INTERVJU: Krunoslav Capak: ‘Talijani imaju smrtnost od koronavirusa 8,8 posto, a kod nas je moguća od 2 do 4 posto’

Predsjednik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak otkriva kako se Hrvatska pripremala za pandemiju koronavirusa učeći na greškama drugih država i objašnjava zašto si ne možemo priuštiti situaciju kakva je bila u Kini, Italiji i Španjolskoj

U Hrvatskoj je zaključno s ponedjeljkom na koronavirus pozitivno 315 ljudi, pogoršanje kliničke slike kod bolesnika koji su hospitalizirani nema te je još uvijek samo pet ljudi na mehaničkoj ventilaciji. U zdravstvenom sustavu je do sada detektirano 15 specijalista koji su pozitivni. Kao što se i očekivalo građanima je zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta, osim u iznimnim situacijama, uz ispunjene uvjete i propusnice. Zabrana se ne odnosi jedino na promet i kretanje nužno za opskrbu gradova i mjesta u kojima je povećan rizik od širenja zaraze, na dnevne migracije zaposlenih u službama bitnim za pružanje zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala, održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje, opskrbe plinom i strujom, na novinare i građane koji zahtijevaju hitnu medicinsku skrb. Hrvatska je proglasila opću karantenu. Cilj Nacionalnog stožera je raditi na usporavanju širenja zaraze i jačanju zdravstvenog sustava da je on sposoban prihvatiti sve one koji teško obole od ove bolesti.

NACIONAL: Koliko će potres povećati broj zaraženih u Zagrebu i Hrvatskoj?

Normalno je da u ovakvom jednom iznenadnom događaju ljudi reagiraju panično i da se boje. Sasvim je sigurno to dovelo do okupljanja i kontakata koji mogu doprinijeti porastu broja zaraženih, ali je dobro da su reagirale sve službe i da su ljudi ostali svjesni kolika opasnost prijeti od koronavirusa. Svjesni smo da je nakon potresa važno čuvati sigurnost i život građana, ali moramo voditi brigu o tome da je koronavirus trajna opasnost i da se moramo vratiti svim onim mjerama o kojima smo govorili prije potresa.

NACIONAL: Jeste li očekivati ovakav porast broja zaraženih – 315 ljudi ?

Ove brojke nisu iznenađujuće. Mi smo se nadali da neće doći do ovako visokih brojki u zadnja tri dana. Mislili smo da s ovim mjerama koje smo postavili da će krivulja biti malo manje uzlazna nego što je sada. U svakom slučaju ovo nije neočekivano i zbog toga povećavamo mjere.

NACIONAL: Jesu li ove brojke razlog za paniku?

Ne, mi smo još daleko od panike. Panike nikada neće niti biti jer smo sve dobro pripremili.

NACIONAL: Može li nešto trajno zaustaviti ovu epidemiju, osim cjepiva ili općeg imuniteta koji bi nastupio kad 70 posto stanovnika preboli koronavirus?

To je kompleksno pitanje. Do općeg imuniteta neće nikada doći je on ne postoji ni za jednu bolest pa tako neće ni za ovu, ali dovoljna je jedna razina imuniteta da se stvori kolektivni imunitet. Kolektivni imunitet znači da bi osobe koje su osjetljive, koje nemaju imunitet bile trajno okružene imunim osobama koje bi onda štitile prijenos sa zaražene osobe na neimunu osobu. To je jedna situacija. Druga je da se otkrije cjepivo pa da taj kolektivni imunitet postignemo putem razvoja antitijela na cjepivo. Treća je da virus mutira, da nije više tako zarazan kao sada i da nestane s lica zemlje.

NACIONAL: Postoji li mogućnost da virus mutira tako na postane još opasniji?

Postoji i ta mogućnost, da virus postane virulentniji, da se promijeni u negativnom smislu. To u ovom trenutku nitko ne zna, virusi povremeno mutiraju pa tako može i ovaj.

NACIONAL: Što bi to značilo za Hrvatsku i svijet?

To znači da mi moramo raditi na usporavanju i odugovlačenju zaražavanja ljudi i paralelno raditi na jačanju zdravstvenog sustava tako da on može prihvatiti sve one koji teže obole i one koji teško obole od ove bolesti. Njih je oko pet posto. Dvadeset posto ljudi obolijeva od težeg oblika bolesti, a pet posto su u kritičnom stanju zbog vrlo teškog oblika bolesti. Zdravstveni sustav mora biti dobro pripremljen da može prihvatiti tih pet posto teško oboljelih i da se može brinuti o njima. Što se tiče Hrvatske, ovo je kritični period pripreme za treću fazu. Ako uspijemo dovoljno dugo održati sporo širenje virusa kao što ga imamo sada, do momenta dok budemo potpuno spremni da primimo sve teške slučajeve, uspjeli smo napraviti puno i smrtnost će onda biti puno manja nego što je to u zemljama koje su potpuno nepripremljene dočekale veliki broj teških slučajeva, poput Italije. Ključno je bilo što je Italija zakasnila s mjerama, oni se puno druže i to je bilo presudno da se stvori nekoliko žarišta epidemije iz kojih se bolest proširila u cijeloj Italiji, a onda nažalost i u Europi.

‘Kada sam pratio ministra Beroša na sastanak Vijeća ministara početkom veljače, ostali ministri još nisu ozbiljno shvatili kakva opasnost prijeti. Mi smo već tada pripremili najstrože mjere za epidemiju korone’

NACIONAL: Znači li to da je ono najgore pred nama?

U Italiji je crni scenarij počeo vrlo naglo, 22. veljače. Naš se prvi slučaj javio 25. veljače i nakon toga imamo lagani priljev novih slučajeva. Mi smo dugo imali priljev jednog slučaja dnevno, gotovo šest, sedam dana. Imali smo vremena za kontrolu na terenu, izolirali smo osobe koje su s oboljelima kontaktirali i tako smo spriječili naglo širenje zaraze. Taj crni scenarij kod nas još srećom nije počeo. No ovakvu zarazu nije moguće potpuno spriječiti i u sljedećim danima možemo očekivati sve veći broj oboljelih jer imamo jako velik broj kontakata. Ti kontakti su sasvim sigurno negdje u populaciji ostavili virus, najbitnije je da ga otkrijemo što prije i da opet pratimo kontakte oboljelih, izoliramo ih i zaustavimo to brzo eksponencijalno širenje koje se dogodilo u Italiji.

NACIONAL: Imamo li dovoljan broj respiratora i ECMO uređaja za istovremeno zbrinjavanje velikog broja teško oboljelih?

O tome drugi vode brigu, ali znam da je bilo rečeno da mi u ovom trenutku u zdravstvenim ustanovama, koje će sudjelovati u zbrinjavanju teško oboljelih, u Hrvatskoj imamo dovoljan broj respiratora.Već u prvim momentima, u siječnju, utvrdili smo da u Hrvatskoj 31 bolnica ima odjele za infektivne bolesnike koje su u stanju smjestiti 132 izolirana pacijenta. To je impozantna brojka jer treba imati u vidu da takvih bolesti dugo nije bilo, ali postoje kapaciteti i mi smo s tim za početak bili zadovoljni. Nakon toga smo napravili planove za širenje. Naši stručnjaci kažu da ćemo imati dovoljno respiratora kada to zatreba, o potencijalnim brojkama ne volim govoriti jer to nitko ne može znati. Mi se ne možemo priuštiti situaciju koja je bila u Kini, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj.

NACIONAL: Zašto?

Zato što smo mi od početka počeli pripreme postepenim uvođenjem i primjenom strožih mjera, dok je njih bolest iznenadila i zatekla. Kada sam pratio ministra Vilija Beroša na sastanak Vijeća ministara početkom veljače, ministri ostalih zemalja članica još nisu ozbiljno shvatili kakva opasnost prijeti. Mi smo tada već imali pripremljene najstrože mjere, karantenu, samoizolaciju i epidemiološki nadzor, dok su oni samo davali obavijest svojim građanima koji su dolazili iz zemalja u kojima se pojavila bolesti, da se mogu javiti na telefone epidemiološke službe ako imaju simptome. Ništa drugo nisu radili. I u tom nečinjenju prvooboljeli su u kratkom vremenu zarazili puno drugih ljudi koji su širili zarazu. Mislim da smo se mi vrlo dobro pripremili za tu situaciju dolaska bolesti, iako je ona vrlo komplicirana, vrlo teška, vrlo lukava i stalno nam donosi nova iznenađenja.

NACIONAL: Trebamo li razmišljati o najcrnjim scenarijima?

Ne volim govoriti o tim scenarijima, ali o njima se razmišlja. Uvijek postoji varijanta da nam se dogodi nešto nepredviđeno jer je bolest nepredvidiva i o takvim scenarijima treba razmišljati i napraviti sve da do njih ne dođe. Radimo velike kapacitete za liječenje teških slučajeva koji će ih sve moći zbrinuti i nadamo se da nam smrtnost neće biti velika. Italiji se dogodilo to da oni u jednom momentu nisu imali kapaciteta primiti i zbrinuti sve teško oboljele. Oni su morali birati i na respiratore su stavljali mlađe ljude, a starije su puštali da umru. Morali su raditi takav tip trijaže. Mi radimo sve što možemo da nam se to ne dogodi.

NACIONAL: Koliku smrtnost očekujete u Hrvatskoj?

Smrtnost je različita od zemlje do zemlje. Kada je počela epidemija u Europi, mislili smo da će zbog boljih uvjeta liječenja u Europi smrtnost biti manja nego u Kini. Međutim, pokazalo se da je upravo u Italiji zabilježena najveća smrtnost, u jednom momentu bila je 8,8 posto, što je ogromna smrtnost. Mi radimo na tome da to spriječimo i iskreno se nadam da u Hrvatskoj do takve smrtnosti neće doći. Moguća smrtnost u Hrvatskoj je od dva do četiri posto od ukupno oboljelih.

NACIONAL: Kada je riječ o koronavirusu COVID-19, radi li se o novom tipu virusa ili je on postojao u prirodi pa je došlo do biološke promjene?

Nisam virolog, ali mogu reći da se ovdje radi o virusu koji je u 98-99 posto sličan virusu SARS-a i pripada kategoriji tih krunastih koronavirusa, kao i mnogi virusi obične prehlade. Međutim, taj mali postotak drugačijeg gena čini ga bitno drugačijim od virusa SARS-a. Iako je smrtnost od SARS-a bila puno veća, veća od 30 posto, ona je bitno drugačija zato što je zaraženost pacijenta počinjala u momentu javljanja simptoma. Kada je netko dobio simptome, ako ste ga izolirali, on nije mogao proširiti virus na druge. Ovdje imate 14 dana inkubacije i asimptomatske nositelje za koje ne znate da su zaraženi. Dok god potpuno ne upoznamo taj virus i dok ne nađemo načina da ga vrlo brzo detektiramo i saznamo da je netko njegov nositelj i može li širiti bolest ili ne, do tog momenta će nas ta bolest stalno varati i nezaustavljivo se širiti, kao što se sada širi.

NACIONAL: U Wuhanu, od kuda je zaraza krenula, nalazi se biološki laboratorij s najopasnijim vrstama virusa. Prema nekim informacijama radi se o centru za istraživanje biološkog oružja?

Nisam znao da tamo postoji istraživački centar. Uvijek postoji mogućnost da se u laboratoriju dogodi nesreća i nepredviđena situacija, no u moderno doba i s tehnologijom kakvu imamo, da se dogodi da virus pobjegne iz laboratorija to mi je, kao osobi koja je vidjela kako funkcioniraju brojni laboratoriji i kako se rade genetski modificirani organizmi, pomalo nevjerojatna. Ali nikada ne treba isključiti mogućnost da se dogodilo upravo to. Prvih 18 ili 20 slučajeva bolesti u Kini se dogodila kod ljudi koji su svi bili u jednom kratkom periodu na istoj tržnici na kojoj se prodaju žive i mrtve životinje. Poznat je pojam “kinesko dvorište”. Kinezi žive u vrlo bliskom kontaktu sa životinjama i zato se kod njih događa taj preskok barijere vrsta. Virusi i bakterije sa životinja lakše prijeđu na ljude nego drugdje u svijetu. Primjer za to je ptičja gripa za koju u svijetu nemamo epidemije, ali u Kini i u drugim zemljama Dalekog istoka svake godine dogodi se stotinjak slučajeva ptičje gripe, a 40-50 posto završi smrću ljudi. To virus je karakterističan za životinje, a za ljude nije onda je vrlo smrtonosan.

NACIONAL: Smijemo li zanemariti mogućnost da je virus namjerno biološki promijenjen i pretvoren u biološko oružje?

To nitko ne može potpuno isključiti. Mi to ne možemo znati i takve će motive povijest pokazati. Kao što je moguće da je to biološko oružje, moguće je da je virus prešao sa životinje na čovjeka zbog bliskog kontakta sa životinjama ili njihove konzumacije te preskočio barijeru vrste.

NACIONAL: Ako se epidemija ovim mjerama ograniči, postoji li opasnost da ponovo izbije u jesen ili na zimu?

Nitko ne zna kako će virus ponašati dolaskom toplog vremena, ali je vrlo izvjesno da će se smanjiti ili možda čak i prestati prijenos virusa tijekom ljetnog vremena. Razlog za to je što se sve kapljične infekcije prenose lakše u zatvorenom prostoru, kada su prozori i vrata zatvoreni i kada su ljudi u bliskom kontaktu, nego kada su na otvorenom. Kada ste na otvorenom ili kada zračite prostor u kojem boravite tada kapljice i aerosoli koje osoba stvara govorom, kihanjem i kašljanjem izlaze kroz prozor i otvorena vrata. Vrlo je izvjesno da će se tijekom ljeta taj prijenos smanjiti. Ako neće biti dovoljan broj imunih ljudi, a virus se u međuvremenu ne promijeni, onda će sljedeće zime opet početi transmisija. To je scenarij sličan gripi jer se svake godine ta infekcija ponavlja. No virus gripe je na drugi način kompliciran, on ima dva antigena koji vrlo lako mutiraju, vrlo se lako promijene pa onda nitko nije imun na gripu, nego uvijek dolaze novi i novi sojevi. Imunitet je kratkotrajan i zato možemo svake sezone oboljeti od gripe.

NACIONAL: Koliko će se promijeniti dosadašnji način i kvaliteta života ljudi, hoćemo li i koliko morati mijenjati naše životne navike?

Ako virus nastavi cirkulirati, ako će ostati virulentan i smrtonosan, onda ćemo morati mijenjati naše životne navike u smislu većeg socijalnog distanciranja od onih koji tu bolest nisu preboljeli. Mi u ovom času ne znamo koliko traje imunitet od te bolesti, možda je dugotrajan, možda je kratkotrajan. Ako bi bio kratkotrajan u tom će se slučaju, ili s ovim istim tipom virusa ili s malo mutiranim virusom, moći svatko ponovo zaraziti. Ako bi imunitet bio dugotrajniji, onda će oni koji su preboljeli tu bolest biti zaštićeni za vrijeme koliko taj imunitet traje. Oni koji ga nisu preboljeli i oni osjetljivi će se morati više čuvati. Vjerojatniji scenarij je da će se pronaći cjepivo i da ćemo se moći cijepiti protiv ove bolesti. Tada će svi koji se mogu cijepiti biti zaštićeni cjepivom, a ostali kolektivnim imunitetom.

NACIONAL: Kako komentirate poruku njemačke kancelarke Angele Merkel da će od koronavirusa COVID-19 biti zaraženo 70 posto ljudi? Vrijedi li to i za Hrvatsku?

Ja bih ono što je rekla Angela Merkel samo malo modificirao, a to je da se neće u ovoj sezoni zaraziti 70 posto ljudi, nego će se to produžiti na više sezona. Sve ovisi o daljnjim scenarijima, hoćemo li imati cjepivo ili ne. S obzirom na to ćemo onda biti puno sigurniji u te procjene.

NACIONAL: Kako možemo zaštiti naše zdravlje, osim poštovanja mjera i preporuka koje su na snazi?

Jačanje imuniteta pomoću vitaminskih preparata nije opcija za ljude koji se normalno hrane, osim za sportaše i one koji rade teške fizičke radove. Opcija je održavanje zdravlja i kondicije pomoću pravilne prehrane, održavanja pravilne tjelesne težine, suzdržavanje od alkohola i pušenja. Oni koji imaju kronične ne-zarazne bolesti važno je da slušaju preporuke svojih liječnika. Bilo bi svakako bolje da mladi ljudi i oni koji se čine potpuno zdravim, ne posjećuju svoje bake i djedove jer za njih ova bolest može biti kobna. Što se tiče intimnih kontakata, život se nastavlja dalje. Ako netko nije u samoizolaciji, ako mu epidemiolog nije odredio mjeru, ako nije bio u kontaktu s oboljelom osobom ili nije došao iz područja gdje ima puno zaraženih osoba, život se normalno nastavlja. Ali u svakom slučaju moramo biti svjesni da se ova bolest prenosi socijalnim i tjelesnim kontaktima, stoga oprez.

NACIONAL: Zašto se Hrvatska odlučila na ovaj pristup postupnog ograničavanja epidemije a ignorirala kineski ili južnokorejski, u kojima se sve moralo najenergičnije raditi od samog početka, što je dalo rezultata?

Oni su pokrenuli karantene i masovno smještanje u bolnice teških slučajeva jer se njima to dogodilo naglo, a njihov zdravstveni sustav nije bio pripremljen na takav scenarij. Kada su vidjeli da ne mogu zaustaviti širenje bolesti, započeli su najgori mogući scenarij. Sve su zatvorili u karantene, iako u tome nisu uspjeli jer je s modernim sredstvima komunikacije to vrlo teško postići. Vi uvijek morate imati izuzetak da život može ići dalje. Tako mi radimo, sad smo donijeli teške mjere, zatvaranje granica i zatvaranje trgovina, ali uvijek će postojati izuzetci preko kojih moramo prijeći jer život mora teći dalje. To neće biti tri dana ni tjedan dana, bit će duže i moramo nastaviti s onim aktivnostima koje su nužne za dugotrajno održavanje normalnog života, gospodarstva, normalnih ljudskih aktivnosti u Hrvatskoj. U Kini je prijenos bolesti skoro prestao, imaju nekoliko slučajeva dnevno, ali je pitanje koliko je to rezultat toga što su uveli karantenu i što su sve špricali dezinficijensima živo, cijeli okoliš. Pitanje je koliko je to bio učinkovito, a koliko su tijek bolesti i prokuženje, odnosno izloženost virusu populacije smanjili rast zaraženih. Virus izvan žive stanice na površinama može preživjeti devet dana. Njemu je cilj nova živa stanica, odnosno novi čovjek da se dalje širi, inače nestaje.

NACIONAL: Može li se ova epidemija usporediti s bilo čim što je čovječanstvo ranije pretrpjelo s kugom, španjolskom gripom, SARS-om i ebolom i može li iz tih situacija nešto naučiti?

Sve su to vrlo različite bolesti s različitim tijekom. Najbliža ovoj bolesti bila bi gripa, ali ne španjolska u kojoj je bio potpuno novi soj virusa, H1N1. U tom slučaju nismo imali nikakvih dobrih mogućnosti liječenja niti je postojalo cjepivo niti lijek. Puno je ljudi umro od posljedica, od pneumonije. Ova bolest nije ista kao gripa, iako ima puno sličnosti, ali sad imamo dobre zdravstvene sustave i dobre mogućnosti intenzivne njege koje 1918. nismo imali. Godine 1956. pojavila se azijska gripa koja je bila puno slabija. Iako se proširila po cijelom svijetu, tada smo imali bolje i veće mogućnosti liječenja i nije se mogla usporediti sa španjolskom gripom. Kada je riječ o kugi koju prenosi štakorska buha koja je bila posljedica loše higijene u srednjem vijeku, ona je bila vrlo teška bolest. Tako bi SARS završio da ga nismo prekinuli. Dvije velike epidemije kuge u Europi došle su iz Indije, Justinijanova kuga u 7. stoljeću i Crna smrt u 14. stoljeću, ubile oko 50 milijuna ljudi. One su promijenile demografsku sliku Europe. Taj snažan smrtonosan val koji se dogodio u dva navrata u srednjem vijeku teško je ponovljiv u moderno doba zbog mogućnosti liječenja, znanja u epidemiologiji, cjepiva i antibiotika. Takav scenarij ne može se više ponoviti.

‘Financiranje javnog zdravstva u Hrvatskoj je ispod dva posto ukupnog proračunskog izdvajanja za zdravstvo, a to uključuje i cjepiva i mikrobiološke usluge. Preporuka Europske unije je od tri do pet posto’

NACIONAL: Zašto Europska unija nije odmah zatvorila granice?

Moramo razumjeti da je Europa izbrisala granice. Ona je ekonomska unija i na prvo mjesto se stavljaju ekonomski, a ne zdravstveni interesi. Zbog toga se Europa na početku nije snašla i nisu se uspjele dogovoriti nikakve strože mjere. Još 25. veljače, kada je Hrvatska zabilježila prvi slučaj, bio je sastanak ministara zdravstva u Rimu i svi su se tada izjasnili da su protiv zatvaranja granica i da ljudi, robe i usluge moraju i dalje prelaziti granice. Danas je situacija drukčija i svi ministri zdravstva i šefovi država su shvatili da se granice moraju zatvoriti.

NACIONAL: Je li Hrvatska trebala prije zatvoriti granicu?

Jako je lako populistički govoriti da smo to trebali napraviti prije 14 dana. Međutim, prije 14 dana su isti ti populisti govorili da Vlada, epidemiolozi i stožer donose nepopularne mjere, da je to pretjerano, da treba to smanjiti, da se neće ništa dogoditi, da nikome neće biti ništa. Sada se s naknadnom pameti ruši povjerenje u autoritete, u one koji su vrlo pažljivo promišljali u kojem momentu bi donijeli neku mjeru da ne prošire paniku, koja je najgori element u svakoj kriznoj situaciji, a da opet apliciraju takvu mjeru koja će u tom momentu biti najučinkovitija za sprječavanje širenja virusa. To nije bio lagani zadatak i te diskusije koje su se vodile nisu bile lagane. Ja smatram da smo odgovarajuće epidemiološkoj situaciji postepeno uvodili sve strože i strože mjere i da nismo zakasnili.

NACIONAL: Trebamo li strahovati od potpunog kolapsa prehrambene industrije, zatvaranja tvornica poput Podravke i da ostanemo bez sirovina i hrane?

Neće se to dogoditi. Već se sada skoro pola ljudi oporavilo od ove bolesti. Ljudi koji je prebole neće više biti osjetljivi na nju i moći će se vratiti na svoj posao i u proizvodnju. Jako je bitno da mi za neko vrijeme osiguramo tokove robe. Vlada jako brine da se osiguraju transportni tokovi tako da se ne ugrozi zdravlje vozača kamiona. Oni preko noći ne idu kući, nego u karantenu da ne bi prenijeli bolest. Kada dođu u Italiju oni ne izlaze iz vozila nego preko prozora preuzimaju papire, a robu utovaruju drugi ljudi koji imaju zaštitnu opremu. Ja nisam dosad znao da je naša samodostatnost poljoprivrednim proizvodima tako niska. Dosad sam mislio, s obzirom na to da smo poljoprivredna zemlja i da imamo plodnu zemlju, da smo puno bolji u tome. Čuo sam da bismo za sedam dana ostali potpuno bez povrća da se zatvore tokovi iz Italije i Španjolske. Mi ih nismo smjeli zaustaviti.

NACIONAL: U trećoj fazi pripreme, u kojoj moramo osposobiti što veće kapacitete za prijem, izolaciju i liječenje najkritičnijih bolesnika koji trebaju respirator, uređuju se KBC Dubrava i Arena centar u Zagrebu. Kako će se transportirati oboljeli iz Dubrovnika, a granica u Neumu će biti zatvorena?

Zbog te granice osigurat ćemo transportne koridore. Jako nam je važno da s vladom Federacije BiH postignemo sporazum o osiguranju koridora za prolaz. Na tome radi ministar Davor Božinović, on vrlo sigurno nastupa i smatra da će biti sve u redu. Vozila imamo dovoljno. No postoje rezervne varijante, avioni i helikopteri. Međutim, mi smo tražili od svih bolnica u Hrvatskoj da osiguraju određene kapacitete za izolaciju i liječenje teških bolesnika te oni neće svi dolaziti u Zagreb. Pripremaju se regionalni centri, a kasnije će se i po županijskim i općim bolnicama osiguravati mjesta. Naravno, ne možemo govoriti o velikim kapacitetima u tim bolnicama jer županijske i opće bolnice ne mogu zatvoriti sve druge odjele, ali su dužni osigurati dodatni kapacitet za izolaciju i liječenje najtežih slučajeva.

NACIONAL: Prije dva mjeseca nitko nije ni sanjao da bi se ovako nešto moglo dogoditi. Kakve pouke iz ovoga moramo izvući?

Ovo je sasvim sigurno najveći epidemiološki izazov i problem u zadnjih 100 godina. Srećom imamo dobro organiziranu epidemiološku službu i javno zdravstvo, ali uvijek ima prostora za poboljšanja i ja se nadam da će ova situacija svima pomoći da shvate da su preventiva i javno zdravstvo najvažniji. Financiranje javnog zdravstva u Hrvatskoj je ispod dva posto ukupnog proračuna za zdravstvo, a to uključuje i cjepiva i mikrobiološke usluge, dok je u Sloveniji tri posto. Preporuka Europske unije je od tri do pet posto. Ne smijemo zapuštati područje javnog zdravstva i epidemiologije jer se ovo uvijek može dogoditi. Često se pojavljuje nova emergentna i reemergentna zarazna bolest. Vraćaju se tropske bolesti, u Grčkoj se pojavila autohtona malarija, a virus zapadnog Nila u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Za te bolesti sustav treba biti spreman. Ovakve krize pokazuju da moramo imati hladni i topli pogon. Bilo bi puno bolje da imamo više epidemiologa, više novca i bolju opremu, ali bez obzira na naše kapacitete mi ćemo napraviti sve što god je u našoj moći da odradimo sve kako treba.

Komentiraj