Sergej Stanišev, predsjednik Stranke europskih socijalista (PES) i bugarski premijer u vrijeme kad je ta zemlja ulazila u Europsku uniju, bio je jedan od gostiju hrvatskoga zastupnika Tonina Picule na konferenciji što je u Bruxellesu održana u povodu obilježavanja 120 godina hrvatske socijaldemokracije. Sergej Stanišev bit će i jedan od kandidata za novoga predsjednika Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu pa je s osobitom pažnjom slušao izlaganje hrvatskih panelista, veterana SDP-a Antuna Vujića, profesora Zdravka Petaka i novinarki HTV-a Jasmine Popović i Novoga lista Tihane Tomičić. Posebno ga se dojmilo izlaganje Jasmine Popović, koja je konstatirala da se hrvatski socijaldemokrati danas ponašaju kao da se srame toga što su ljevica pa se guraju u centar, ulagujući se pritom najviše onima koji im nikad na izborima neće dati svoj glas, a iznevjeravajući pritom vlastite birače. Sergej Stanišev slušao je izlaganje hrvatskih kolega bez prijevoda i čini se da je sve dobro razumio pa je čak neke od savjeta odlučio primijeniti u svojoj kampanji za predsjednika Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Na žalost, to se ne može reći za izvjesne hrvatske poličare, koji uporno ignoriraju svaku, pa i najdobronamjerniju kritiku.

Stanišev je u razgovoru za Nacional objasnio glavne ciljeve europskih socijalista, kao i kako se namjeravaju suprotstaviti sve većoj socijalnoj nejednakosti u Europi.

 

  • Predsjednik stranke europskih socijalista govori zašto je ekonomija najveći izazov za europsku ljevicu
  • Sergej Stanišev bio je jedan od gostiju hrvatskoga zastupnika Tonina Picule u Bruxellesu
  • Konferencija je održana u povodu obilježavanja 120 godina hrvatske socijaldemokracije

 

NACIONAL: Kao predsjednik PES-a istaknuli ste prijedloge za rast i zapošljavanje umjesto politike “samo štednja”, koju nameću europski konzervativci. Koji su rezultati vaše politike od prošlih izbora za Europski parlament do danas?

Glavni je rezultat prošlih europskih izbora fragmentiraniji Europski parlament. Na žalost, 50 mjesta, što su ih izgubili Europski pučani, nisu osvojili socijaldemokrati, ali smo uspjeli stabilizirati svoju prezentaciju, tako da naš glavni cilj za promjene u Europi ostaje na snazi i već se zapravo pomalo i ostvaruje. Primjer za to je Plan investicija za Europu. Imali smo vrlo jasan uvjet pod kojim smo podržali Junckerovu Europsku komisiju (odnosno njezin plan). Istaknuli smo da očekujemo ambiciozan investicijski plan za sve europske zemlje, koji se odnosi i na javne i na privatne investicije – i to je sada realnost. Naš je glavni zadatak provedba toga plana, kako bi se postigli makroekonomski efekti i kreirali kvalitetni poslovi. Prema tome, opća paradigma promijenila se zahvaljujući upravo nama. Pet godina mantra koju su slijedili konzervativci bili su štednja i rezovi, uglavnom socijalni rezovi. Sad se to promijenilo u novu paradigmu, koja podrazumijeva investicije. To je ono što moramo osigurati kako bismo vratili sigurnost, nadu i perspektivu svakom državljaninu Europske unije. Ne bude li tako, europski će projekt postati irelevantnim za zbiljski život.

NACIONAL: Vaš se prijedlog zasniva na jednostavnom konceptu solidarnosti. Ali solidarnost u današnjem svijetu ne funkcionira – bogati nisu solidarni sa siromašnima. Je li to razlog zašto u svijetu postoje tako goleme razlike između 1 posto najbogatijih i 99 posto ostalih? Kako bi se mogle smanjiti te ogromne razlike?

Neosporno je da je nejednakost dosegnula nevjerojatnu, ne tako davno gotovo nezamislivu razinu i da je to izazov našoj političkoj obitelji. Sljedeće godine 1 posto svjetskog stanovništva posjedovat će više od 50 posto svjetskih bogatstava – a to se jednostavno mora promijeniti. Uopće nije čudno to što su toliki ljudi gorko razočarani politikom. Posao je političara da služe narodu i javnom interesu. Stoga vjerujemo da trebamo jaču državu, jače europske institucije utemeljene na javnom interesu, koje reguliraju funkcioniranje tržišta. Trebamo postići da financijska tržišta rade za pravu, realnu ekonomiju, da osiguravaju kredite za mala i srednja poduzeća i pomažu pri kreiranju poslova, a ne da postoje radi samih sebe i svojih profita, ukratko, da prestanu biti svrha samima sebi. Nezaposlenost mladih u nekim zemljama nadmašila je 50 posto, prosječna nezaposlenost u Europskoj uniji iznosi 20 posto, a pri takvom stanju stvari nipošto ne možemo govoriti o Europi koja donosi nadu i optimizam. Kad smo pokrenuli svoju kampanju protiv nezaposlenosti, mnogi su to protumačili kao političku gestu za dobivanje biračkih glasova, ali danas raspolažemo posebnim instrumentima – Garancijom za mlade od 6 milijardi eura koja tisućama mladih ljudi omogućuje da započnu posao. Naša ambicija tu ne završava. Želimo povećati financiranje i dobnu granicu za sve Europljane mlađe od 30 godina. Naposljetku, borba protiv poreznih utaja također je cilj naše političke obitelji.

NACIONAL: Što mislite o prijedlogu francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, što ga je iznio u svom vrlo zapaženom djelu “Kapital u XXI. stoljeću” o kojemu se mnogo raspravlja u ekonomskim, a sad već i u političkim krugovima, osobito socijalističkima, da se redistribucija postigne izrazito progresivnim globalnim oporezivanjem bogatstva?

Redistribucija bogatstva konstitutivni je element socijaldemokratskog nazora pa stoga i govorimo o progresivnom oporezivanju u članicama EU. Naša je politička stranka dugo zagovarala porez na financijske transakcije. Sad je to i ostvareno u mnogim članicama unije i hoćemo da se taj mehanizam proširi na cijelu Europsku uniju kako bi se zbiljski novac slio u nacionalne proračune i u zajednički europski budžet. Ali borba protiv nejednakosti i nepravde ne završava uvođenjem poreza na financijske transakcije. Situacija je kudikamo kompleksnija i moramo i dalje raditi na prijeko potrebnim rješenjima.

SERGEJ STANIŠEV KAO GOST TONINA PICULE NA KONFERENCIJI U BRUXELLESU POVODOM 120 GODINA HRVATSKE SOCIJALDEMOKRACIJEFo FOTO: URED TONINA PICULE/EUROPSKI PARLAMENT
SERGEJ STANIŠEV KAO GOST TONINA PICULE NA KONFERENCIJI U BRUXELLESU POVODOM 120 GODINA HRVATSKE SOCIJALDEMOKRACIJEFo
FOTO: URED TONINA PICULE/EUROPSKI PARLAMENT

NACIONAL: Što bi trebao biti odgovor ljevice i socijalista na rast ekstremno desnih pokreta i stranaka u Europi?

Rast ekstremističkih i populističkih stranaka, kako na desnici, tako i na ljevici, reagiranje je frustriranih, razočaranih i ljutih ljudi koji ne vide bolju budućnost u Europi. To je prirodna reakcija svake osobe koja osjeća nepravdu u svakodnevnom životu. Zato je za nas socijaldemokrate ključno pitanje našega identiteta. Zagovaramo svjetonazor i vrijednosti što apsolutno odgovaraju današnjim potrebama europskih građana. Europi trebaju solidarnost, pravda, javne institucije koje djeluju u optimalnom javnom interesu, kao i bolja regulacija. Država ne može biti samo noćni čuvar tržišta, jer tržište je nedvojbeno pokazalo da nije kadro samo sebe regulirati, a neoliberalna mantra pokazala se apsolutno lažnom. Ne uspijemo li osigurati zbiljsku alternativu na nacionalnim razinama i na razini cijele Unije, to će učiniti netko drugi, ali ne na vjerodostojan način. Glavna je razlika između nas socijalista i populističkih stranaka u tome što smo mi odgovorni, znamo kako se mogu postići rezultati i možemo u tome uspjeti.

NACIONAL: Kakva je trenutačno situacija u Bugarskoj? Premijer Bojko Borisov nedavno je u Parizu izjavio da se Bugarska vraća na mjesto respektabilne europske zemlje, nakon što je godinu i pol bila u izolaciji. Slažete li se s njegovim mišljenjem?

Izjavu gospodina Borisova smatram elementom njegove političke retorike, što je posve legitimno za svakog političara. Kao punopravna članica EU, Bugarska nikad nije bila u europskoj izolaciji. Pitanje je kako biti učinkovita i uspješna članica, jer ni sedam godina nakon ulaska u EU mnogi ljudi u Bugarskoj ne osjećaju konkretne rezultate. Da, vidimo učinak europskih fondova na infrastrukturu i ceste, ali glavno je pitanje ekonomskog razvoja. Zato je za socijaldemokrate glavni izazov upravo ekonomija. Realnost je za novu vladu u Bugarskoj da je smanjena prognoza ekonomskog rasta i da nema mjerljivih ciljeva što ih je postavila vlada, koji bi, primjerice, pokazivali koliko poslova planiraju i mogu pokrenuti. Ne možemo bugarsku ekonomsku politiku mjeriti isključivo kroz optiku europskih fondova. Morate stvoriti okruženje u kojem može djelovati realna ekonomija.

NACIONAL: Mogu li u zemljama poput Bugarske i Hrvatske uspjeti lijevo-desne tzv. velike koalicije kakva je na vlasti u Njemačkoj?

U brojnim europskim zemljama socijaldemokrati djeluju u vladama s konzervativcima. To je rezultat izbora. Pitanje nije je li takva koalicija moguća, pitanje je što time postižemo. Pogledate li Njemačku, čak i prije početka pregovora o koaliciji, kancelarka Angela Merkel objavila je da želi veliku koaliciju i prihvatila tri ključna izborna uvjeta socijaldemokrata, uključujući i iznos minimalne plaće. Zato je njihova koalicija uspješna. Sklopiti koaliciju samo kako biste bili na vlasti, to nije baš nikakva opcija za istinske socijaldemokrate. Mi moramo stvarati koalicije utemeljene na jasnim načelima, na volji birača i na konkretnim programima.

NACIONAL: Kako biste opisali današnji položaj Bugarske između interesa u Europskoj uniji i bugarskog interesa očuvanja dobrih odnosa s Rusijom?

Ponajprije mora biti jasno da Bugarska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u donošenju zajedničke europske politike, koja se tiče i odnosa s Rusijom. Naravno, svaka država ima svoju povijest i kulturna obilježja, postoji razlika između Bugarske i, primjerice, baltičkih zemalja koje imaju vrlo svježa sjećanja na sovjetsku okupaciju, dok mi u Bugarskoj imamo drukčiji odnos, pri čemu treba uzeti u obzir da su ruske trupe oslobodile Bugarsku od 500-godišnjeg jarma Otomanskog Carstva. To je povijesna realnost koja se ne može tek tako izbrisati. Danas trebamo iznaći stabilno političko rješenje za sukob u Ukrajini, jer taj je tragičan sukob s tisućama poginulih i ranjenih, kao i s milijun izbjeglica, prava europska tragedija. Ne smijemo zaboraviti da je Europa u prvom redu projekt mira. U tom kontekstu Dogovor Minsk II pruža tračak svjetla i nadu za mirno rješenje problema pa moramo poduzeti sve što je moguće da taj dogovor respektiraju obje strane u sukobu, uz snažan europski angažman.

NACIONAL: Iz današnje perspektive, a kao tadašnji bugarski premijer, možete li ocijeniti je li Bugarska 2007. bila spremna za članstvo u EU?

Iskreno govoreći, prvih godinu i pol mog premijerskog mandata bilo je gotovo u cijelosti posvećeno implementaciji europskih standarda. Tijekom mog prvog posjeta Bruxellesu moj sastanak s predsjednikom Europske komisije Joséom Barrosoom bio je poput hladnog tuša, jer mi je vrlo grubo rekao da je Bugarska u pregovorima preuzela mnoge obveze, ali ih je vrlo malo stvarno implementirala u zakonodavstvu i funkcioniranju javnih institucija pa je izrazio sumnju da će Bugarska 2007. biti spremna za članstvo. Tako da smo više od godinu dana “radili poput robova” pripremajući zemlju za izazove i mogućnosti što ih pruža članstvo u EU. Proces integracije, ne samo za Bugarsku, nego i za Hrvatsku, kao i za svaku novu članicu Unije, proces je prilagodbi i poboljšanja koji nikad ne prestaje. Nije dovoljno biti punopravna članica EU legalno i formalno, morate naučiti jasno izricati i braniti svoju poziciju i svoje interese u vezi s najrazličitijim pitanjima, u koaliciji s mnogim drugim zemljama, kako biste bili uistinu uspješna članica i kako biste od toga imali koristi.

NACIONAL: Bugarska socijalistička stranka (BSP) imala je vrlo sličnu povijest kao i Socijaldemokratska partija Hrvatske. Kakav je danas u Bugarskoj odnos javnog mnijenja prema komunizmu i snosi li zbog toga Bugarska socijalistička stranka, kao sljednica Bugarske komunističke partije, kakve konzekvencije? Primjerice, neki politički protivnici SDP-a u Hrvatskoj nastoje tu stranku povezati sa zločinima komunističkog režima.

Svaka stranka s dugom poviješću ima različita razdoblja. Moja stranka ima povijest dugu 125 godina i danas postoji samo iz jednoga jedinog razloga – prilagođavala se promjenama društvene zbilje. BSP je inicirao političke promjene u Bugarskoj 1989.-90. i vodio zemlju prema demokraciji, pluralnom političkom sustavu i slobodi medija. Bez tog doprinosa tranzicija u Bugarskoj ne bi bila tako uspješna. Također smo se borili za više socijalne tranzicije, za socijalnu državu, počevši od borbe za novi ustav. Danas naša stranka gleda u budućnost, a to je obveza za svakoga komu je stalo do perspektive. Ne možete se oslanjati na prošlost i hodati naprijed s glavom okrenutom unatrag. Morate naći rješenja i prijedloge za društvo koje se rapidno mijenja, a uvjeren sam da je neoliberalni model, koji je u doba tranzicije dominirao u svim postkomunističkim zemljama, a dominirao je europskom politikom i ekonomijom, sada bankrotirao. To je glavni razlog za opustošujuću financijsku i socijalnu krizu, koja je donijela toliko patnje državljanima. Misija je socijaldemokrata iz svih zemalja da iznađu novu, bolju alternativu sadašnjosti, novu artikulaciju ljevice za budućnost svih zemalja i budućnost Europe.

Komentiraj

FOTO:Studio Reshovski, PES, Ured Tonina Picule/Europski parlament
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.