INTERVJU Boris Lalovac: ‘SDP PODRŽAVA VLADIN paket mjera, ali tražimo i jednogodišnji moratorij na sve kredite građana’

MINISTAR FINANCIJA u vladi Zorana Milanovića objasnio je zašto je nužna realizacija SDP-ovih prijedloga o moratoriju na kredite i jednogodišnjoj deblokadi građana s blokiranim računima, koji ne bi stvorili dodatni trošak bankama, već bi oslobodili novac za potrošnju i usporili očekivani pad BDP-a

Iako će SDP podržati novi paket mjera vlade Andreja Plenkovića za spašavanje hrvatskog gospodarstva, Boris Lalovac, 44-godišnji bivši ministar financija iz Milanovićeve vlade, u ekskluzivnom intervjuu za Nacional upozorio je da Vlada nije prihvatila SDP-ov najvažniji prijedlog o donošenju zakona o jednogodišnjem moratoriju na sve kredite građana, kao i deblokadi građana koji imaju blokirane račune u istom tom jednogodišnjem razdoblju. Uvjeren je da to neće stvoriti dodatni trošak bankama jer je Hrvatska narodna banka već donijela odluku da za sva ta zamrznuta potraživanja neće biti potrebna uplata rezervacija, što bankama ne bi stvaralo dodatni trošak. To bi u ovoj situaciji oslobodilo novac za potrošnju građanima, što je važno i za usporavanje očekivanog pada BDP-a.

Lalovac, koji je preuzeo ministarstvo financija u Milanovićevoj vladi poslije smjene Slavka Linića, čiji je zamjenik prije toga, bio je i ključni čovjek za pripremu zakona o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure. Tada mu je iz nezadovoljnih bankarskih krugova bilo poručeno da više neće moći dobiti posao u bankarskom sektoru kada više ne bude ministar. Lalovac danas više nije ministar, nije se zaposlio u bankarskom sektoru, ali je početkom prošloga tjedna kao saborski zastupnik prezentirao mjere SDP-a za rješavanje ove globalne ekonomske krize. Prije no što je postao ministar u Milanovićevoj vladi, Lalovac je kao zamjenik ministra radio na izradi konsolidiranog državnog proračuna i planiranju proračunskih prihoda i rashoda, potom je upravljao proračunskim prihodima i rashodima, a bavio se i makroekonomskim projekcijama.

NACIONAL: SDP je prihvatio ovaj drugi paket gospodarskih mjera vlade Andreja Plenkovića iako je i sam prošloga tjedna predložio mjere, a vlada ih je ignorirala. Premijer Plenković se isto tako u Saboru zahvaljivao oporbenim zastupnicima što prihvaćaju Vladine mjere, pa onda i vama.

Vlada nije baš posve zanemarila naše prijedloge. Dio prijedloga ugradila je u ovaj drugi, travanjski paket gospodarskih mjera, ali ako kriza potraje, to neće biti dovoljno. Djelomično je u te svoje mjere Vlada uključila i nekoliko naših prijedloga. Donesena je odluka da se osiguraju sredstva za najnižu neto plaću od 4000 kuna iako smo mi predlagali da taj iznos bude 5000 kuna. Prihvatili su prijedlog plaćanja PDV-a po naplati, a ne po izdavanju računa, a otpisat će i porezna davanja za tvrtke koje u sljedećem tromjesečju ne mogu generirati prihode. U prethodnom, prvom paketu mjera iz ožujka turističke i ostale namete su odgodili, ali ne i otpisali u situaciji u kojoj uopće nije bilo turista, što je zvučalo pomalo apsurdno. Ako nema prihoda, onda nema ni troškova pa nema ni poreza.

NACIONAL: Zašto ste onda podržali taj prijedlog Vlade?

Ekonomska situacija je preozbiljna da bismo se sada politički nadigravali i na to gubili vrijeme, pa tako i ugrozili one koji će nešto dobiti od ovih mjera. Poduzetnicima je žurno potrebna kakva-takva pomoć, a znamo da ovo nije kraj, da će se morati i dalje intervenirati. Morat će se donositi nove mjere jer ovo neće biti dovoljno. Mi ćemo i dalje požurivati Vladu kako bi se pomoglo poduzetnicima, ali i građanima. Ono što je dobro u ovom paketu odnosi se na činjenicu da je stvoren novi model kojim će se poduzećima moći otpisivati porezna dugovanja kada nemaju gospodarske aktivnosti. Otpis dugova postat će novo porezno pravilo kada budu pogođeni pojedini sektori.

NACIONAL: Jeste li uvjereni da će se otpis poreza i ubuduće primjenjivati?

Vjerujem da će Vlada i u novim sličnim situacijama kada je ekonomija u padu, u nekoj od budućih recesija automatizmom donositi takve mjere za one sektore koji su snažno pogođeni. U ovoj krizi pokazuje se da će se ubuduće postaviti i neki novi zakonski okviri. Ako se uvode otpisi za industrije koje ne rade i teško su pogođene, vjerujem da će se ti elementi primjenjivati u svakoj sljedećoj krizi. Sad se otvaraju mehanizmi koji će se primjenjivati i u sljedećim recesijama. Prvi put se u hrvatskom poreznom sustavu radi nešto što će ga učiniti puno usklađenijim s gospodarstvom.

NACIONAL: Kako je to bilo dosad?

Praksa je bila takva da imali ili ne imali određenu gospodarsku aktivnost, porezni sustav bio je linearan. Cijelo vrijeme akumulirao je nekakve obračune poreznih davanja koji su se morali plaćati. Shvatilo se da ako se gospodarske subjekte gura u propast jer ne mogu platiti porez, dogodit će se da poslije nećeš imati od koga ubrati te poreze. Vjerujem da će ovi mehanizmi biti temelj za rješavanje svake buduće recesije. Ako kompanije neće ostvarivati prihode odmah će se aktivirati mehanizmi otpisa poreza. Mislim da je formula nula prihoda, nula troškova, nula poreza novi mehanizam koji će biti implementiran u hrvatski porezni sustav.

NACIONAL: Zvuči li vam to razumno?

To jest razumno pa je ova kriza na neki način pomogla da se takvi mehanizmi i ubuduće primjenjuju. Da smo takve mehanizme imali i u krizi 2008. godine umjesto što smo išli s kriznim porezom koji je dodatno oštetio potrošnju, vjerojatno bismo brže izišli i iz te recesije. Više se neće morati čekati kriza cijele ekonomije, nego bi i kriza u pojedinom sektoru trebala aktivirati takav porezni mehanizam.

NACIONAL: Vlada je ovim mjerama predvidjela osigurati i najnižu plaću od 4000 kuna. Otkud će se namaknuti taj novac kada je gospodarstvo blokirano?

Novac za 400.000 do 500.000 radnika koji ne rade i na minimalnoj su plaći namaknut će se direktno iz europskog socijalnog fonda za spašavanje radnih mjesta. Taj novac je Europska komisija već odobrila u iznosu od 1,1 milijardu eura i to je trošak koji će se direktno uplatiti iz budžeta Europske unije. To je jedna od prvih opipljivih koristi članstva Hrvatske u Europskoj uniji, a zapravo i jedina prava mjera iz onog prvog kruga koji je Vlada obznanila u ožujku. To je istodobno i prva prava mjera koja se direktno financira iz budžeta EU-a.

‘Novac za oko 500.000 radnika koji ne rade i na minimalnoj su plaći, namaknut će se direktno iz Europskog socijalnog fonda za spašavanje radnih mjesta, a Europska komisija odobrila je iznos od 1,1 milijardu eura’

NACIONAL: Jesu li se i koliko banke uključile u rješavanje ove krize? Bankama je ostavljeno da same procjenjuju kome će od klijenata odobriti zamrzavanje kredita jer se navodi da je to namijenjeno samo onima pogođenima koronavirusom. Nisu li ovom krizom pogođeni i svi građani, a ne samo oni koji su oboljeli?

Iz SDP-a je već naglašeno da taj pristup prema bankama nije dobar. Zato smo predložili zakonsko rješenje o moratoriju kreditnih obveza svih dužnika na godinu dana, i to za one koji su ostali bez posla, koji su na minimalcu i one koji su na bilo koji način ugroženi. Od toga bi bili izuzeti samo oni koji mogu uredno servisirati svoje kreditne rate poput predsjednika uprava tvrtki i svih menadžera tvrtki koji nisu ugroženi, saborskih zastupnika ili ministara. Može se pretpostaviti da oni zasad nisu u kategoriji ugroženih klijenata banaka. Kredite vjerojatno ne bi ni željeli zamrzavati oni građani koji će ih imati mogućnost otplaćivati. Moratorij od godinu dana je izvediv jer je HNB dao okvir od godinu dana bankama da neće morati izdvajati rezervacije za moratorij pa stoga nema i troška bankama.

NACIONAL: Jeste li to predlagali zato što banke nisu bile spremne zamrznuti kredite?

Predlagali smo to zato što bi banke u tom slučaju bile u obvezi dati građanima moratorij na otplatu kredita od godinu dana. Zašto smo to predložili? Građani su u strahu od virusa, u borbi za zdravlje, u borbi za radno mjesto, hoće li ostati bez posla ili neće. Uplašeniji su od toga kako će u ovom evidentnom padu ekonomije preživjeti. Odgovorna politika sada im mora pružiti pomoć.

Dali smo prijedlog da taj moratorij traje godinu dana i zato što je pitanje hoće li ljudi koji su sada na minimalcu ili su im ugrožena radna mjesta, dobiti posao kada se u lipnju ili srpnju gospodarstvo ponovo otvori. Svi ti gospodarski subjekti koje će poslodavci otvoriti u lipnju, srpnju ili kolovozu, nažalost neće trebati toliki broj radnika. Gospodarstvo će se tada tek pokrenuti, ali sigurno ne u obujmu kao prije krize. Ti poslodavci krenut će od nule, a ne s one pozicije na kojoj su prije bili, sa 70 ili 80 posto nekadašnjih kapaciteta.

NACIONAL: Koliko će poslodavcima trebati vremena da se oporave?

Sigurno će im trebati godina dana, ako ne i više da se vrate na startne pozicije s kraja prošle godine. Bojimo se da će kada završe ove vladine mjere o financiranju plaća, tek uslijediti novi val otkaza. Radnici kojima država sada osigurava te minimalne plaće tada bi mogli ostati bez posla. Tako bi barem djelomično ti ljudi bili zaštićeni od ovrha nad svojim nekretninama, stanovima, kućama, plaćama. U tih godinu dana moglo bi se vidjeti kakva će biti situacija kod poslodavaca, ali i s njihovim radnim mjestima.

NACIONAL: Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da će biti zaustavljene ovrhe, ali one se i dalje uredno uručuju, a ako se ne uputi žalba, u roku osam dana slijedi zapljena iako sudovi rade smanjenim kapacitetom. Kako to objašnjavate? Koristi li se ova kriza i kao prilika za lov u mutnom? U tome sudjeluju banke, javnobilježnički uredi, sudovi, ali i firme specijalizirane za utjerivanje dugova. Sve se to radi ispod stola i bez ikakva nadzora. Hoće li se blokiranima osloboditi sredstva ili i dalje ostaju u blokadi?

U ovaj zakon koji smo predložili za zamrzavanje kredita predložili bismo i moratorij za obveze svim blokiranim građanima jer se zapravo radi najvećim dijelom o nekadašnjim kreditnim obvezama koje su građani imali prema bankama, a sada su ta potraživanja preprodana raznoraznim utjerivačima dugova, što znači da bi se ti građani odblokirali na razdoblje od godinu dana. Na to ćemo upozoriti i u saborskoj raspravi. To se ne može prepustiti dobroj volji banaka, kao ni svim ostalim vjerovnicima. Ljude se mora zaštiti u ovakvim kriznim vremenima.

NACIONAL: Utjerivači dugova otvaraju firme za 20.000 kuna, a onda otkupljuju dugove klijenata banaka, a taj je prostor potpuno pravno neuređen. Te se firme po skraćenom postupku u zemljišnim knjigama upisuju kao vlasnici nekretnina koje su bankama ponuđene kao hipoteke. To im hrvatsko pravosuđe dozvoljava.

Sve to znam. U saborskoj raspravi upozoravao sam i ministre iz Vlade RH da ovaj dio financijskog potraživanja od građana nije ni pod čijom kontrolom. Na crno se trguje dugovima građana u ukupnom iznosu većem od 35 milijuna kuna. Građani od toga nemaju nikakvu zaštitu. To je bila moja javna kritika na tu temu. Vlada je odgovorila da će i taj problem riješiti svojim mjerama. Rekli su da će analizirati stanje, a mislim da je sad krajnje vrijeme da Vlada to riješi.

NACIONAL: Kakva je tu analiza potrebna, pa to je općepoznata činjenica?

Govorim o tome kakav je bio odgovor Vlade na moju primjedbu. Slažem se s vama. Mi ćemo to predložiti, a na Vladi je da donese odluku hoće li to prihvatiti ili ne, a na saborskoj većini hoće li izglasati taj naš zakonski prijedlog. Nažalost, Vlada nije prihvatila ni zakon o moratoriju na kredite, koji bi obvezao banke na moratorij. To je naš najvažniji prijedlog, ali Vlada je to odbila prihvatiti. To je loše.

NACIONAL: Inicijativa Glas poduzetnika, koja okuplja mikro, male i srednje poduzetnike, traži da banke preuzmu obvezu zamrzavanja ne samo kredita, nego i leasinga na godinu dana, ali i nakon ovih Vladinih travanjskih mjera vlada to još nije donijela.

Tako je. To je jučer potvrdio i ministar Zdravko Marić koji je rekao da je sada sve na stolu. I dalje se nadam da će Vlada prihvatiti ovaj zakon SDP-a ili će ići s nekim svojim modificiranim prijedlogom. Iskreno se nadam da će takav zakon biti i donesen.

NACIONAL: Kako ocjenjujete onaj prvi set od 63 mjere koji je Vlada ponudila prošloga mjeseca, u ožujku?

Cjelokupna poslovna zajednica, kao i opozicija, taj paket mjera ocijenila je nedovoljnim i nepotpunim, osim samo jedne mjere o ponuđenom minimalcu neto plaće od 3250 kuna, koji su sada malo podigli na 4000 kuna. SDP je predlagao da to bude 5000 kuna. To je bila jedina konkretna mjera, a sve ostalo Vlada ovim travanjskim setom mjera nastoji popraviti. Ono što su u ožujku napravili, sada prepravljaju.

‘Dali smo prijedlog da moratorij traje godinu dana jer je pitanje hoće li ljudi koji su na minimalcu ili su im ugrožena radna mjesta, dobiti posao kada se u lipnju ili srpnju gospodarstvo ponovo otvori’

NACIONAL: Poznato je da bi se za rješavanje krize trebao stimulirati BDP, a BDP najviše diže povećana potrošnja, za što bi građani trebali imati novac. U tom kontekstu američki Senat jednoglasno je donio odluku da se svakom Amerikancu uruči ček od 1200 dolara. Iz istih razloga vlada u Novom Zelandu svakoga tjedna svojim građanima uplaćuje po 400 dolara. Mogu li i hrvatski građani početi dobivati takvu vrstu čekova?

To su modeli koje je zapadni svijet počeo razvijati, ali nisam siguran da su u Hrvatskoj, maloj i otvorenoj ekonomiji, takvi modeli zasad primjenjivi.

NACIONAL: Postoje gorljivi protivnici takvog načina stimuliranja potrošnje tzv. „novcem iz helikoptera“, ali profesor ekonomije Tihomir Domazet uvjeren je da bi se tako mogao riješiti ne samo problem krize, nego i problem građana s blokiranim računima.

Koliko bi to bilo djelotvorno, nisam siguran. To je još uvijek u fazi eksperimenta, koji propituje razvijeni svijet. Oni imaju razvijene financijske instrumente i razvijeno financijsko tržište te su uvijek prednjačili po inovacijama u financijskoj industriji. Ako se to pokaže djelotvornim u Sjedinjenim Američkim Državama ili Novom Zelandu, neću imati ništa protiv toga da se taj mehanizam primjeni i u Hrvatskoj. Ipak je to još uvijek presmioni eksperiment u koji mislim da se Hrvatska zasad ne bi trebala upuštati. Bude li se ta operacija pokazala uspješnom, očekujem da će se slične operacije pojaviti i u Europi za pola godine, a onda može i u Hrvatskoj, ali i u Italiji koja je najžešće pogođena ovom krizom iako je peto po snazi gospodarstvo u Europi. Ako se takvi modeli pokažu financijski održivima, ne sumnjam da će stići i u europske zemlje.

NACIONAL: Zašto Hrvatska treba čekati s primjenom takvog modela?

Hrvatska možda ima komparativnu prednost za primjenu tog modela jer je manja zemlja pa bi trebala i manje novca. To bi bilo isključivo za građane definirane egzistencijalnim minimumom, što bi se kretalo oko tisuću eura po osobi u Hrvatskoj, a to bi se koristilo za osobnu potrošnju i podizanje potražnje. Kada se industrija jednoga dana počne vraćati, trebat će joj i poticaj u potrošnji. To će biti posebno važno ako se građani budu teško zapošljavali i otežano dolazili do novca. A moguće je da bi se tako mogao riješiti i problem blokiranih. U SDP-u već imamo iskustvo u donošenju jednog nesvakidašnjeg zakona.

NACIONAL: Mislite li tu na zakon o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure?

Mislim upravo na taj zakon koji je donijela vlada Zorana Milanovića. Nitko nije vjerovao da taj zakon može izazvati pozitivne učinke kao što ih je izazvao, a pomogao je i bankarskom sektoru. Taj je zakon bio koristan i građanima i bankama, a podigao je i potrošnju kao stimulans rastu BDP-a jer je građanima nakon konverzije ostalo više novca za potrošnju, a bankama je omogućio nastavak otplate kredita koji su do konverzije bili nenaplativi i opterećivali bilance banaka velikim brojem nenaplativih, loših kredita. Ta operacija podigla je BDP u Hrvatskoj, a banke su osnažile. I HNB je osnažio jer je dobio još veće međunarodne pričuve. Dobio je 19 milijardi eura, a prije konverzije imali smo 12 milijardi eura. Jednostavna matematika pokazuje da su se pričuve nakon konverzije povećale za sedam milijardi eura, a zamjerke međunarodnih financijskih institucija bile su da će nakon konverzije međunarodne pričuve pasti, a dogodilo se suprotno.

NACIONAL: Što je još bilo pozitivno nakon konverzije?

Vratio nam se investicijski rejting iako su govorili da će još više pasti, smanjio se proračunski deficit, a u konačnici smo se oslobodili i ekonomskih neravnoteža. Taj je model pokazao da potiče potrošnju i daje dobre rezultate gospodarstvu, državi, kao i bankama. Vrlo brzo slične modele možemo vidjeti i u Europi jer Italija se teško može izvući postojećim financijskim modelima. Italija će nakon ove krize sigurno tražiti novi model za spas gospodarstva. Mislim da bi Hrvatska mogla biti i među prvim zemljama koje bi takav model mogle i provesti. Zato što imamo već neko iskustvo, ali i zato što bi iznos od 1000 eura u Hrvatskoj bio velik iznos za razliku od nekih razvijenijih i većih zemalja u kojima je taj novac minimalac. Hrvatskim građanima je i tisuću eura visok iznos.

NACIONAL: I poslije Drugog svjetskog rata trebalo se oporavljati gospodarstvo pa se za to pobrinuo Marshallov plan za obnovu poslijeratne Europe. Taj plan donio je SAD 1947. godine. Neće li i nakon ove krize biti potrebno nešto slično za obnovu svjetske ekonomije?

Svijet se sigurno nalazi pred sličnim izazovom, novim Marshallovim planom u simboličkom smislu te riječi. Dosadašnji su modeli potrošeni i oni neće moći riješiti ovu ekonomsku krizu. Očito je potrošen model dogovoren Washingtonskim konsenzusom iz 1990. godine poznat kao neoliberalizam. Kao što se već vidi, ova je kriza pokazala da se u Hrvatskoj mogu otpisivati i porezi, što je do jučer bilo nezamislivo. Premijer Plenković to je nazvao „novo normalno“, ali to je tek početak. „Novo normalni“ bi mogli postati i neki drugi ekonomski modeli koji bi mogli ubrzati izlaz iz krize.

‘Na crno se trguje dugovima građana ukupno većima od 35 milijuna kuna. Hrvatski građani od toga nemaju nikakvu zaštitu. Vlada mi je odgovorila da će i taj problem riješiti svojim mjerama’

NACIONAL: Danijel Nestić, znanstvenik s Ekonomskog instituta u Zagrebu, tvrdi da će ovo biti najdublja recesija poslije Drugog svjetskog rata, ali isto tako procjenjuje da će svijet iz te krize brže izići nego u slučaju financijske krize iz 2008. godine. Dijelite li njegov optimizam?

Teško mi je reći, ali činjenica je da se događaju velike promjene u svjetskoj ekonomiji. Amerika ide s paketom od preko 2000 milijardi dolara, koje namjerava „upumpati“ u gospodarstvo. Samo za mala poduzeća predviđeno je 367 milijardi dolara. Europa još uvijek kaska sa sličnim modelom, ali Njemačka također priprema snažan paket pomoći gospodarstvu. Zato bih se mogao složiti s procjenom Danijela Nestića da će iz ove krize svijet brže izaći nego iz one financijske krize iz 2008. godine. Snažna gospodarstva ubrizgavaju puno novca i razvijaju nove modele. To će kasnije u međunarodnoj trgovini povući i hrvatsku ekonomiju.

NACIONAL: U ovoj kriznoj situaciji cijene nafte, kao jednog od vodećih energenata, strahovito padaju. Što se događa u trokutu Amerika, Rusija i Saudijska Arabija, kao predstavnica zemalja OPEC-a?

Nemam detaljne analize, već samo djelomične informacije iz svjetskih medija, ali znam da je to najniža cijena nafte u zadnjih 18 godina. Koliko god je to problem za proizvođače nafte, ta niska cijena nafte poticajna je za gospodarstvo. Kada se gospodarstvo za nekoliko mjeseci bude vraćalo, troškovi energenata, kao i prijevoza, bit će manji. To će bitno smanjiti troškove poduzećima i kompanijama.

 

Komentiraj