INTERVJU: PRSKALO ‘Bit ću glas onih koji žive od poštenog rada’

Ivan Prskalo treći je kandidat na listi Mosta nezavisnih lista za europarlamentarne izbore. Pravnik je u velikom međunarodnom koncernu, u kojem se upoznao s gospodarskim pitanjima i suradnjom s domaćim i međunarodnim tijelima, kao i davanjem sugestija zakonodavcima u javnim raspravama.

Veliki značaj pridaje učestalijoj uporabi različitih oblika e-demokracije, kao što su e-savjetovanja, e-peticije i e-glasovanje te deliberativne demokracije putem foruma u kojima skupine građana, izabranih na temelju slučajnog uzorka, raspravljaju i predlažu rješenja važnih društvenih pitanja kako bi sustav počeo postojati radi ljudi, a ne radi birokrata. U Europskom parlamentu Prskalo bi se zalagao za više novca kojim bi mogli staviti hrvatske poduzetnike u isti položaj kao one u Njemačkoj ili Danskoj, a istovremeno i potaknuti zapošljavanje pa i financiranjem prekvalifikacija europskim sredstvima, ali i razvijanja modernih tehnologija.

NACIONAL: Reagirali ste na predviđeni broj izvršitelja u novom Državnom inspektoratu i prozvali Vladu za povećanje državnog aparata nauštrb poduzetnika. Kako biste se, kao europarlamentarac, postavili prema birokraciji na EU razini?

Komplicirane procedure i previše propisa usporavaju rast poduzetništva, ali i troškovi poput onog za plaće u javnoj upravi ili za najam prostora u kojem rade čine dodatan teret za proračun, odnosno porezne obveznike. Iste izazove možemo primijetiti i na razini Europske unije. Europarlamentarci se prije svega mogu založiti da se nadležnost za određene poslove ne prebacuje s članica na EU, ako države tu mogu biti učinkovitije. Daljnja politička integracija je suvišna, no to ne znači da su Mostovi kandidati protiv međudržavne suradnje, već želimo da postojeće institucije Europske unije budu što učinkovitije i manje rastrošne. Pojednostavljivanje i ubrzavanje procesa donošenja odluka te financijske uštede pozitivno bi utjecale, kako na EU, tako i na Hrvatsku. Konkretan primjer cilja za koji bih se zauzeo je jedinstveno sjedište Europskog parlamenta umjesto dosadašnja tri. Postojeća praksa parlamentarnih aktivnosti u Bruxellesu i Strasbourgu te Tajništva u Luxembourgu je rastrošna, neproduktivna i štetna za okoliš, a njenim bi se okončanjem na godišnjoj razini uštedjelo gotovo 200 milijuna eura i smanjilo emisiju ugljičnog dioksida za 20 tisuća tona. Birokracija ne smije postojati radi sebe same, već zbog ljudi, kojima treba olakšati svakodnevicu, a ne predstavljati nepotrebno opterećenje. Najviše dobrih mjera bi se ipak moglo provesti na nacionalnoj razini, ali do parlamentarnih izbora teško da ćemo dočekati prijeko potrebne reforme, što je šteta jer troma birokracija uvelike koči provedbu EU projekata u Hrvatskoj i drži nas na začelju europskih ljestvica.

NACIONAL: Kako biste ocijenili ekonomsko stanje Hrvatske, s obzirom na nabrojane izazove? Mogu li naši europarlamentarci uopće učiniti nešto po pitanju povećanja standarda?

Izvješća pokazuju da je najveći izazov Hrvatske osiguravanje stabilnog ekonomskog rasta. Mogu ga potaknuti strukturne reforme, a potrebna su i ulaganja u sektore prometa, energetike, očuvanja okoliša te u razvijanje vještina, znanosti i inovacija. Ono što nas posebno treba brinuti je i dalje relativno niska zaposlenost, nedovoljno kvalitetno i dostupno obrazovanje i rizik od siromaštva veći od EU prosjeka. S trenutačnim stanjem je povezan i ulazak u eurozonu. Smatramo da Hrvatska nije spremna, jer ne ispunjava nužne preduvjete za ulazak u tečajni mehanizam – dostatnu razinu realne konvergencije, zdrave temelje za održiv rast gospodarstva i kvalitetne institucije. Konkretno, hrvatski dohodak prilagođen za snagu kupovne moći trebao bi dosezati 80% prosjeka EU-a i 75% prosjeka eurozone. Mostovi zastupnici zauzimat će se za povećanje proračuna Programa potpore strukturnim reformama (SRSP) pomoću kojega Hrvatska može educirati svoju javnu upravu, učiniti ju efikasnijom te ojačati institucije ključne za ostvarenje gospodarskog rasta i bolju apsorpciju europskih fondova. Mjere socijalne zaštite potrebno je snažnije povezati s tržištem rada, cjeloživotnim učenjem, stambenim mjerama i zdravstvenim uslugama. Socijalni transferi moraju osiguravati dostojanstven život, ali ne i destimulirati korisnike u traženju posla i stjecanju novih kompetencija te ćemo u Europskom parlamentu promovirati socijalni sustav čija je primarna zadaća ponuditi nove prilike za izdizanje iz siromaštva. Situacija je, dakle, u najmanju ruku kompleksna, ali ne i bezizlazna.

NACIONAL: Kako je Hrvatska pozicionirana po pitanju zaštite svojih resursa? Koliko je ustvari moći u našim rukama kad se odlučuje o nečemu, primjerice, o poljoprivrednoj proizvodnji?

Moramo se izboriti da postanemo ravnopravna država, a ne periferna provincija. Da bi naši građani imali što veću razinu kontrole nad takvim odlukama koje se donose na europskoj razini, zalagat ćemo se za jačanje savjetodavne i nadzorne uloge nacionalnih parlamenata. EU treba predstavljati labavi okvir unutar kojega će postojati samo one zajedničke politike i institucije oko kojih postoji konsenzus država članica i koje mogu stvoriti dodanu vrijednost. Zajednička poljoprivredna politika postavlja neke kvalitetne ciljeve poput povećanja konkurentnosti,
ravnoteže u lancu hrane, brige za okoliš i bioraznolikost, održivosti ruralnih područja i zaštite kvalitete hrane i zdravlja, a manje se upliće u tržišne odnose, što podržavamo. Što se tiče Zajedničke ribarstvene politike, pri svakoj bi se budućoj u obzir morale uzeti specifičnosti europskih morskih bazena, jer univerzalna rješenja koja su u proteklom razdoblju često bila primjenjivana dokazano ne daju rezultate. Most upravo na preporuci međunarodnih i domaćih znanstvenika temelji svoj prijedlog za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa koji je upućen u saborsku proceduru, a u Europskom parlamentu promovirali bismo politiku proglašenja gospodarskih pojaseva na Sredozemlju s ciljem zaštite morskih resursa, boljeg nadzora mora i smanjenja opasnosti od havarija.

NACIONAL: Koje su, po vašem mišljenju, najveće prednosti članstva u EU?

Kroz članstvo možemo utjecati na veću sigurnost, sudjelovati na jedinstvenom tržištu, zagovarati specifične nacionalne programe za zapošljavanje mladih koji će se financirati iz zajedničke blagajne, podizati digitalnu pismenost i dostupnost obrazovanja, koristiti kohezijska, boriti se protiv energetskog siromaštva… Popis je dug, samo trebamo imati motivirane ljude koji imaju znanja da Hrvatskoj osiguraju ono što joj pripada.

NACIONAL: Dan izbora sve je bliži, kampanja je u završnoj fazi, mnogi se trude istaknuti, bilo na terenu, bilo na društvenim mrežama. Zašto bi birači trebali glasati upravo za vas?

Oni koji ne izađu na izbore ili odaberu predstavnike vladajuće stranke izjavljuju da se slažu sa trenutačnom pozicijom države i smjerom u kojem idemo. Vjerujem da će ljudi ovog puta ipak povjerenje dati onima koji su dokazali da imaju znanja, snage i optimizma za borbu za interes hrvatskih građana, a to su kandidati Mostove liste. Svojom prednošću smatram to što kao pravnik koji djeluje u realnom sektoru imam potrebna znanja i vještine za rad u Europskom parlamentu i za zalaganje za poduzetništvo, a i godinama se aktivno zalažem za veći utjecaj građana na odluke institucija. Cilj mi je u Europskom parlamentu biti glas onih koji sa mnom i Mostom dijele vrijednosti poput antikorupcijske borbe, poštenog rada, slobode i transparentnosti te drže da je naša zemlja i dalje borbe vrijedna.

Komentiraj