ZRINKA VRABEC MOJZEŠ

INTERVJU Nataša Novaković: ‘PREMIJERU PLENKOVIĆU BILO BI IZNIMNO KORISNO da zna kakvim se ljudima okružio’

PREDSJEDNICA POVJERENSTVA za odlučivanje o sukobu interesa otkriva pozadinu traženja njezina izuzeća koje su zahtijevali premijer Plenković i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić i koji je, kako bi opravdali uloge u aferi Borg, prozivaju zbog veza s Todorićem

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a osobito njegova predsjednica Nataša Novaković, sve su češće trn u oku vladajućoj većini, ali i u Ustavnom sudu. Zbog svog beskompromisnog ukazivanja na sukob interesa hrvatskih dužnosnika, kojoj god stranci pripadali, Nataša Novaković ugodno je iznenadila mnoge, ali se mnogima i zamjerila. Premijer Andrej Plenković tražio je njeno izuzeće u predmetu u kojem se odlučuje o njegovu sukobu interesa u slučaju Lex Agrokor, Ustavni sud uvažio je tužbu Tomislava Karamarka protiv odluke Povjerenstva o njegovu sukobu interesa u slučaju INAMOL i vratio je Upravnom sudu i Visokom upravnom sudu na ponovno odlučivanje, a predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu izjavio je kako bi predsjednik Povjerenstva trebao postati predsjednik Vrhovnog suda. Iako je smijenjeni ministar Lovro Kuščević najavio donošenje novog Zakona o sukobu interesa do ljeta, za koji se sumnja da mu je namjera umanjiti ulogu Povjerenstva, zbog smjene od toga očito neće biti ništa.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković na tu je dužnost imenovana 2. ožujka 2018. godine. Izabrana je u drugom krugu jer je opozicija tada odbijala glasati zato što je bila jedina kandidatkinja, nakon što je njena prethodnica, Dalija Orešković, povukla svoju kandidaturu. Rođena Zagrepčanka, pravnica po obrazovanju, počela je karijeru u odvjetničkim uredima. Od 2004. do 2006. bila je zaposlena u Uredu Vlade RH za socijalno partnerstvo, na mjesto stručne suradnice za radno i socijalno zakonodavstvo. Od 2006. do 2018. radila je prvo kao pravna savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, a zatim je postala direktorica za tržište rada i ljudske potencijale. U tom je razdoblju, 2015. postala koordinatorica inicijative UN-a za društveno-odgovorno poslovanje Global Compact u Hrvatskoj. Angažirana je i oko poboljšanja položaja žena pravnica u Hrvatskoj i u svijetu, a bila je i članica upravnog odbora Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, što je napustila nakon imenovanja za predsjednicu Povjerenstva.

NACIONAL: Ima li činjenica da se pojačao politički pritisak na Povjerenstvo veze s aferama zbog kojih su i smijenjeni ministri i zbog kojih je došlo do rekonstrukcije Vlade?

Vjerojatno ima. Pritisci dolaze, pa popuštaju, pa odlaze i tako stalno. Činjenica jest da se u posljednjih šest mjeseci propitivanje rada Povjerenstva, a pogotovo vezano za načela postupanja intenzivirao s raznih strana, što na prvi pogled nije izgledalo povezano. I sa sudova i iz Sabora i od političara. Je li to politički pritisak ili ne, ne želim komentirati. Čovjek se na to navikne. Ipak, sigurno nije normalna situacija da se jedno neovisno tijelo svako malo mora boriti s optužbama da je samovoljno, da preširoko tumači zakone i slično. No već sam oguglala.

NACIONAL: Novi ministar uprave Ivan Malenica najavio je da će vas pozvati na razgovor kako bi poboljšao suradnju s Povjerenstvom. Je li vas pozvao, što očekujete od razgovora?

Ministar je tek preuzeo dužnost, no svakako očekujemo razgovor o novom Zakonu o sprječavanju sukobu interesa. Iz neslužbenih informacija proizlazi da postoji nova verzija Zakona i da je ona drugačija od one koja je bila predstavljena i javnosti i nama još prošle godine u kolovozu. Ako je to tako, smatramo da bi bilo korektno da se ponovo sazove članove radne skupine i da nam se predstavi taj novi tekst. Do nas su došle informacije da se najviše mijenjao članak 5 o načelima obnašanja javne dužnosti, koji je nama doista važan i zato mislim da bismo svakako trebali sjesti prije nego što se Zakon eventualno uputi u Vladu. Napomenula bih da je i GRECO u izvješću iz prosinca 2018. napomenuo da su svjesni zabrinutosti Povjerenstva oko novog Zakona te da je prije njegova donošenja potrebno organizirati široke konzultacije.

‘NE ZNAM BOJI LI SE PREMIJER naše odluke o svom sukobu interesa u predmetu Borg. Činjenica jest da nam je otežao rad. To je i poruka svima drugima protiv kojih Povjerenstvo vodi postupak kako se ponašati’

NACIONAL: Kada ste imenovani dio javnosti, a osobito opozicija, doživjeli su vas kao izbor HDZ-a. Opoziciju ste očito iznenadili jer sada ne prestaju hvaliti vaš rad. Je li vam to drago ili vam šteti?

Mislim da je svakome drago kada čuje pohvale da svoj posao radi neovisno i kvalitetno. Isto tako, činjenica jest da mi je prvih šest mjeseci bilo izuzetno teško što se tiče percepcije javnosti, pa i političkih stranaka. Ovo mi je na neki način kompenzacija za to razdoblje, kada je većina smatrala da sam izabrana otprilike da ne radim ništa. One koji me poznaju nisam iznenadila. Znali su da sam radoholičar, da iznimno cijenim integritet i kako ću funkcionirati kada stupim na dužnost. Iako me izabrala parlamentarna većina, u mom poslu potpuno mi je irelevantno iz koje stranke netko dolazi.

NACIONAL: Čestitala vam je i vaša prethodnica Dalija Orešković koja je u početku bila prilično kritična. No sada vam je pružila punu javnu podršku. Znači li vam to nešto?

Lijepo je to čuti. Osobito zato što su mnogi donosili zaključke o meni na temelju ničega. Uostalom, i Dalija Orešković je svojevremeno izabrana od parlamentarne većine, no tada nitko nije postavljao pitanja i imao sumnje, kao u mom slučaju. Dalija Orešković mojim dolaskom nije smijenjena, već joj je istekao mandat. A iskreno, mislim da ovaj posao i ne možete raditi dulje od jednog mandata jer ako ga radite dobro, male su šanse da dobijete drugi mandat, pogotovo kao predsjednik tijela jer ste izuzetno izloženi. Naime, tijekom tih pet godina zamjerite se prevelikom broju ljudi i nerealno je očekivati da će vas opet podržati. Upravo zato mislim da svatko u svom mandatu mora dati maksimum od sebe, pa možda i više nego što misli da može i gradi priču dalje.

NACIONAL: Premijer Plenković, čiji slučaj razmatra Povjerenstvo, tražio je vaše izuzeće jer ste radili kao pravna savjetnica glavnog direktora HUP-a, dok je Ivica Todorić bio visoko rangiran. To je dosta tanko objašnjenje. Kako ste vi to doživjeli?

Tu tezu je, kao što se sjećate, prvo istaknula Martina Dalić. Osobno doista ne vidim nikakvu svoju povezanost s Todorićem i ne znam kako su to izvukli, s obzirom na to da sam radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja ima nekoliko tisuća članova, Todorića osobno ne poznajem i nikada mi plaća ni na koji način nije ovisila o Agrokoru. Bili oni ili ne bili članovi HUP-a, moja bi primanja bila ista, niti je Todorić mogao utjecati na moju karijeru. Pri tome je HUP i podržao Lex Agrokor. Međutim, u slučaju Martine Dalić, Sud nam je vratio njen predmet jer tijelo koje nas nadzire nije na njen zahtjev odlučilo o mom izuzeću. Naime, mi smo smatrali da za to nema osnove, ja sam se očitovala na sjednici i ona nije dalje inzistirala na mojem izuzimanju. I mi smo tu priču zatvorili. No Upravni sud ukinuo je našu odluku upravo zbog toga. Tjedan dana nakon toga bila je zakazana sjednica na kojoj je točka dnevnog reda bio Andrej Plenković i dan prije se dogodilo što se dogodilo. Došao je zahtjev za mojim izuzećem i u tom predmetu.

NACIONAL: I što je sad s tim predmetom?

Sada imamo dva predmeta u kojima je traženo moje izuzeće – predmet Martine Dalić i predmet Andreja Plenkovića. Što se tiče Martine Dalić, Sud nas je uputio da se obratimo tijelu koje nas nadzire. E sad, koje je to tijelo? U Saboru je to, što se tiče sukoba interesa članova Povjerenstva i naših imovinskih kartica, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. S druge strane, tu su upravni sudovi koji kontroliraju zakonitost naših odluka, odnosno vrše pravnu kontrolu. Mi smo se obratili i jednima i drugima da ubrzamo postupak. I saborski odbor i Upravni sud u Zagrebu izjavili su da nisu nadležni i sada čekamo odluku Visokog upravnog suda. Ako oni ustvrde da nisu nadležni, onda se moramo obratiti Ustavnom sudu. Ustavni sud ne može donijeti odluku o tome trebam li se izuzeti u konkretnim predmetima, ali će reći koje je to tijelo koje može odlučiti o mom izuzeću.

NACIONAL: To je očito kupovanje vremena, što vama to govori o premijeru? Boji li se on otkrića o svom sukobu interesa u slučaju grupe Borg?

Ja se nadam da to ipak neće predugo trajati. Miroslav Šeparović smatra da to nije komplicirano pitanje, pa onda i očekujem da se brzo riješi. To je manevar koji je pravno dopušten, ali budući da ne poznajem premijera, ne znam boji li se ili ne boji. Činjenica jest da nam je takvim postupanjem otežao rad. S druge strane, to je i poruka svima drugima protiv kojih Povjerenstvo vodi postupak kako se ponašati u takvim situacijama. Kultura svake organizacije oblikovana je njenim vodstvom i ponašanjem koje se unutar organizacije tolerira, to vrijedi u privatnom sektoru, a mislim da se može primijeniti i ovdje.

NACIONAL: Jeste li to doživjeli kao politički pritisak?

Možda više osobni.

NACIONAL: Kako komentirate nedavnu izjavu Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda, da bi predsjednik Vrhovnog suda trebao ujedno postati i predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa? Otkud mu takva ideja?

Ne znam. Moram priznati da me iznenadio taj njegov intervju zato što je, za početak, prilikom ulaska Hrvatske u EU, neovisnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa bilo jedan od uvjeta. Vraćanje politike u Povjerenstvo je izuzetno loša ideja, osobito ako čovjek ima imalo senzibiliteta prema tome gdje je Hrvatska sada i kakva je percepcija korupcije ili stanja u pravosuđu. U jednom dijelu intervjua čak je polemizirao na temu Povjerenstva, tvrdeći da se u ovom trenutku ne zna koje su njegove nadležnosti. Šeparović je ipak predsjednik Ustavnog suda i morao bi biti svjestan da njegove riječi imaju određenu težinu i utjecaj. Zato bi morao biti vrlo oprezan jer bi tako mogao utjecati na mišljenje nadležnih tijela koja još uvijek nisu donijela odluku o nekim predmetima. Vratiti Povjerenstvo pet koraka unatrag doista mi se ne čini logično. Ne ulazeći u to kako se bira predsjednik Vrhovnog suda, on bi trebao biti Superman da može istovremeno biti i predsjednik DIP-a i Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa. Ne znam kako bi jedna osoba sve to stigla. U svakom slučaju, mislim da ni Europska komisija takvu ideju nikako ne bi podržala.

NACIONAL: Ustavni sud vratio je Upravnom sudu slučaj Karamarko jer su mu navodno narušena ustavna prava. Budući da nije poništio odluku o sukobu interesa, prosječnim građanima nije jasno što je zapravo odlučio Ustavni sud, osim da Karamarko slavodobitno likuje. Kako vi tumačite ovu odluku?

Ne znam zašto likuje jer naša odluka još uvijek stoji. Ona nije ukinuta i još uvijek je onakva kakva je bila. Ustavni sud vratio je predmet Upravnom sudu na postupanje jer prema njihovom tumačenju nije dovoljno obrazložio svoju odluku. Ustavni sud postavlja pitanja na koja bi upravni sudovi trebali odgovoriti, koja su isključivo vezana uz načela postupanja, a koja Tomislav Karamarko uopće nije ni isticao u svom zahtjevu za vrijeme postupka. On se u tužbi Upravnom sudu uopće nije dotakao načela, kao ni u žalbi Visokom upravnom sudu, gdje je samo povezao pitanje sukoba interesa s pitanjem može li se voditi takav postupak bez nekih drugih povreda zakona.

‘Ne znam zašto Tomislav Karamarko likuje jer naša odluka još uvijek stoji. Ona nije ukinuta i još uvijek je onakva kakva je bila. Ustavni sud vratio je predmet Upravnom sudu na postupanje jer prema njihovom tumačenju nije dovoljno obrazložio svoju odluku’, kaže Nataša Novaković

NACIONAL: Je li to onda politička odluka u svrhu rehabilitacije Tomislava Karamarka?

Ja ne bih ulazila u to, tamo je 13 sudaca, a mi ćemo poštovati odluku Ustavnog suda. Inače, načela su nam u svim postupcima koji su vezani uz načela posljednjih pet godina potvrđena na Upravnom sudu i nikada nisu bila dvojbena. Sve do te jedne odluke koja je donesena ove godine. Radilo se o slučaju Bandić, zbog nedostavljanja dokumentacije za putovanja u Rim, kada je sudac izašao iz okvira te prakse i rekao da taj postupak ne možemo voditi. Za sada se radi o nepravomoćnoj odluci, a istovremeno s prvom takvom odlukom počinju napadi vezani za vođenje postupaka zbog povrede načela. Prilikom obrane izvješća za 2017. u Saboru, Branko Bačić je problematizirao načela i navodno preširoka tumačenja iz Povjerenstva. Mogli smo pratiti i medijske natpise koji su išli u smjeru najave da se pokušava spriječiti naše djelovanje po načelima. A sada imamo novu verziju Zakona o sprečavanju sukoba interesa, u kojem su načela promijenjena. A načela postupanja su izuzetno bitna. Imamo predmete protiv visoko pozicioniranih dužnosnika upravo zbog povrede načela. U trenutku kada bi se doista dogodilo da Upravni sud kaže da mi ne možemo postupati po načelima, nama veliki broj predmeta, uključujući predmete Plenković, Dalić i Zdravko Marić, pada u vodu.

NACIONAL: Zdravko Marić jako je ljut na vas zbog odluke o tome da je bio u sukobu interesa sudjelujući na sastancima prilikom izrade Lex Agrokor i žalio se na tu odluku. Za razliku od vas, on je bio direktor u Agrokoru i u svakoj drugoj državi sam bi dao ostavku, no zbog njega su pala tri ministra i nikome ništa. Što je s njegovim predmetom?

Što se tiče njegova predmeta vezanog za Lex Agrokor taj predmet će nam, koliko je rečeno na ročištu, odluke još pisane nema, Sud vratiti na postupanje jer smatra da smo preširoko obuhvatili u obnovljenom postupku. Radi se prema mišljenju suda o procesnom propustu, no moramo vidjeti odluku kada dođe.

NACIONAL: Kako biste ocijenili svoju suradnju sa smijenjenim ministrom Lovrom Kuščevićem?

U najboljoj varijanti ministar Kuščević nas je kao tijelo ignorirao, a često nas je i prozivao. Njegova komunikacija prema Povjerenstvu često je bila takva da nas je optuživao da se bavimo trivijalnim stvarima, da smo samovoljni, da preširoko tumačimo Zakon. Sve u svemu, ne može se reći da smo imali dobar odnos. Što se tiče službene komunikacije, tijekom prošle godine imali smo samo tri sastanka zaključno do lipnja i nakon što je najavljeno da će se prijedlog Zakona uputiti u daljnju proceduru, uz dogovor da ga radna grupa prva vidi, mi više nikada nismo pozvani na razgovor, niti smo ga vidjeli, sve do kolovoza, kada je predstavljena ta prva verzija Zakona cijeloj javnosti, kroz sustav e-savjetovanja.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu premijera da nije bitno što je pojedini dužnosnik, konkretno Lovro Kuščević, radio prije svog mandata u Vladi?

Ne mogu se s time nikako složiti, osobito ako je netko prije toga obnašao neku javnu funkciju. No čak i da nije, mislim da je nužno da svi oni koji preuzimaju najodgovornije funkcije u izvršnoj vlasti prođu provjere prvog stupnja. Jer to što je netko radio u svojim prethodnim poslovima puno govori o čovjeku. Smatram da je čudno da se za veliki broj pozicija u državnoj upravi traže najstrože provjere, a da za ministre to nije potrebno. Osim toga, mislim da bi predsjedniku vlade bilo iznimno korisno da zna kakvim se ljudima okružio. Doduše, takva pravila je donijela SDP-ova vlada, a sadašnja to nije promijenila.

NACIONAL: Na prvu varijantu novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa bilo je puno prigovora.

Da, bilo ih puno, no vrlo malo prigovora s naše strane je usvojeno. Zapravo je ta komunikacija, nakon lipnja 2018., bila isključivo jednosmjerna. Ono što je za Povjerenstvo bilo posebno problematično je brisanje tzv. cool-off perioda, to znači perioda „hlađenja“ za visoke dužnosnike, kada oni ne mogu preuzimati visoke upravljačke pozicije, odmah nakon prestanka obnašanja svoje dužnosti. Isto tako, vezano uz imovinsku karticu, prijedlogom Zakona je predviđeno da, ako bi Povjerenstvo utvrdilo da određeni dužnosnik nije naveo svu imovinu i nije istinito ispunio karticu, mi ga možemo samo pozvati da to ispravi, bez ikakvih sankcija.

To je, drugim riječima, uputa svima da mogu ispunjavati kartice kako im padne na pamet, jer ako se to i otkrije, nikome ništa. Time imovinska kartica zapravo gubi svrhu. Po postojećem Zakonu, kada dužnosnici ne unesu istinite podatke u karticu, oni to mogu pokušati obrazložiti, ali ako ne uspiju mi pokrećemo postupak i određujemo novčanu sankciju. Pri tome opravdanje nije ‘’zaboravio sam unijeti’’ ili ‘’nisam znao da to treba staviti u imovinsku karticu’’.

NACIONAL: Do sada je bio problem da sankcija više ne vrijedi kada dužnosnik prestane obnašati dužnost.

Koliko znam, taj dio bi se postrožio, naime sankcija bi se, prema prijedlogu Zakona od prošle godine, mogla naplaćivati i nakon što pojedinci prestanu biti dužnosnici. To je jedno od rijetkih poboljšanja u novom Zakonu. Što se tiče Povjerenstva, mi smo željeli puno više zahvatiti i lokalnu samoupravu, na primjer Zagrebački holding, zato što baš u takvim gradskim tvrtkama postoji veliki rizik od sukoba interesa, ali to nam nije prošlo.

NACIONAL: Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa trebao je biti dio antikorupcijske strategije Vlade. Nije li, u svjetlu afera smijenjenih ministara, a osobito Lovre Kuščevića, to poprilično apsurdno?

Ne mogu davati svoja osobna mišljenja, no pokazalo se da imovinske kartice nisu trivijalne i da puno govore o određenom dužnosniku. U posljednje vrijeme otvorio se veliki broj predmeta upravo oko imovinskih kartica, jer smo od kraja 2018. uspjeli započeti s redovnim provjerama imovinskih kartica. Dakle, usklađujemo podatke koje dobivamo od nadležnih tijela, s onime što je dužnosnik prijavio. To nam zadaje puno posla, ali nam omogućuje bolju provjeru. Zapravo smo ustanovili da je vrlo malo kartica potpuno ispravno.

‘Ne može se reći da smo smijenjeni ministar Kuščević i ja imali dobar odnos. Ministar nas je kao tijelo ignorirao, a često nas je i prozivao. Optuživao je Povjerenstvo da se bavi trivijalnim stvarima’

NACIONAL: One su i presudile nekim ministrima.

Mi nemamo takve ovlasti, ali je činjenica da, kada se otvori pitanje imovine pojedinog ministra, to postaje interesantno javnosti. Imovinske kartice su zato i javne, zbog transparentnosti i mogućnosti javne provjere. Da mediji, ali i oni građani koji eventualno poznaju pojedinog dužnosnika, mogu provjeriti istinitost navedenog.

NACIONAL: Bojite li se da će vas smijeniti i na koji način to mogu učiniti?

Mogu, recimo, donijeti novi zakon i staviti u prijelazne odredbe da se biraju novi članovi Povjerenstva. No ja se toga doista ne bojim. Meni ova funkcija nije nužna u životu. Mogu profesionalno napredovati i bez nje, u privatnom sektoru ili u inozemstvu. Uostalom, ja sam se javila na natječaj koji je raspisao Sabor. Točno se sjećam toga dana, bio je kolovoz, vratila sam se s godišnjeg na svoj posao u HUP i moram priznati da mi je bilo pomalo dosadno. Odlučila sam da je vrijeme za promjene i tako sam se javila. To je doista pomalo bizarna priča.

NACIONAL: U jednom od prošlih brojeva pisali smo da bi slučajevi Kuščević i Marić mogli imati i pravosudni epilog. Kako to komentirate?

Što se nas tiče, mi smo završili redovno provjeravanje obiju kartica, što je bio dosta kompliciran posao, osobito zato što su zemljišne knjige nesređene, pa nam je bilo otežano provjeravati neke nekretnine. Sada smo obojici poslali zaključak na očitovanje. Za to imaju 15 dana, a nakon toga Povjerenstvo ih može uvrstiti na sjednicu i odlučiti o pokretanju ili nepokretanju postupka. Vodi li se nešto paralelno u DORH-u ili negdje drugdje, to doista ne znam i ne mogu to komentirati.

NACIONAL: Je li, usprkos svim pritiscima, Povjerenstvo ipak podiglo neke standarde i svijest javnosti o potencijalnom sukobu interesa državnih dužnosnika?

Apsolutno. I u prošlom sazivu i sada. Sigurna sam da će to vrijeme pokazati. Na žalost, naše sankcije nemaju neki veliki financijski učinak, osobito za neke koji osim plaće imaju i dodatnu zaradu. Ali imaju utjecaj na javno mnijenje, a tim dužnosnicima to je puno veća kazna. Kada im se kaže da nisu radili u skladu s načelima javnog djelovanja, da nisu svoj posao obavljali transparentno, odgovorno ili vjerodostojno to ih puno više boli. A koje posljedice će imati ta naša odluka, često ovisi o pritisku javnosti i medija, pa i o političarima.

NACIONAL: Vjerujete li da će Povjerenstvo opstati kao neovisno tijelo do kraja ove Vlade?

Ne znam. Teško mi je odgovoriti na to pitanje, jer je prošla tek godina dana. No sve je moguće, vjerujem da će idućih godinu dana biti presudno.

NACIONAL: U dosadašnjoj karijeri bavili ste se profesionalnom pozicijom žena u pravosuđu. Iako su sutkinje u većini, kako ocjenjujete njihovu poziciju?

Ima dosta žena sutkinja, no što je viši sud, to je manje žena, a osobito među predsjednicima sudova. Ima puno žena na općinskim sudovima, gdje se najviše radi. No na čelu sudova i u drugim institucijama najčešće su muškarci.

NACIONAL: I na čelu Povjerenstva vi ste druga žena.

To je točno. Prvo, mislim da se javilo manje muškaraca, a drugo je zanimljivo to da su neke analize iz privatnog sektora pokazale da su žene etičnije i manje sklone rizicima. Ako je to tako na upravljačkim pozicijama u gospodarstvu, pretpostavljam da žene imaju izraženiji osjećaj za etiku i pravdu. To je onda jednostavno preslikati i na politiku.

Komentiraj