‘Mislim da je predsjedanje Europskom unijom sjajna prilika da svi ponovimo gradivo o tome što su europske vrijednosti u koje se neki vodeći hrvatski političari kunu kad im to treba, a kad im ne treba, onda ih gaze’

“Game kofer”, “Vrijeme za ceker”, “Tračerica. Ne Tačerica, nego tračerica”, “Protiv prijatelja nije podignuta optužnica? Kaj? A kolači u zatvor? Idem dalje na kelj”… To su samo neki od brojnih tweetova kojima je bivša premijerka Jadranka Kosor pratila predsjedničke izbore, kampanju i sučeljavanja Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića. Toliko pogađaju srž da gotovo nema medija koji ih nije prenosio. No zbog pojedinih stavova, poput onog o podršci koju je Kolindi Grabar-Kitarović dala Juliene Bušić, koja je u SAD-u bila osuđena na doživotni zatvor zbog otmice aviona, dobila je i niz prijetnji, na što je opet odgovarala tweetovima poput ovog: “Jer kad kažeš da je netko osuđeni terorist, onda si komunjara i mora te biti stid. Padamo, padamo. I tu se vidi koliko je sve to opasno.”

Jadranka Kosor upozorila je, naime, da u Hrvatskoj kao članici Europske unije koja je upravo preuzela predsjedanje i podrazumijeva se da njeguje europske vrijednosti, ne bi trebalo biti normalno da predsjednica i predsjednička kandidatkinja prihvaća potporu osuđene teroristkinje.

Predsjednički izbori, odnosi u HDZ-u nakon poraza Kolinde Grabar-Kitarović, kao i početak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, bile su glavne teme razgovora s Jadrankom Kosor koja je kao premijerka dovršila pregovore s Europskom unijom i potpisala pristupni ugovor, iako je u HDZ-u i Vladi na čelu s njezinim nekadašnjim najbližim suradnikom Andrejem Plenkovićem ta činjenica danas potpuno zanemarena, a Jadranka Kosor tabu tema.

NACIONAL: Što je po vama presudilo u predsjedničkim izborima?

Prije svega, što me veseli, pobijedila je demokracija. Građanke i građani opet su u svoje ruke uzeli nadzor nad politikom i svojim glasovima pa su, bez glasova iz BiH, odlučili da Grabar-Kitarović mora otići. Presudilo je to što je Kolinda Grabar- Kitarović bila loša predsjednica koja je kršila Ustav, dijelila građane, do krajnjih granica estradizirala i ponizila ozbiljnu instituciju Predsjednika RH. Njeno vezivanje uz optuženog Bandića, njeni kolači za zatvor i pjevanje na rođendanu USKOK-ovu optuženiku, ponižavanje institucija pravne države, zgrozili su mnoge koji i ne vole Zorana Milanovića pa su rekli dosta. I, naravno, stranka koja ju je kandidirala čiji predsjednik i danas kao da ne razumije uzroke poraza.

NACIONAL: Vrlo ste aktivno na Twitteru komentirali sva tri televizijska sučeljavanja i vaše su tweetove prenosili svi portali. Jesu li i Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović mogli više u kampanji postići da su bili aktivni na Twitteru, koji koriste najmoćniji svjetski državnici?

Naravno da jesu, ali uz uvjet da su sami, kao što nisu, pisali svoje objave.

NACIONAL: Može li i vama Twitter pomoći ako se odlučite ponovo politički aktivirati?

Teško može Twitter bez snažne stranačke baze. Ali, tko zna! Zamislite neku Twitter listu za parlamentarne izbore! Šalim se, jasno.

‘U Finskoj je pala vlada u vrijeme njezina predsjedanja pa to nije utjecalo na samo predsjedanje EU-om jer se zna gdje i kako se odluke donose. Za RH je predsjedanje mogućnost za bolje pozicioniranje’

NACIONAL: Pobijedio je Zoran Milanović. On je unaprijed najavio da neće otežavati rad Vlade, da zna koje su mu ovlasti, ali i da će otvoreno iznositi stavove i upozoravati na probleme. Vi ste izjavili da će Plenkoviću s Milanovićem biti lakše nego s Kolindom Grabar-Kitarović? Neće li on ipak biti kritičniji u nekim stvarima?

Andreju Plenkoviću će, s jedne strane, biti lakše s Milanovićem jer on neće, kao Kolinda Grabar-Kitarović, juriti izvan ustavnih ovlasti i tražiti ostavku premijera ni lupati Vladi po stolu. Bit će mu teže, međutim, jer će, vjerojatno, Zoran Milanović tražiti aktivno sukreiranje vanjske politike, za što Plenković misli da je apsolutno suveren i da nitko o tome ne zna i ne razumije kao on. Moguća je, dakle, i situacija “dva ovna na brvnu”. Svakako, doći će do provjetravanja političke scene i to je dobro za zdravlje nacije i demokracije.

NACIONAL: Hrvatska je od 1. siječnja preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Koju će ulogu tijekom predsjedanja imati predsjednik, hoće li doći do izražaja i u kojem segmentu te koliko to ovisi o volji samog Plenkovića, a koliko o ustavnim ovlastima predsjednika?

Najvažnije poslove i procese oko predsjedanja vodit će Vlada Republike Hrvatske. Normalno bi bilo očekivati da se uključi i predsjednik države, npr. kad u Zagrebu bude sastanak Komisije ili Vijeća. Teško je procijeniti, ali mislim da se Milanović neće “gurati” tamo gdje mu nije mjesto. Vidjet ćemo ubrzo, očekujem puno dobrog materijala za Twitter.

NACIONAL: Uoči izbora mnogi su, a među njima i premijerov posebni savjetnik Vladimir Šeks, komentirali da bi poraz Kolinde Grabar-Kitarović značio i poraz Andreja Plenkovića na unutarstranačkim izborima. Mislite li da će to biti tako ili krivnju treba tražiti i u samoj predsjednici, a i u onima koji su očevidno opstruirali podršku ili barem nisu ništa radili da bi joj pomogli? Ili će prevagnuti oni koji su već započeli unutarstranačku borbu i kao glavnog krivca vide Plenkovića?

Ne znam točno što je Vladimir Šeks izjavio jer on to nije izjavio javno. No, svakako, poraz KGK je i Plenkovićev poraz. To je notorna politička činjenica jer je on aktualni predsjednik HDZ-a i jer je bio aktivno uključen u kampanju svoje kandidatkinje koju je poput glasnogovornika branio, štitio i u javnosti objašnjavao sve njene neprihvatljive i skandalozne izjave u kampanji. Na kraju je i Milanovića prozvao lažovom i „zajedničarom” i time se potpuno vezao uz uspjeh ili neuspjeh svoje kandidatkinje. Mnogi u HDZ-u krivit će ga za neuspjeh, sada u toj stranci počinje borba za tron. Bit će više nego zanimljivo.

NACIONAL: Što konkretno očekujete od hrvatskog predsjedanja, hoće li se Hrvatska uspjeti nametnuti kao pravi lider i uspjeti riješiti pitanja koja će biti aktualna tijekom predsjedanja? Ili će najvažnija pitanja biti riješena tijekom njemačkog predsjedanja koje slijedi?

Nužno je i važno, bez precjenjivanja i podcjenjivanja, vratiti se opet na početak i konstatirati da predsjedanje ne dolazi po nekim trenutačnim ili aktualnim zaslugama. Zasluga je davno potvrđena, u trenutku kad smo potpisivali pristupni ugovor i kad su zemlje članice konstatirale da je Hrvatska sposobna postati i biti članicom Europske unije i kad su nas pozvali za stol europskih država i naroda. Sad kad smo članica, radi se o redoslijedu i Hrvatska je, eto, došla na red. Prvi put predsjedamo, kao najmlađa članica i naravno da je to važna prilika i pomalo izazov. Prilika je da, recimo, afirmiramo činjenicu da je i hrvatski jezik službeni jezik Europske unije pa se nadam da će hrvatski dužnosnici u Hrvatskoj govoriti hrvatskim jezikom. Naravno, i dalje će se ključne i najvažnije odluke donositi u Bruxellesu odnosno u Strasbourgu. Ono što će Hrvatsku učiniti osobito vidljivom u političkom životu EU-a jest činjenica da će nam u goste doći i Vijeće i Komisija, ali i da će se tu održavati brojni drugi sastanci. Međutim, u samoj Europskoj uniji, u zemljama članicama, radi se o rutini na koju građani ne obraćaju osobitu pozornost. Čak ni mnogi političari. Evo, u Finskoj je pala vlada u vrijeme njezina predsjedanja pa to nije utjecalo na samo predsjedanje EU-om jer se zna gdje se i kako se donose odluke. Ali da se u vrijeme predsjedanja otvara mogućnost da se Hrvatska konačno bolje pozicionira kao najmlađa članica Europske unije, to je, naravno, činjenica. Republika Hrvatska trebala bi se, među ostalim, pozicionirati kao svojevrsna liderice regije, koliko god se to nekim demagozima činilo neprihvatljivim. Hrvatska je srednjoeuropska, mediteranska zemlja, ali naravno da dijelom pripadamo i Balkanu. Nitko ne može bolje od nas tumačiti EU-u probleme Zapadnog Balkana. I nitko od nas ne može učinkovitije pomoći zemljama jugoistoka Europe na njihovu europskom putu.

‘Milanović će tražiti aktivno sukreiranje vanjske politike, u čemu Plenković misli da je apsolutno suveren i da nitko o tome ne zna i ne razumije kao on. Moguća je, dakle, i situacija ‘dva ovna na brvnu”

NACIONAL: Kad ističete da je finska vlada tijekom predsjedanja pala, smatrate li da bi sazivanje bilo unutarstranačkih izbora u HDZ-u, bilo parlamentarnih izbora, imalo ikakva utjecaja na hrvatsko predsjedanje? Bi li mu ikako moglo naštetiti?

Jedan od stupova Europske unije, što se u Hrvatskoj tako često i lako zaboravlja, jest vladavina prava. U svim zemljama članicama koje su predsjedale i u kojima je vladavina prava jedini relevantan okvir za djelovanje političara, zakoni se moraju poštovati. Kao što i prema Ustavu RH i zakonima mora postojati demokratski ustroj stranaka, njihovi statuti i drugi akti koji su pravni okvir za djelovanje stranaka. Tako da nikako ne mogu zamisliti da bi se moglo dovesti u pitanje održavanje unutarstranačkih izbora u HDZ-u ili bilo kojoj drugoj stranci i podređivanje stranačkih izbora predsjedanju EU-om. Statut HDZ-a propisuje kako i kada se moraju održati izbori pa bi oni u siječnju zapravo već trebali biti raspisani. Tako je bilo uvijek jer se izbori u HDZ-u održavaju od najnižih organizacija na više, sve do izbora predsjednika. Za provođenje sveobuhvatnih izbora potrebno je vrijeme, puno vremena, a završavaju negdje do kraja lipnja kad je aktualni predsjednik prije četiri godine i bio izabran. Znači, do sredine godine izbori u HDZ-u trebali bi biti završeni. Ne vidim nikakva razloga da se to odgađa zbog predsjedanja Europskom unijom.

NACIONAL: S druge strane, stranački čelnici nisu još jasno rekli da će se unutarstranački izbori održati u roku, iako je predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu, doduše, rekao da je planirana dinamika najprije unutarstranački izbori pa onda parlamentarni. Međutim, ukazao je i na mogućnost da ne bude tako, rekavši da taj plan može promijeniti “neki neplanirani događaj ili nelojalnost koalicijskih partnera”. Očekujete li da bi se prije unutarstranačkih mogli održati parlamentarni izbori?

Ne znam. I to je moguće.

NACIONAL: Međutim, ne bi li upravo ta vidljivost premijera Plenkovića tijekom predsjedanja njemu bila dodatni plus za unutarstranačku borbu, jer bi sebe mogao dodatno prezentirati kao jednog europskog lidera?

Ne bih se previše bavila unutarstranačkim odnosima u HDZ-u i pozicijom Andreja Plenkovića ili bilo kojeg njihova stranačkog dužnosnika. O njima razgovaramo samo zato što trenutačno vladaju Hrvatskom u kombinaciji s HNS-om i besprizornim Bandićevim političkim lutkama. Važno mi je samo sve što je važno i u najboljem interesu Republike Hrvatske, članice EU-a. Samo me to zanima. Ali da Andrej Plenković dodatno dobiva vjetar u leđa kao predsjednik Vlade tijekom predsjedanja EU-om, pokazuje i činjenica o kojoj govorečelni ljudi opozicije, konkretno Joško Klisović, da u vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom neće ni na koji način ometati i kritizirati Vladu.

NACIONAL: Rekao je da prema Europi moramo nastupati svi kao jedan.

Predsjedala zemlja ili ne, opozicija radi svoj posao, a vlast svoj.

NACIONAL: Pretpostavljam da se izjava Joška Klisovića odnosila samo na nastup prema van?

Kad smo pregovarali o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, u ključnim trenucima očekivalo se da se ipak okupimo oko tog najvišeg cilja, a od opozicije se očekivalo da, tamo gdje je trebalo, govori da smo ispunili kriterije i uvjete. Međutim, to se često, čast izuzecima, i nije baš događalo. Sjetite se da sam jedva prizvala tadašnjeg šefa opozicije Zorana Milanovića na pregovore oko izmjene Ustava. Dakle, opozicija je radila svoj posao, neprekidno je tražila izbore. Oni su i u završnici pregovora tumačili javnosti da je Vlada loša i nesposobna, pa smo unatoč tome završili pregovore. I izgubili odmah parlamentarne izbore. Svakako, u vrijeme predsjedanja EU-om unutarnjopolitički život u Hrvatskoj ne smije se zalediti, bilo bi to pogrešno. Uostalom, o tome koliko je za politički život važno koja zemlja predsjeda, govori i činjenica da, evo, prije nekog vremena jedan od najviših hrvatskih dužnosnika, predsjednik Sabora, nije znao tko predsjeda Europskom unijom.

NACIONAL: Govorite o Gordanu Jandrokoviću?

Pa on je predsjednik Sabora, ne? Nisam tu vidjela ništa osobito skandalozno, da ne bi bilo zabune.

NACIONAL: Poznato je da u zemljama visoke demokracije, poput Finske i Švedske, vlade padaju, odnosno šefovi vlada i ministri odlaze kad ih se uhvati u nekim, za hrvatske prilike, sitnim i benignim aferama, recimo ako su za privatne troškove peglali službene kartice. Konkretno, finski premijer u prosincu je dao ostavku zbog neprimjerene reakcije na štrajk državnih službenika u pošti. Njegov prethodnik je, također prošle godine, u ožujku, dao ostavku mjesec dana prije parlamentarnih izbora jer vlada nije uspjela provesti reformu zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj je nezamislivo da bi netko zbog toga dao ostavku iako smo imali priliku vidjeti i kako se premijer odnosio prema nastavnicima u štrajku, a afere bivših ministara teško je pobrojiti. Je li to u skladu s europskim vrijednostima za koje se Vlada zalaže tijekom predsjedanja?

Što se tiče unutarnje politike, mislim da je predsjedanje Europskom unijom sjajna prilika da svi ponovimo gradivo o tome što su europske vrijednosti u koje se neki vodeći hrvatski političari kunu kad im to treba, a kad im ne treba, onda ih gaze. Dakle, što su to europske vrijednosti? Već sam spomenula vladavinu prava, ali tu su i jasni i visoki kriteriji koji vrijede u svim europskim zemljama za one koji su na odgovornim položajima. Dakle, za političare na vlasti, ali i za sve druge dužnosnike. I moralni kriteriji koji možda za druge građane i ne bi bili osobito relevantni. To je dobro ponoviti. Na primjer, ako ministar tj. ministrica Žalac vozi bez važeće vozačke dozvole i pritom skrivi prometnu nesreću, onda mora dati ostavku ili premijer mora tu osobu odmah smijeniti. A nikako braniti je usputnom konstatacijom „pa zna ona voziti iako već tri godine nema dozvolu”.

NACIONAL: Trebaju li političari biti primjer građanima u smislu poštovanja zakona?

Političari moraju dosljedno, do zadnjeg slova poštovati Ustav i zakone. I točka. Tu nema rasprava ni interpretacija.

‘Predsjedanje EU-om sjajna je prilika da svi ponovimo gradivo o tome što su europske vrijednosti u koje se neki vodeći hrvatski političari kunu kad im to treba, a kad im ne treba, onda ih gaze’

NACIONAL: Vlada priprema novi zakon kojim bi Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa dodatno srezala ovlasti. Kako bi javnost reagirala da je bilo koja druga vlada odlučila smanjiti ovlasti Povjerenstva, i to zato što se Povjerenstvo usudilo tražiti račune s putovanja vladinih dužnosnika u Finsku?

Mogu se samo vratiti u vrijeme dok smo pregovarali za ulazak u Europsku uniju. Hrvatska je bila pod povećalom Europske komisije, osobito oko Poglavlja 23, i gospođe Viviane Reding koja je bila zadužena za pravosuđe i borbu protiv korupcije. Kako smo bili pod povećalom i zbog korupcije u političkim sferama, mi smo tada donijeli jedan vrlo rigorozan zakon o sprečavanju sukoba interesa, naravno, potpuno svjesni toga da je taj zakon osobito rigorozan prema političarima jer je njime bilo predviđeno da Povjerenstvo može u određenim slučajevima dobiti podatke čak i o bankovnim računima političara. I taj zakon je izglasan jer sam ja kao predsjednica vlade smatrala da nema nikakvih problema oko toga da Povjerenstvo traži i dobije od banke na uvid stanje računa te jednostavnom analizom utvrdi odgovara li to stanje nečijim stvarnim prihodima i eventualnom nasljedstvu. Poslije je te odredbe ukinuo Ustavni sud, međutim, činjenica je da su se onda počeli voditi vrlo teški procesi koji su obuhvaćali mnoge osobe iz političkog života i Hrvatsku dodatno stavili pod reflektore Europske komisije, zbog toga smo i uveli vrlo stroge kriterije u procjenjivanju političara i njihova rada. Ovo što se danas događa jest odstupanje od vrijednosti za koje smo se opredijelili 2010. i 2011. godine, prije svega u odnosu na jačanje neovisnih institucija. Izmjene Ustava 2010. koje je također od nas tražila Komisija, išle su za tim da se dodatno ojača neovisnost DORH-a odnosno USKOK-a kao neovisnih institucija. I naravno, u tom kontekstu je bilo i samo Povjerenstvo koje odlučuje ima li sukoba interesa ili ne. No u nekim drugim mandatima počeli su se voditi ratovi protiv čelnih osoba Povjerenstva, pa tako i protiv Dalije Orešković kojoj je šefica države jasno i glasno rekla da protiv nje vodi osobni rat zato što je Povjerenstvo, a ne Dalija Orešković, tražilo dokumente o njezinu putovanju u Ameriku. I vidite, do kraja mandata Kolinde Grabar-Kitarović ni Povjerenstvo ni mi kao građanke i građani nismo doznali o čemu se tu radilo. Dakle, sve je pokriveno jednim javljanjem ispred ograde Bijele kuće, ali kako se putovalo, zašto se putovalo i sve druge pojedinosti koje je tražilo Povjerenstvo, nismo doznali. Isto se događa i s ovim zahtjevom nove šefice Povjerenstva Nataše Novaković vezano uz putovanje nekih članova Vlade i premijera u Finsku. Ako govorimo u kontekstu predsjedanja, mislim da bi to bila dodatna prilika da se sve još jednom osvijetli, da se usporedi vrijeme u kojem smo pregovarali i ovo danas, kad mi predsjedamo, zato što će se milijarde puta dnevno spominjati europske vrijednosti. E pa to su te europske vrijednosti koje su u jednom dijelu političkog života potpuno zanemarene, a mislim da su se građani na to čak i privikli.

NACIONAL: Europska komisija na samom kraju 2019. izdala je Hrvatskoj nova upozorenja, koja su gotovo prošla ispod radara. Upozoreni smo na nedovoljnu borbu protiv korupcije, pogotovo na lokalnoj razini i u javnim poduzećima, gdje za imenovanja vodećih osoba, naravno, odgovara Vlada, zatim neprovođenje reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i poboljšanje sustava socijalne zaštite. Kako komentirate to što smo uoči samog početka predsjedanja, dakle, dobili packe?

Time što u Hrvatskoj nema tko na to upozoravati. Ostali su neki mediji, neki pojedinci i to je to. Optuženicima za teška kaznena djela pjeva se po rođendanima, a građani su većim dijelom ravnodušni.

NACIONAL: Kakva je to poruka zemljama koje tek trebaju ispuniti kriterije za članstvo i kako Hrvatska može biti liderica u regiji i govoriti Srbiji ili Bosni i Hercegovini da trebaju jačati borbu protiv korupcije, kad nije ni vlastitu provela?

Mi jesmo puno toga napravili, ali ja tvrdim da su se od ulaska u Europsku uniju mnogi demokratski procesi i standardi u Hrvatskoj urušili. Ono što je vrijedilo 2011. ili ono što nije bilo zamislivo 2011., danas 2020. je zamislivo. I to je nešto što mene jako zbunjuje i što ne razumijem jer borba protiv korupcije jest zapravo borba za prava svakog građanina, to je borba za demokraciju, to je borba za ljudska prava i, na kraju, to je borba za snažniju ekonomiju. Recimo, kao premijerka sam se susrela s brojnim hrvatskim gospodarstvenicima, velikima i malima, koji su mi govorili: “Samo ustrajte u borbi protiv korupcije jer nas ta korupcija i na najnižim i na višim razinama guši.” Gdje se to po putu pogubilo? Pogledajte danas u političkom prostoru, pa i u jeku predsjedničkih izbora, malo se govorilo o borbi protiv korupcije i borbi protiv kriminala. Puno premalo. Više se govorilo o tome tko je bio lijevo ili desno, tko je danas lijevo ili desno, tko više voli Hrvatsku, a ja mislim da borba protiv korupcije jest prava i istinska ljubav prema Hrvatskoj. To je domoljublje i da bi ono čuveno zajedništvo trebalo biti upravo oko borbe protiv svih negativnosti koje nas bacaju unazad. Na kraju, mi smo i dalje u mnogim aspektima na začelju Europske unije. To bi nas trebalo jako uznemiravati.

‘Do kraja mandata Kolinde Grabar-Kitarović ni Povjerenstvo ni mi kao građanke i građani nismo doznali o detaljima puta u Ameriku. Sve je pokriveno jednim javljanjem ispred ograde Bijele kuće’

NACIONAL: Ali smo na drugom mjestu u Europskoj uniji kad je u pitanju iseljavanje, odmah iza Malte. Službeno je konstatirano da, nakon Malte, najveću stopu emigracije u Europskoj uniji ima Hrvatska, 21,9 posto stanovništva, te da se od 2016. do 2019., dakle u periodu ove vlade, samo u Njemačku odselilo čak 160 tisuća ljudi.

Mislim, zapravo znam, da mnogi nisu otišli zato što su kruha gladni, nego zato što ih ta atmosfera zapravo duboko, duboko uznemirava, da su jedni privilegirani, da se jednima gleda kroz prste ako krše zakon, a drugi moraju skupo platiti za sve pogreške i propuste.

NACIONAL: Kao premijerka pozivali ste na sastanke i bivše premijere, od Franje Gregurića i Josipa Manolića do Zlatka Mateše. Je li bilo logično da vas premijer Plenković, kao premijerku koja nije optužena ni u jednoj koruptivnoj aferi, a uvela je Hrvatsku u Europsku uniju, barem konzultira oko predsjedanja?

Molim? Ne bih ja govorila o tome što bi bilo logično, a što ne bi, jer bi to mnogi odmah protumačili kao neko moje cviljenje što nisam ovdje ili ondje. On ima svoje viđenje kako treba časno biti predsjednik, pa i u odnosu na prethodnike. Nekidan me skoro pa nasmijalo, jer to je zaista otišlo u neku vrstu apsurda, kad sam ponovo na stranicama HDZ-a upisala ime “Jadranka Kosor”.

NACIONAL: Još vas tamo nema?

Izbacuje “pretraga nije dala rezultata”. Dakle, kako bi narod rekao, džaba sam krečila!

NACIONAL: Plenković vas nije pozvao ni na nedavni kongres Europske pučke stranke u Zagrebu. No iako vas je Plenković izbrisao, javljaju vam se razni visoki dužnosnici EPP-a. Čude li se oni tome što ste kod Plenkovića persona non grata?

Pa čude se. Neki.

NACIONAL: Oni se praktički s vama potajno sastaju.

Ni s kim se ne sastajem potajno. Ako mislite na kongres Europske pučke stranke koji je nedavno održan u Zagrebu, s nekim kolegama koji su došli na taj skup popila sam kavu i drago mi je da me nisu zaboravili. Kao predsjednica HDZ-a redovito sam na tim sastancima Europske pučke stranke sjedila za istim stolom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, predsjednikom EPP-a Donaldom Tuskom, glavnim tajnikom Lopezom Isturizom, znači s ljudima koji su i danas relevantni u Europskoj pučkoj stranci. Ali ništa me danas posebno više ne dira. Svatko na svoj način vodi stranku i državu. Da sam dobila još jedan pravi mandat, sigurno bih radila na tome da povremeno, dva, tri puta godišnje, pozovem bivše premijere, osim, naravno, onih koji iz objektivnih razloga ne mogu doći, na sastanak i razgovaram s njima o ključnim reformama ili problemima države. Na jednom od naših zadnjih sastanaka takvog profila, u vrijeme Milanovićeve vlade, aktualna pitanja bila su davanje autocesta u koncesiju i outsourcing. Bio je to odličan sastanak, čak smo se i dobro zabavili. Mislim da bi bilo zdravo i sad u vrijeme npr. odustajanja od mirovinske reforme, odnosno predsjedanja EU-om, da nas aktualni premijer pozove na neku kavu da razgovaramo i kažemo ponešto. To, naravno, nema neki veći značaj jer bivši su bivši, sa svim svojim iskustvima u tom poslu. Mnogi političari ne žele se suočiti s činjenicom da je sve tako prolazno, da su svi prolazni i da će svi sadašnji jednog dana, prije ili kasnije, biti bivši. Prošlost.