je supotpisao.

Uopće nije razgovarao s vodstvom JANAF-a o tehničkim pretpostavkama za transport nafte od Siska prema Rijeci, što je iznimno važna tema iz sfere energetske samodostatnosti Hrvatske, a ne samo korporativna tema iz zone poslovanja JANAF-a. Na sličan način postavljao se i prilikom izbora novih članova Uprave Ine. S njima uopće nije razgovarao o tome kome bi oni u Ini trebali biti lojalni – hrvatskim ili mađarskim interesima. Ćorić je istaknuo da će rezultati poslovanja Ine u budućnosti pokazati jesu li oni bili dobar izbor ili ne. Kako je istodobno hvalio poslovne rezultate Ine proteklih godina, ostaje nejasno zašto su dva hrvatska člana Uprave Ine uopće zamijenjena. Ćorić je govorio i o temama vezanima za nadolazeće izbore te precizno pojasnio zašto bi HDZ trebao osvojiti još jedan mandat na vlasti.

NACIONAL: Kako će HDZ nastaviti kampanju i koji će biti njen glavni fokus?

HDZ je u prošle četiri godine vodeći vladu nastavio osiguravati gospodarski rast, ali i rast životnog standarda naših građana, kroz porast plaća i mirovina. Smanjili smo javni dug i proveli porezno rasterećenje, a sve je to pratio i porast kreditnog rejtinga, kao i niz drugih pozitivnih pokazatelja. To ćemo nastaviti i u drugom mandatu.

NACIONAL: Ali opozicija se s time ne bi složila. Oni ističu neke druge, izrazito negativne pokazatelje, tvrdeći da je to posljedica HDZ-ova načina vladanja.

Ponovit ću, odradili smo jako dobar posao, a cijelo to vrijeme borili smo se s većim brojem nepredviđenih kriza, uključujući koronakrizu, a uvodili smo i kompleksne mjere za ekonomski oporavak. Obranili smo 500 tisuća radnih mjesta, što pokazuje da smo na sve udare reagirali promptno i uspješno. To je jamstvo za ono što nudimo za sljedeće četiri godine. To je prvenstveno sigurna Hrvatska za sve naše građane, kao i povećanje životnog standarda i broja zaposlenih. Inzistirat ćemo i na povećanju samodostatnosti države na području poljoprivrede i energetskog sustava.

NACIONAL: Jeste li predviđali da bi kampanja već na samom početku mogla radikalno skrenuti na ideološke teme? Što vi mislite o Škorinim tvrdnjama da bi se silovane žene prije pobačaja trebale konzultirati s obitelji?

To nas nije iznenadilo. One političke opcije koje nemaju jasan programski sadržaj inzistiraju samo na ideologiji. HDZ-ov program Sigurna Hrvatska kroz svojih pet područja promovira sve one teme koje su ključne za život naših građana. Budućnost ne možemo temeljiti na raspravama o prošlosti.

NACIONAL: Što konkretno mislite o Škorinim izjavama, možete li to precizno navesti?

One su posve promašene. U fokusu brige i prioriteta moraju biti žrtve, a to su svakako silovane žene, kao i kažnjavanje onih koji su silovanje počinili.

NACIONAL: Kako komentirate istup Kolinde Grabar-Kitarović u tom kontekstu, je li ta tema svojevrsna prekretnica u kampanji, koja znatno smanjuje šanse za izborni uspjeh Domovinskom pokretu?

Ona je prvenstveno reagirala kao žena.

NACIONAL: Kako ćete onda nakon izbora pregovarati s Domovinskim pokretom? Koliko će tome odmoći Škorine izjave da će, kada oni dođu na vlast, dijeliti packe po prstima onih koji sada njima mašu?

Ta izjava gospodina Škore predstavlja još jedno predizborno proklizavanje, ali ne bih ulazio u njeno detaljno tumačenje jer ne znam što je zapravo htio reći.

NACIONAL: Je li HDZ unatoč svemu otvoren za načelne pregovore s Domovinskim pokretom oko sastavljanja buduće vlade?

To je prvenstveno pitanje određenja užeg vrha i Predsjedništva stranke. Sastavljanje vlade u okolnostima u kojima nijedna stranka neće biti apsolutni pobjednik izbora treba biti temeljeno na programskim osnovama i idejama kako unaprijediti hrvatsku ekonomiju i povećati životni standard naših građana. Kao ekonomist, najviše sam orijentiran na taj segment.

NACIONAL: Zašto odmah u trenutku potpisivanja u lipnju 2018. o spornom Memorandumu između Ine i JANAF-a, čiji ste supotpisnik, niste informirali javnost, nego ste to prešutjeli?

Taj se memorandum tijekom par prošlih tjedana u javnosti previše mistificirao. On nije pravno obvezujući i predstavlja iskaz volje dviju strana. Kao svjedok njegova potpisivanja, nisam držao shodnim to objaviti, kao ni zainteresirane strane.

NACIONAL: Osim što mislim da ste tu duboko pogriješili, ne osjećate li se danas onda ipak na neki način iskorištenim od tih dviju strana jer ste im poslužili kao svojevrstan politički kišobran za njihovu iskazanu volju za izvoz hrvatske nafte ispod radara hrvatske javnosti, a što ne mora nužno korespondirati s hrvatskim nacionalnim energetskim interesima?

Sve ono što se događa po pitanju Ine u pravilu se politizira. Razloge tomu treba tražiti u daljoj prošlosti, a ne u zadnjih par godina. Ne držim se iskorištenim. Ostvarenje tog memoranduma dugoročno osigurava bolji poslovni rezultat i JANAF-u i Ini.

NACIONAL: Ne bi li ti poslovni rezultati, naročito Ine, mogli biti još i bolji da se zapravo u javnosti zna po kojoj cijeni se ta nafta prodavala i da se malo bolje vodilo računa o trenutku izvoza te nafte? Znate li uopće i danas po kojoj cijena se ta nafta prodavala? Tko o tomu odlučuje? Mađarski menadžment temeljem LODO-dokumenta? I jesu li u to uopće uključeni hrvatski članovi Uprave Ine?

Kada je u pitanju rafinerijski biznis, tu se vodim jednostavnom ekonomskom logikom. Obje Inine rafinerije funkcionirale su na razini ispod željene, a ona u Sisku na 20 do 30 posto vlastitih kapaciteta, što nije optimalno. U Sisku, gdje se prerađivala isključivo nafta s naših sjevernih polja, ta se količina smanjivala i u 2019. iznosila je 650 tisuća tona. Hrvatskoj kao manjinskom suvlasniku u Ini prvenstveno je u interesu da Ina zadrži svoj rafinerijski biznis i ostane vertikalno integrirana. S druge strane da maksimiziramo svoj suvlasnički profit.

NACIONAL: Lijepo to zvuči, ali niste li vi za svog mandata kao Vlada ipak kontinuirano popuštali mađarskim pritiscima? Mađarska strana jako dobro gazi po svojoj agendi, ali u Hrvatskoj se ne vidi ništa od ovoga što vi pričate, osim prešućivanja ključnih zbivanja. Neizvjesno je hoće li se uopće dogoditi modernizacija riječke rafinerije. S druge strane, što je Hrvatska dobila zauzvrat za to što MOL nije sukladno svojim obvezama već modernizirao obje rafinerije, nego se jedna zatvara i još nam tumačite da se to radi u najboljoj namjeri? Ali u čijem je to interesu?

Ne bih se složio s vama. U zadnje tri godine, od lipnja 2017. kad sam preuzeo ovaj resor, nastojim da se funkcioniranje Ine odvija na ekonomski održivim principima. Ina je stoga danas posloženija i bolja kompanija. U zadnje četiri godine Ina ostvaruje značajne profite i Hrvatska od toga ima vrlo izdašnu dividendu. S druge strane, nakon godina najava, u prosincu 2019. donesena je odluka o ulaganju u delayed coker postrojenje u Rijeci u vrijednosti od četiri milijarde kuna. To je najveće ulaganje u neko industrijsko postrojenje u zemlji u zadnjih 30 godina. Potpisan je i ugovor s izvođačima, proces je nepovratno započeo i to je velika pobjeda u smjeru osiguranja vertikalne integracije Ine. Što se tiče budućnosti, jako je značajno da je Ina u siječnju 2020. donijela odluku, osigurala novac i dokumentaciju za izgradnju bioetanolske rafinerije na području Siska. Ina tako posve anticipira trendove težnje prema niskougljičnom gospodarstvu kao i to da sljedećih 30 godina moramo odraditi tranziciju u tom smjeru. Usporedo s time, otvoreno je i nekoliko natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koje smo pokrenuli i tako osigurali da ove rezerve Ine koje su zadnjih 15 godina zbog neistraživanja i neeksploatacije padale, u narednom razdoblju budu povećane. Izmjenama zakona o načinu eksploatacije ugljikovodika za sva buduća istraživanja značajno smo povećali udio koji će dobiti Hrvatska. On je prema starom zakonskom okviru bio 10 posto, prema novim pravilima on će doseći između 40 i 60 posto.

NACIONAL: Baš zato, nije li nužno osigurati da se ta nafta može transportirati na preradu prema Rijeci, a ne u Mađarsku?

Nije prioritet gdje se nafta rafinira, već kako optimizirati poslovanje i maksimizirati profit. Rafinerijsku djelatnost treba poslovno sagledavati. ,,Hrvatska nafta“ kao pojam je uvučena u medijski prostor kao nešto što je posve ispolitizirano. Kad se nafta u bilo kojoj državi na svijetu izvuče na površinu, nakon što se plate davanja državi, u našem slučaju Hrvatskoj, ona je vlasništvo firme koja je eksploatira. Gdje će se ona rafinirati, ovisit će o poslovnoj odluci kompanije, dakle Ine. Postavimo si drugo pitanje, zašto se u Rijeci prerađuje oko tri milijuna tona nafte koja nije hrvatskog porijekla? Zato što je nema i jer je isplativije da se uvozi preko Omišlja. Ini mora biti u interesu istraživati i crpiti što je moguće više nafte, bilo gdje u svijetu, te da iz toga rafinira što je više moguće. Logika o hrvatskoj nafti u hrvatskoj rafineriji je ispolitizirana i pogrešna. Kad bi se cijeli svijet vodio takvom logikom, da svatko prerađuje i koristi svoju naftu, mi bismo već odavno imali nestašicu goriva jer ga trošimo četiri-pet puta više nego godišnje crpimo sirove nafte.

NACIONAL: Jeste li spremni podržati DORH u nastojanjima da temeljito istraži pod kojim se doista tržišnim okolnostima hrvatska nafta izvozila na preradu u Mađarsku?

Funkcija koju u Vladi obnašam podrazumijeva da podržavam DORH u svim mogućim situacijama. Isto tako i kao građanin Hrvatske. Ako u bilo kojem dijelu funkcioniranja sustava postoji sumnja da netko nije i ne radi u skladu sa zakonom i propisima, to se treba istražiti.

NACIONAL: Kako biste rezimirali četiri godine svojeg mandata u svjetlu onoga što je premijer Plenković obećao na početku navodeći da će Vlada otkupiti MOL-ov udio u Ini, a imajući u vidu da se ništa od toga nije realiziralo? Rekli ste da si po tom pitanju možete zamjeriti da niste nešto brže djelovali. Zašto niste?

I dalje stojim iza toga što sam rekao. Prije par godina zatekle su nas velike sistemske poteškoće povezane s Agrokorom i neke druge ozbiljne situacije. Nakon toga smo ušli u natječaj gdje smo izabrali konzultanta i potrošili određeno vrijeme za usuglašavanje stavova kako bismo osigurali realizaciju tog ugovora s izvornim konzultantom Morgan Stanleyjem. Tu smo izgubili dosta vremena. Trebali smo ranije ići u izbor novog konzultanta. Da smo to napravili, ranije bismo ušli u ovu fazu, a možda i predali inicijalnu ponudu prije izbora. To sada neće biti moguće u tako kratkom roku.

NACIONAL: Kako izgledaju vaši razgovori s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Péterom Szijjártóm, o kojim temama razgovarate?

Uopće nismo diskutirali o Ini. Pričali smo o zakupu LNG terminala. On je zadužen za međunarodnu energetsku politiku Mađarske. Čim smo krenuli u projekt realizacije LNG terminala, počeli smo tražiti i partnere. On je priču od početka bazirao na komercijalnim temeljima, a to je da ulazna cijena LNG-a koji dolazi na Omišalj uvećana za transport bude konkurentna prirodnom plinu, nudeći ulazak u vlasništvo bez zajamčenog zakupa. Međutim, Hrvatska je u toj fazi prvenstveno imala potrebu zatvoriti financijsku konstrukciju koja nije bila mala – oko 236 milijuna eura – i inzistirali smo na kombinaciji zakupa i vlasničkog udjela. Okolnosti su se s vremenom počele mijenjati. Više je faktora utjecalo na smanjenje cijene LNG-a i on je u ovom trenutku više no konkurentan prirodnom plinu. Zato je i zakup kapaciteta budućeg terminala počeo rasti.

NACIONAL: Je li vas iznenadio ulazak SAD-a u taj projekt preko katarskog PowerGlobea? Što to znači za Hrvatsku, tko je to isposlovao, a što to znači za Mađarsku i Rusiju?

Nije me to iznenadilo. Katar je posljednjih godina vrlo aktivan u promociji LNG-a.

NACIONAL: Barbara Dorić postavljena je na mjesto članice Uprave Ine, zajedno s Darkom Markotićem, temeljem natječaja o kojem je odlučivalo Povjerenstvo vašeg Ministarstva. Je li logično da članove Uprave tako važne kompanije kao što je Ina biraju ljudi od kojih ni jedan ne radi u privatnom sektoru te nema iskustva u upravljanju naftnim kompanijama? Temeljem čega su odabrani upravo oni?

Ja sam bio na čelu tog povjerenstva. Svako povjerenstvo koje bira članove uprava za strateški važne tvrtke za Hrvatsku sastavljeno je na isti način. Svi članovi uprave Ine koji su opet odabrani birani su na temelju svojih referenci i onoga što su pokazali na intervjuu za taj posao. Odabir je dobar. Ali želim istaći da sam bio zadovoljan i suradnjom s bivšom Upravom.

NACIONAL: Nije vam smetalo što je Darko Markotić bio savjetnik predsjednika Uprave Ine, dakle osoba od visokog povjerenja Sándora Fasimona, a i prethodnog Zoltána Áldotta. Tražili ste baš nekog bliskog Mađarima? Kako ćemo znati štiti li gospodin Markotić hrvatske ili mađarske interese u Ini? Jeste li ga to uostalom pitali na intervjuu za posao?

To nisu bile teme razgovora za članove Uprave. Mi ne možemo pobjeći od propitivanja svih naših odluka. U prvi plan kod procjene adekvatnosti članova Uprave trebalo bi staviti rezultate njihova rada, dakle poslovanja Ine. Rezultati u sljedećem periodu bit će najbolji mogući pokazatelj je li Uprava adekvatno odabrana. Hrvatski članovi Uprave su tu da maksimalno dobro odrade svoj posao te da pri tomu štite strateške interese Hrvatske. Naš je ključni i strateški interes da Ina bude uspješna kompanija. A to podrazumijeva njezinu dugoročnu vertikalnu integriranost. Želimo potaći upstream segment poslovanja i ono što sam već naveo, transformaciju poslovanja, što uključuje izgradnju biorafinerije u Sisku.

NACIONAL: Mislite li da novinari ne bi trebali imati mišljenje o kvaliteti vaših izbora ili propitivati vaše motive? Govorimo o slučaju Hrvoja Krešića. Kako danas gledate na taj vaš javni istup gdje ste gotovo priznali da ste ga prisluškivali u novinarskoj grupi?

Nikada nisam i nikada ne bih podržao prisluškivanje novinara. Odmah sutradan sam vrlo jasno dao do znanja da sam u toj svojoj reakciji reagirao kao čovjek, a ne kao dužnosnik. Kao i da sam u jednom trenutku bio indiskretan te da mi je zbog toga žao. Ta naša diskusija na konferenciji za medije trajala je jako dugo, više od 45 minuta. Reagirao sam na lažnu tezu koju ste i vi u Nacionalu promovirali, a koja se odnosi na to tko je potpisao memorandum.

NACIONAL: A što je tu lažno? Prvi draft je potpisao Niko Dalić, a završnu verziju drugi član Uprave. I još su vam u taj drugi draft podvalili tezu koju ste previdjeli i supotpisali da je Ina članica MOL grupe.

Gospodin novinar je implicirao da je memorandum potpisao drugi član Uprave. To je lažna teza, kroz koju je implicirano da sam ga ja zato izabrao na novi mandat u Upravi Ine. To naprosto nije točno. Bio je to udar na mene kao osobu i od toga ću se uvijek braniti. Slično je i s tezom o hrvatskoj nafti. Već sam pojasnio, riječ je o emociji čijim plasiranjem se guraju u stranu tržišni principi u funkcioniranju naftnog biznisa.

NACIONAL: Hoćete li od hrvatskih članova Uprave Ine tražiti da vas informiraju po kojoj je cijeni nafta izvezena na preradu u Mađarsku te je li time Ina oštećena?

Oni znaju koja je cijena. Nisu mi je rekli, ali ja ih to nisam niti pitao. Ali nemam ništa protiv da se to temeljito propita.

NACIONAL: Čime ste se doista osigurali da će Ina izvršiti modernizaciju riječke rafinerije?

Ugovor je potpisan i ne vidim da bi netko bio zainteresiran da ga ne provodi.

NACIONAL: Pa tako je bio potpisan i ugovor da će MOL modernizirati i sisačku rafineriju pa se to nije dogodilo, nego je ugašena.

Izvođač radova sigurno nije ušao u tu priču da je ne završi.

NACIONAL: Jeste li poručili naftnom konzultantu Jasminku Umićeviću da znate da on dila informacije protiv vas i na temelju čega to tvrdite? Odakle vam takve informacije? I zašto mislite da bi on imao nešto protiv vas?

Ne želim uopće komentirati te njegove navode. Ali primjećujem da je vrlo aktivan po pitanju Ine i u intenzivnoj komunikaciji s vašom redakcijom.

NACIONAL: U jednakim je odnosima s Nacionalom kao i vi.

Ne bih to dalje komentirao.

NACIONAL: Jeste li s JANAF-om provjerili kada bi hrvatska nafta mogla krenuti put Rijeke? Ili mislite da to ni to nije isplativo? Jeste li ih to pitali u trenutku potpisivanja Memoranduma?

O tomu s predsjednikom uprave Draganom Kovačevićem nisam razgovarao. Vjerujem da su odluke koje je JANAF donosio u interesu tvrtke. Hrvatska kao vlasnik želi da JANAF posluje profitabilno. Trenutno dominantni dobavni pravac ide iz Omišlja prema sjeveru. Kad bi se išlo u otvaranje reverzibilnog toka, postojeća nafta morala bi se ispumpati, potom skladištiti, pa vraćati, da bi se u par navrata godišnje ova druga nafta transportirala prema Rijeci. Sumnjam da je to JANAF-u isplativo. Ali ako je isplativo i JANAF-u i Ini, ne vidim razlog da se to ne napravi.

NACIONAL: Je li ministar Dobrović, vaš prethodnik, pogriješio kad je investitorima iz afere Krš-Pađene odredio da moraju cijeli proces studija o utjecaju na okoliš prolaziti ispočetka, iako su oni izmjenom projekta nudili novu tehnologiju koja prema studiji ima manji utjecaj na okoliš?

Držim da je pogriješio jer su naše konzultacije s predstavnicima DORH-a to pokazale. Kasnije su to potvrdile i odluke Upravnog i Visokog upravnog suda.

NACIONAL: Kako gledate na aferu Krš-Pađene, jesu li investitori ostvarili nešto na što drugi proizvođači vjetroelektrana nemaju pravo? Jesu li dobili ikakve povlastice? Kako komentirate njihove tvrdnje da ih Hrvatske šume ucjenjuju, ne priznaju izvršene radove na šumskim cestama i odbijaju izdati obračun?

Ova afera bacila je, nažalost, sjenu na 1350 projekata koji u ovom trenutku u Hrvatskoj funkcioniraju kroz sustav poticaja. Svi ti projekti u taj su sustav poticaja ušli u ranijoj fazi, u vrijeme vlade gospodina Milanovića. U zadnjih par godina nismo otvarali natječaje jer smo željeli promijeniti sustav. Donijeli smo podzakonske akte i u narednom razdoblju ćemo afirmirati model tržišne premije koji je znatno pravedniji, potiče konkurenciju među proizvođačima i jamči znatno manje troškove za državu kroz nižu nabavnu cijenu energije iz OIE-a. Po pitanju odnosu investitora s Hrvatskim šumama doista ne znam ništa.

NACIONAL: Što vaša supruga radi u području obnovljivih izvora energije, za što se ona zalaže?

Ništa. Ona je zadnjih dvanaest godina zainteresirana da stavimo dva solarna panela na naš krov, ali se to još nije dogodilo. Ona nema nikakve veze s tim resorom.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s Josipom Rimac?

Postoje indicije da je zašla na drugu stranu zakona. Je li i koliko daleko je na tom putu otišla, to će pokazati istraga.

NACIONAL: Jeste li vi čovjek od osobitog povjerenja premijera Andreja Plenkovića kad vam je dao odgovornu zadaću koordinatora programa unatoč spomenutim aferama i to ne samo oko Ine nego i oko afere Krš-Pađene? Gdje se vidite u budućoj vladi?

Prije svega zahvalan sam na činjenici da mi je predsjednik Plenković povjerio ulogu koordinatora izrade našeg programa. Sudjelovao sam u tom procesu i tijekom 2015. i 2016. Što se tiče naših daljnjih aktivnosti, uvjeren sam da će Plenković nakon izbora kao budući mandatar složiti najbolji mogući tim koji će u ime HDZ-a kreirati sve moguće pretpostavke za ekonomski uspješnu i sigurnu Hrvatsku. Ako budem u tom timu, odredi li on da to ima smisla, bit će mi drago.

NACIONAL: Uzmemo li u obzir najnoviji razvoj zbivanja povezan s drugim valom koronakrize, hoće li do konca izborne kampanje pojam sigurne Hrvatske uopće opstati?

Hoće. I to jer smo u okolnostima prvog vala, koje su bile puno teže i šokirale cijeli svijet, reagirali i više nego dobro. Ta naša reakcija primjer je većini zemalja, kako u regiji tako i u Europi. Naše su ekonomske mjere bile pun pogodak. Sada ćemo pokušati prevenirati značajniju pojavu drugog vala. Ako do nje na globalnoj razini opet dođe, sigurno ćemo se s time boriti jednako uspješno kao i prvi put. To će tražiti puno živaca, vremena i truda. Ali Plenković i ova Vlada pokazali su da to mogu, znaju i hoće. To će i ubuduće pokazivati.