INTERVJU Matković: ‘Protivnici Bandića su u pravu, izmjene GUP-a su loše’

TIHOMIL MATKOVIĆ, PREDSJEDNIK DRUŠTVA ARHITEKATA ZAGREBA, otkriva pet ključnih razloga zbog kojih bi usvajanje novog GUP-a bilo loše te zašto je važno sagledati kompletnu zagrebačku aglomeraciju, što uoči izmjena nije učinjeno

Uoči zasjedanja skupštine Grada Zagreba ove srijede, na kojem se očekuje usvajanje prijedloga izmjena i dopuna GUP-a Zagreba, u ponedjeljak je protiv donošenja tog dokumenta ustalo šest stručnih udruga čiji su se predstavnici okupili u Društvu arhitekata u Zagrebu. Potpisali su i zajednički dokument, pozivajući službene predstavnike Grada Zagreba da “primijene sve demokratske alate i poštuju planski zakonodavni okvir”, jer ponuđene izmjene GUP-a smatraju nekvalitetnima, ali i protivnima propisanim zakonskim procedurama. Tako su se usprotivili promjenama GUP-a zbog namjere gradonačelnika Milana Bandića da s arapskim investitorima iz Eagle Hillsa krene u realizaciju ambicioznog projekta izgradnje novog centra u Novom Zagrebu na prostoru većem od 1.000.000 četvornih metara, a obuhvaća Zagrebački velesajam, Hipodrom i igralište NK Lokomotive.

O razmjerima njegovih ambicija govori i činjenica što je već izdao i nalog da se do kraja godine s lokacije u Novom Zagrebu iseli Hipodrom. Za razliku od vremena kada je gradonačelnik mijenjao urbanu strukturu Cvjetnoga trga, a prosvjedovale su nevladine udruge i aktivisti, ovoga puta se protiv gradonačelnikovih graditeljskim ambicija pobunila i stručna javnost.

U Društvu arhitekata Zagreba okupili su se predstavnici Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore arhitekata, Arhitektonskog fakulteta, Udruge hrvatskih urbanista, Udruženja arhitekata HGK, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i poslali su otvorenu poruku zagrebačkome gradonačelniku Milanu Bandiću jer smatraju da su nedavno objavljeni planovi realizacije projekta Grad u gradu višestruko neprihvatljivi. Smatraju da zaobilaze i izigravaju zakonski predviđenu proceduru, a sporni su i sa stručne strane. Također upozoravaju da projekt nije u skladu ni s Prostornim planom uređenja, koji je urbanistički plan višeg ranga od GUP-a, u kojem gradonačelnik sada traži izmjene kako bi mogao realizirati taj projekt inicijalno procijenjen na pola milijarde eura.

“Kao stručnjaci iz područja urbanističkog planiranja, arhitekture i povijesti umjetnosti, uz stav kojim pozdravljamo nove inicijative i investicije te planiranje i uređenje gradskih prostora, moramo javno ustvrditi da nedavno objavljene planove realizacije projekta Grad u gradu smatramo neprihvatljivima. Planovi koji su najavljeni na rubu su zakonski predviđene procedure i sa stručne su strane sporni. Nakon višegodišnje pripreme i planerskog pristupa realizaciji projekta Zagrebačkog velesajma, utemeljenog na tradiciji prostornog planiranja Zagreba još od 1865., Grad Zagreb, negirajući dosadašnje vlastite aktivnosti na promišljanju uređenja tog prostora, predstavlja projekt Grad u gradu koji obuhvaća Hipodrom i igralište NK Lokomotive te prostor istočno od Velesajma, uz Aveniju Većeslava Holjevca. Kako je najavljeno, Grad Zagreb uskoro će odabrati i partnera za razvoj projekta, a da prije toga nije javno prezentirao koncept i procedure po kojima bi se projekt realizirao. Evidentno je da ovako najavljeni gradski projekt nije u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Zagreba ni s Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba”, stoji u otvorenom pismu zagrebačkom gradonačelniku.

Tim povodom razgovarali smo i s predsjednikom Društva arhitekata Zagreba Tihomilom Matkovićem. Tihomil Matković, koji je diplomirao na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, 2005. godine dobio je i nagradu Drago Galić, koju mu je dodijelilo Udruženje hrvatskih arhitekata za najbolje ostvarenje stambene arhitekture u Hrvatskoj te godine.

NACIONAL: Namjeravate pružiti otpor gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću u namjeri da novim GUP-om do kraja godine iz Novog Zagreba ukloni Hipodrom i tako započne realizaciju projekta dogovorenog s arapskim investitorima iz Eagle Hillsa. Da biste u tome uspjeli, nužno je da i skupština Grada Zagreba odbaci prijedlog novog GUP-a. Očekujete li od zastupnika u zagrebačkoj skupštini da će vas poslušati i neće usvojiti novi prijedlog GUP-a? Znate li uopće što gradonačelnik konkretno želi graditi?

Ne bih to nazvao otporom gradonačelniku Milanu Bandiću, a o tome što će učiniti Gradska skupština odlučuju političari, a ne mi. Oni donose odluke, bile one dobre ili loše, i za to trebaju snositi odgovornost. Usvajanje prijedloga GUP-a bilo bi loša odluka, smatra struka, a tek ćemo vidjeti što misle političari. Kao struka možemo iznijeti svoj stručni stav o onome što se tamo na tih 1.100.000 “kvadrata” u Novom Zagrebu, na prostoru Hipodroma, Zagrebačkog velesajma i nogometnog igrališta NK Lokomotive, može kvalitetno učiniti. Što konkretno gradonačelnik želi tamo graditi, zapravo, još uvijek ne znamo. Imamo samo skicu koja je došla kao rezultat pripreme za natječaj iz Dubaija za taj prostor, a skica je paušalni dokument još do kraja nedefinirane blokovske gradnje.

NACIONAL: Nije li već gradonačelnik sve dogovorio? Poznato je da je gradonačelnik Bandić dosad potpisao memorandum o razumijevanju u Dubaiju s arapskim investitorima. Je li se potajno dogodilo nešto što hrvatska javnost još ne zna?

To mi ne znamo. Postoji iskazana namjera tog developera iz Eagle Hillsa da sudjeluje u razvoju jedne lokacije grada Zagreba i da u tome bude investitor. Je li taj memorandum dokument koji obvezuje i kako, ne znam. To mi nije struka jer je riječ o poslu kojim se bave pravnici. Ono što nas kao struku zanima jest taj prostor i što će se tamo razvijati u budućnosti. GUP koji je trenutno na snazi govori o Hipodromu kao prostoru sporta i rekreacije, a o Zagrebačkom velesajmu kao prostoru poslovne namjene. Arhitektonski fakultet u Zagrebu radio je programske smjernice za razvoj Zagrebačkog velesajma. To bi mogla biti jako dobra osnova i za ovaj projekt, ali se taj program u međuvremenu izgubio iz fokusa.

‘ZA PRENAMJENU VELESAJMA postoji samo jedan urbanistički plan. To se ne može i ne smije prelamati preko koljena kako je naumio gradonačelnik. Za donošenje plana treba minimalno pet mjeseci’

NACIONAL: Gdje se izgubio?

Jednostavno, više se ne spominje, a to nije dobro, jer je bila riječ o jednom kvalitetnom dokumentu, barem za razvoj tog ograničenog prostora. Trebalo ga je samo proširiti. Uvjereni smo, kao struka, da takva kvalitetna studija i dalje može biti dobra pretpostavka za budući razvoj prostora Zagrebačkog velesajma i Hipodroma.

NACIONAL: Unatoč vašem protivljenju gradonačelnik tamo želi graditi i zato inzistira na tome da Gradska skupština usvoji novi GUP?

Ono što se vidi iz predloženih izmjena i dopuna GUP-a od prošloga tjedna i na internetskim stranicama Grada Zagreba, predviđena je prenamjena Zagrebačkog velesajma u prostor mješovitog sadržaja. To znači da se mogu graditi različiti sadržaji – od poslovnih, javnih pa do stambenih, što načelno ne mora biti loše. Dosadašnja monofunkcija Zagrebačkog velesajma činila ga je funkcionalnim samo u određenim trenucima, a u ostalom razdoblju praznim i neiskorištenim prostorom. Dakle, to treba imati mješovitu namjenu, ali unutar projekta treba još puno toga definirati. No predviđen je samo jedan urbanistički plan, koji će detaljno proći kroz taj prostor i pripremiti ga za gradnju. To se ne može i ne smije prelamati preko koljena, kako je naumio gradonačelnik. Za donošenje detaljnog plana zakonski treba minimalno četiri, pet mjeseci, ali realnost govori da za to trebaju i dvije godine.

NACIONAL: Ali nešto je u pripremama za realizaciju tog projekta već napravljeno?

Ono što je napravljeno, nije dovoljno. Promjena namjene tog prostora traži, ali i pruža ostatku grada, prvim susjednim, ali i onim udaljenijim dijelovima grada, da se uzmu u razmatranje pa se postavlja i pitanje što će biti s prometnicima za tih novih 50.000 ljudi koji bi se trebali smjestiti u taj prostor. Što je s mostovima? Planski postoji set mostova u Zagrebu, ali jedna od ključnih gradskih vertikala projektirana kao produžetak Lenucijeve potkove, nazvana Sveučilišnom alejom, između fakultetskih zgrada na prostoru Trnja, može se nastaviti do Velike Gorice. To je do sada bilo onemogućeno zbog zatvorenog prostora Hipodroma i Velesajma. Tamo je bio planiran samo pješački most preko Save, ali ako već skidamo ogradu s tih zaštićenih prostora, već sada znamo da je sada moguće provući i punu prometnicu. Sada je idealan trenutak da se ne planira samo pješački most, nego i pravi veliki most s kolnicima za automobile, koji ionako nedostaje Zagrebu. Ta bi cesta onda prolazila i kroz dijelove velesajma i novozagrebačkog naselja Siget.

NACIONAL: Ali tako nešto nije bilo planirano?

Nije uopće razmatrano, ali zato imamo planirani most koji tangira prostor Velesajma i Kajzerice, ali on kada prijeđe Savu završava na podvožnjaku na Savskoj i ne može se spojiti na glavne prometne žile kucavice grada. Sada je povijesni trenutak da tu grešku popravimo. To uopće nije razmatrano u ovim izmjenama i dopunama GUP-a.

NACIONAL: Što ako zastupnici u Skupštini Grada Zagreba unatoč vašem protivljenju ipak donesu taj GUP za koji se zalaže gradonačelnik Bandić?

Za nekoliko godina morat ćemo ga mijenjati, jer ovaj postojeći prijedlog izmjena i dopuna GUP-a jednostavno nije dobar.

NACIONAL: Gradonačelnik je već naložio preseljenje Hipodroma do kraja godine. Hoće li se početi i s gradnjom?

Kako se čini, hoće. Na to upućuje sličan primjer iz susjedstva, ono što se dogodilo u Beogradu, gdje su isti investitori iz Eagle Hillsa. Stvari se i u Zagrebu odvijaju u sličnom ritmu kao što je to bilo i s projektom Beograd na vodi u Srbiji. Ali Hipodrom ne treba seliti sve dok ne znamo jasno što će se i kada graditi.

‘MI ARHITEKTI stavljamo se na raspolaganje političarima. Kad političari dođu na tu razinu razumijevanja i pozovu nas na konzultacije, odazvat ćemo se. Dosad nas nisu zvali’

NACIONAL: Hoćete li se i vi pridružiti prosvjednicima koji se bune protiv preseljenja Hipodroma?

Mi smo se, kao što je vidljivo, njima već pridružili, ali nećemo ići u političke prosvjede. Uvijek ćemo isticati svoj stručni stav o toj problematici. Na taj naš stav može računati i politika ako poželi da joj pomognemo u promišljanju tih strukovno bitnih elemenata. Rekao bih, stavljamo im se na raspolaganje.

NACIONAL: Smatrate li gradonačelnika Bandića odgovornim za propuste?

Ne želim nikoga poimence prozivati jer to čak i nije bitno. Nije bitno prozivati pojedince jer se u Hrvatskoj upropaštava prostor. Zašto pojedinci, zapravo, nisu bitni? Kad napravite intervenciju u urbanom prostoru, ona ostaje dugo prisutna, i stoljećima. Pojedinci koji obnašaju nekakve dužnosti prisutni su u relativno kratkim vremenskim dionicama, a loše izgrađeni prostor, koji je upropašten, ne možete isključiti kao što možete isključiti glazbu koja vam se ne sviđa. Zato je važno da mi reagiramo koliko je to moguće. Nismo političari, nego smo struka koja će biti sa svojim stručnim stavovima prisutna u javnom prostoru.

NACIONAL: Predsjednik zagrebačke skupštine Drago Prgomet u prostorijama zagrebačkog HDZ-a organizirao je prezentaciju izmjena GUP-a predstavnicima gradskih četvrti, da bi ih upoznao s tim novim projektom gradonačelnika Bandića. Zašto se vaša udruga nije odazvala tom sastanku?

Nismo otišli jer nismo bili pozvani, ali i da smo bili pozvani, ne bismo se odazvali. Neka politika radi svoj posao, a mi kao struka radit ćemo svoj. Mi možemo svoja promišljanja iznijeti pred Gradskom skupštinom.

NACIONAL: Biste li se, međutim, odazvali pozivu gradonačelnika Milana Bandića ili premijera Andreja Plenkovića?

U slučaju da im to ustreba pa nas pozovu da iznesemo svoj stručni stav, a u svrhu donošenja kvalitetne odluke, odazvali bismo se. Mi se stavljamo na raspolaganje i svakim svojim dopisom. Kad političari dođu na tu razinu razumijevanja i pozovu nas na konzultacije, odazvat ćemo se.

NACIONAL: Kako se čulo na nedavnoj tribini u Društvu arhitekata Zagreba, kada su vam gostovali i kolege iz Beograda, tamo je, unatoč protivljenju beogradskih arhitekata, donesen bio i “lex specialis” da bi se omogućila ta investicija procijenjena na 3,5 milijardi eura. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić uvjeravao je građane da će ta investicija omogućiti i rast gospodarstva više od jedan posto BDP-a. Je li moguća repriza takvog scenarija i u Zagrebu?

Nadam se da nije. U Beogradu ne samo da je donesen “lex specialis”, nego je promijenjen i cijeli set zakona i gradskih planova zbog prilagođavanja potrebama te investicije. Još uvijek se nadam da se u Zagrebu to neće dogoditi.

NACIONAL: Koliko je poznato, u Beogradu stručne udruge nisu uopće imale šansu išta reći jer je sve rasprave presjekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Može li i premijer Andrej Plenković učiniti nešto slično zbog pritiska zagrebačkog gradonačelnika, koji mu je i koalicijski partner u aktualnoj vladi?

Ono što možemo učiniti jest iznositi svoj stručni stav. Pokušavamo i obrazovati politiku, koja će donijeti ili neće donijeti taj plan, kao što donosi i druge odluke. Mi nismo političari i od toga ne želimo graditi politike, ali da ćemo iz svog polja znanja objašnjavati što je ispravno i što je kvalitetno, to ćemo nastaviti raditi.

NACIONAL: Urbanizam, a onda i arhitektura, itekako se tiču politike. Ne osjećate li potrebu stoga da i izađete s nekim političkom stavom o postupcima gradonačelnika Bandića?

Točno je da je urbanizam uvijek bio vezan za politiku, kako u prošlim režimima, tako i danas. Međutim, mi nismo nosioci politike. Zato političari moraju uzeti na sebe taj dio odgovornosti. Struka će ukazivati, napraviti podloge, ne mora se uvijek ni složiti oko svakog detalja, ali će u javnoj raspravi iznijeti jednu i drugu opciju pa će onda donositelji odluka napraviti ono što je najkvalitetnije za zajednicu.

NACIONAL: Što je, sa stajališta struke, u ponuđenim izmjenama GUP-a krivo?

Prvo, zakonski principi nalažu sudjelovanje opće javnosti u donošenju takvih bitnih strateških planova, a to nije uvaženo. Nedostaje nova javna rasprava vezana uz dijelove grada u Novom Zagrebu, ali i prostoru Blata, gdje se planira gradnja novog nacionalnog stadiona. Drugo, kada se radi tako velika izmjena plana, treba sagledati i ostale prostore na koje će se odraziti ta promjena, naročito u smislu javne infrastrukture poput cesta, javnog prijevoza, novih tramvajskih linija. U konkretnom slučaju nigdje se ne vidi pojačana prometna mreža, kao i glavni gradski pravci kojima se otvara novi potencijal. Treće, to je poštovanje procedure iz javne rasprave, koja je nužna nakon velikih intervencija kao što su ove izmjene GUP-a. Četvrto, to je strateška procjena utjecaja na prostor, što sada treba revidirati. Peto, pitanje je i zaštite spomeničke baštine na prostoru Velesajma, gdje postoji niz visoko vrijednih objekata.

‘AKO ZASTUPNICI UNATOČ NAŠEM PROTIVLJENJU ipak donesu taj GUP, za nekoliko godina morat ćemo ga mijenjati jer ovaj postojeći prijedlog izmjena i dopuna GUP-a jednostavno nije dobar’

NACIONAL: Jesu li na tom prostoru bile predviđene zelene površine, spominjali su se savski parkovi?

Centralni prostor grada Zagreba povezan s rijekom Savom u posljednjih pet desetljeća bio je čuvan za centralni park grada. Jedan od tih dijelova parka trebao je biti i Hipodrom. Hipodrom je, inače, označen kao vrijedni krajobraz. U ovoj izmjeni GUP-a tome više nije tako. U konačnom prijedlogu označen je kao prostor za tematski park, ali i kao prostor mješovite namjene. Tako je ostalo nejasno koji je njegov dio predviđen za taj komad zelenila. Dobro bi bilo da je i to definirano.

NACIONAL: Ima li onda smisla ta pobuna protiv gradonačelnikove odluke da iseli Hipodrom do kraja godine?

Pobuna ima smisla, iako je mogućnost preseljenja Hipodroma realna, ali tek u doglednoj budućnosti. Zašto je preseljenje realnost? To je doista centralni gradski prostor i pitanje je trenutka kad će se to dogoditi. Pitanje je, međutim, je li ovo taj trenutak. Ono što također treba uvažiti jest da o tom prostoru ne odlučuju isključivo urbanisti i arhitekti. Nama trebaju i inputi demografa, ekonomista…

NACIONAL: Što, po vama, u tim urbanističkim planovima nedostaje?

Općenito nam nedostaje povezivanje županijskih planova kako bismo sagledali cijelu zagrebačku aglomeraciju: Grad Zagreb, Zagrebačku i Karlovačku županiju, dakle, sve rubne županije, jer sa svim tim prostorima dijelimo infrastrukture i potrebe. To ne možemo nigdje sagledati jer takvog planskog dokumenta nemamo. U smislu novih povezivanja Europe, što nas čeka i kao članicu Europske unije, to o čemu govorim ima značaj i u geostrateškom smislu. Treba se uspostaviti niz novih razina planiranja.

NACIONAL: Je li struka ipak kroz gradske institucije, kao što je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, sudjelovala u tom novom prijedlogu GUP-a? Dakle, i struka je za to dala podlogu, protiv čega se vi sada bunite.

U tom postupku sudjelovali su i taj ured i zavod za planiranje. Ono što znamo jest da se četiri godine radila izmjena i dopuna GUP-a, a dvije godine trebalo je za pripremu dokumenta koji je išao u javnu raspravu. Danas znamo i to da je u samo nekoliko mjeseci napravljena strateška promjena u centralnom prostoru. Smatramo da smo i javnost, a i mi kao struka, trebali biti upoznati s novim elementima GUP-a, a nismo bili upoznati. Uvjeren sam da je trebalo još nekoliko mjeseci da se to napravi kvalitetnije. Sve se može napraviti, a riječ je o tome hoće li to biti napravljeno manje ili više kvalitetno. To što je napravljeno nije kvalitetno i očekujemo da se o tim izmjenama ponovo otvori javna rasprava.

 

Komentiraj