DIVJAK: ‘Škola na daljinu je pionirski pothvat. Otvorena sam za prijedloge, ali kritiku radi kritike neću tolerirati’

PANDEMIJA KORONAVIRUSA školarce i njihove učitelje ‘natjerala’ je na nastavu na daljinu koja se provodi već šest tjedana. Tako će, po svemu sudeći, za većinu djece biti do kraja ove školske godine, obilježenu i drugom krizom – štrajkom prosvjetara. O svemu tome Nacional je razgovarao s ministricom Blaženkom Divjak

Najprije cirkularni štrajk prosvjetara koji je trajao mjesec i pol dana pa sada i nastava koju hrvatski školarci zbog pandemije koronavirusa prate na daljinu. To su dvije specifičnosti koje su obilježile ovu školsku godinu. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, u intervjuu za Nacional govori o funkcioniranju i rezultatima takvog praćenja nastave u izvanrednoj situaciji te odgovara kritičarima programa kurikularne reforme i nastave na daljinu. Ministrica je naglasila da troškove projekta Škola za život odnosno nastave na daljinu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava mora formalizirati kako bi dobilo sredstva iz europskih fondova ili će oni pasti na teret državnog proračuna. Iz ministričina odgovora sasvim je jasno i da se zalaže za to da se profesorima i nastavnicima ne smanjuju plaće, ali pitanje je kako će na to reagirati premijer Andrej Plenković.

NACIONAL: Nastava na daljinu odvija se već mjesec dana, a iako vi izražavate zadovoljstvo organizacijom, pripremom i provođenjem nastave, sve se češće mogu čuti kritike, posebno vezane uz preopterećenost gradivom, izostanak videoprezentacija te tehničku nepripremljenost profesora i učenika. Kako vi na to gledate?

Nastava na daljinu, s obzirom na okolnosti, uspješno se izvodi već šest tjedana. Učinili smo sve kako bismo u ovim izvanrednim okolnostima učenicima osigurali odvijanje obrazovnog procesa i komentari su dobri. Naravno da kritičara uvijek ima jer uvijek je lakše kritizirati iz udobne fotelje svojeg dnevnog boravka, nego prihvatiti se posla. Otvoreni smo za sve konstruktivne prijedloge, ali kritiku radi kritike neću tolerirati. Ponosna sam na sve učitelje, profesore, ravnatelje, stručne suradnike, ali i na roditelje i učenike koji savjesno i motivirano rade svoj posao. Svjesna sam da u ovoj situaciji roditelji imaju posebnu važnu ulogu. Za pripremu smo imali samo dva tjedna, a napravili smo pionirski pothvat za koji nitko nije vjerovao da će uspjeti. Imamo tu sreću da smo zahvaljujući ulasku kurikularne reforme u sve škole diljem Hrvatske, na vrijeme opremili škole te da je edukacija nastavnika dobrim dijelom išla putem virtualnog okruženja i to je naša prednost pred ostalima u EU-u. Za učenike razredne nastave osnovne škole organizirana je „Škola na Trećem“ na koju su se ugledale i znatno veće i bogatije države. Ono na čemu još treba raditi je balans u opterećenju učenika i zato smo prije mjesec dana izdali Preporuke za organizaciju radnoga dana. Moramo biti svjesni težine ove situacije i posebno paziti na učenike s teškoćama. Međutim, mi tjedno snimimo više od 300 videolekcija pored TV programa i one su dostupne svima. Takav nacionalni repozitorij ima vrlo malo država članica EU-a i uglavnom je sve prepušteno nastavnicima u školama. Naravno, i nastavnici u školama trebaju ono što je dostupno na centralnoj razini dopuniti svojim videolekcijama.

NACIONAL: Kako se osjećate kad vam netko spomene nastavu na daljinu? Sad vas pitam i kao ministricu i kao privatnu osobu, građanku Hrvatske.

Ponosna sam. Nismo imali od koga učiti, a sada drugi uče od nas. Kontinuitet odvijanja nastave najbolje je što smo mogli dati učenicima u ovim izvanrednim okolnostima. Vjerujem da ćemo ovaj oblik nastave dodatno usavršavati te da će on biti u uporabi i kada prestane ova kriza, u pojedinim izvanrednim situacijama kao što je obrazovanje profesionalnih sportaša ili za učenike koji su bolesni, u bolnici. Za mene osobno to je također veliki uspjeh jer osim što sam sveučilišna profesorica matematike, e-učenjem se znanstveno i u sveučilišnoj praksi bavim 20 godina i uspostava nastave na daljinu na nacionalnoj razini bila mi je ogroman izazov jer sam mogla upotrijebiti i svoje profesionalne kompetencije.

NACIONAL: Sindikati u školstvu ističu nedovoljnu komunikaciju koju vi kao ministrica i ministarstvo kojem ste na čelu imate s ravnateljima, a time i s profesorima, te s učenicima. Tvrde da ne dajete dovoljno informacija, da su te informacije neredovite i da se daju kasno pa je stoga jako teško provoditi nastavu na daljinu.

Ne bih se složila s time, redovito komuniciramo od samog početka ove krize sa svim dionicima, uključujući i sindikate. Naravno da izvanredne okolnosti podrazumijevaju izvanredne uvjete pa nema sastanaka u onom tradicionalnom smislu. Prioritet svima trebaju ipak biti učenici i studenti. Odgovaram na pitanja koliko god stignem i osobno, a redovito objavljujemo na mrežnim stranicama i odgovore na često postavljana pitanja. Nedavno smo imali virtualni roditeljski sastanak putem Facebooka, a prošloga tjedna imala sam i virtualni sastanak s ravnateljima škola i bilo nas je uključeno 1450. Na virtualni sastanak pozvala sam i sve rektore prije tri tjedna, ali se oni nisu uspjeli organizirati, no zato sam bila sat vremena na online sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci gdje je bila vrlo konstruktivna rasprava i dvosmjerna komunikacija.

‘Državna matura provjerava ishode svih 12 godina obrazovanja i važan je antikorupcijski alat kod upisa na fakultete, što su neki ‘zaboravili’. Očekujem odgovornost visokih učilišta i fleksibilnost prema studentima’

NACIONAL: U fokusu su maturanti kao najranjivija skupina školaraca. Koje su posljednje informacije, kad bi se mogao znati datum provedbe državne mature i može li se ona uopće provesti? Znam da je teško dati točne informacije, ali bilo bi poželjno čuti barem okvirne datume te je li izgledno da će se matura odgoditi?

Maturanti su nam prioritet. Svjesna izazova i teškoća s kojima se susreću, uputila sam NCVVO-u pismo da se gradivo drugog polugodišta 4. razreda za obavezne predmete neće nalaziti u ispitima državne mature. Ovogodišnja matura, prema zaključku Vlade, polagat će se u predviđenom lipanjskom roku i obvezni ispiti pisati od 8. do 29. lipnja, dok se o potrebi pisanja nekih izbornih predmeta Ministarstvo znanosti i obrazovanja čeka očitovanje Rektorskog zbora.

NACIONAL: Upravo odgodu ispita državne mature, ili točnije njezino ukidanje u ovoj školskoj godini, zagovara SDP. Ta stranka također zagovara prijamne ispite na fakultetima, što bi, pretpostavljam, stvorilo dodatne probleme. Što biste rekli na taj prijedlog? Jeste li po tom pitanju u razgovorima sa sveučilištima? Koliko biste kao ministrica mogli utjecati na njihov rad, s obzirom na njihovu autonomiju?

Na plitki populizam ne smijemo nasjedati u ovako ozbiljnoj situaciji i ozbiljnim temama za budućnost mladih ljudi. Takav scenarij značio bi da više od 30.000 maturanata putuje diljem Hrvatske na barem tri-četiri prijemna ispita, na nekoliko različitih fakulteta, što bi tek bio ogroman zdravstveni rizik za maturante i njihove obitelji i za nas je takav scenarij posljednji u analizi različitih situacija. Kao što sam već naglasila, ako se epidemiološka situacija drastično ne promijeni, obvezni ispiti bit će u razdoblju od 8. do 29. lipnja, a za taj prijedlog dobiveno je preliminarno pozitivno mišljenje epidemiologa. Preporuke za nastavu na daljinu na visokim učilištima su dane te je osigurana potpora MZO-a i SRCE-a od samog početka, ali sveučilišta su u organizaciji nastave autonomna. No autonomija znači odgovornost, tako da očekujem odgovornost svih visokih učilišta u ovoj situaciji, ali i veću fleksibilnost prema studentima i budućim studentima u raznim pitanjima pa tako i kod uspostavljanja upisnog postupka u ovim izvanrednim okolnostima. Državna matura provjerava ishode 12 godina obrazovanja i važan je antikorupcijski alat kod upisa na visoka učilišta, što su također neki „zaboravili“.

NACIONAL: Učitelji razredne nastave jako su nezadovoljni jer smatraju da ih se doživljava podcjenjivački, ne cijeni ih se i stalno ih se provjerava. Kad se govori o napredovanju, prema pravilniku se, tvrde oni, u mentora ili savjetnika može napredovati najprije ako se putuje ili sudjeluje u projektima ili Erasmus razmjenama. Najmanja je mogućnost napredovanja u radu u nastavi, je li to istina i zašto je to tako?

Nakon pune 23 godine promijenili smo Pravilnik o napredovanju te vjerujem da su kriteriji sada puno objektivniji. U svim kategorijama koje su navedene u Pravilniku o napredovanju postoji nekoliko elemenata vrednovanja između kojih se za svaku razinu obrazovanja može pronaći odgovarajući. Svi učitelji mogu objavljivati digitalne obrazovne sadržaje, prezentirati svoje primjere dobre prakse, voditi radionice online i uživo te sudjelovati u životu škole i lokalne zajednice. Rad na projektima vrednuje se u nekoliko kriterija vrednovanja za napredovanje pa tako svaki sudionik projekta ima priliku ostvariti bodove za napredovanje.

NACIONAL: Često se govori o neravnomjernoj opterećenosti učenika gradivom, kako to komentirate?

Vezano uz opterećenje učenika, imamo različite informacije s terena, neki govore o premalo sadržaja, a drugi o opterećenju, stoga je važno naći balans. Više sam puta javno apelirala da se taj balans uspostavi, dane su i Preporuke o organizaciji radnog dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu, a aktivirani su i krizni timovi Ministarstva znanosti i obrazovanja za psihološku podršku koji su spremni pružati telefonsku i online podršku svim učenicima, učiteljima i njihovim roditeljima koji trebaju pomoć.

NACIONAL: Ne samo da su vam profesori pisali o tome da su nastavom na daljinu diskriminirana neka djeca – posebno ona koja imaju braću i sestre školarce, djeca koja nemaju internet, djeca pripadnici manjina koja ne pričaju hrvatski jezik, djeca iz siromašnih obitelji – već vas je na to upozorila i pravobraniteljica za djecu, uputivši vam smjernice i preporuke. Još uvijek niste odgovorili kako ćete riješiti taj problem.

Na takva pitanja odgovaram svakodnevno i kontinuirano osiguravamo sredstva za tu namjenu. Ministarstvo je dalo vrlo detaljne upute koje se redovito komuniciraju javnosti, a dodatno, svi odgovori nalaze se na stranicama Škole za život i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Učenici razredne nastave koji prate nastave preko televizije, trebaju samo TV prijemnik. Svi učenici petog i sedmog razreda osnovne škole imaju tablete koje je nabavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a škola ih treba dati na raspolaganje i za rad od kuće. Teleoperateri su dostavili SIM kartice u osnovne škole, a ako tableti nisu stavljeni u funkciju i podijeljeni učenicima, ravnatelj je to morao hitno učiniti. Škola bi trebala procijeniti koji su učenici šestog i osmog razreda slabijega socijalno-ekonomskog statusa, odnosno nemaju kod kuće osiguran uređaj ili pristup internetu. Ako bude potrebno izvođenje nastave na daljinu, tim učenicima škola može podijeliti na korištenje tablete koji su školi dostavljeni za korištenje u razrednoj nastavi. Srednje škole koje su upisale učenike čije obitelji su korisnici zajamčene minimalne naknade, dobile su sredstva za nabavu tableta za učenike slabijega socijalno-ekonomskog statusa. Nema govora o diskriminaciji. Za sve obrazovne sadržaje osigurani su alternativni kanali, tako da je učenicima u svakom trenutku barem jedan od njih dostupan. Da bi se kritiziralo, mora se prije dobro informirati jer u protivnom kritika postane populizam. Kritika radi kritike nije dobra jer ničem ne služi. Posebna potpora daje se učenicima s teškoćama, kako preko opreme tako i time što uz podršku Društva za znakovni jezik imamo i prijevod na Facebooku. Savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje i Sektor za nacionalne manjine dodatno rade direktno na temama potpore nacionalnim manjinama.

‘Država koja ne ulaže u obrazovanje i znanost gubi. Svi koji su u krizi ulagali u projekte u obrazovanju u znanosti su iz nje izašli kao pobjednici’, kaže ministrica na pitanje hoće li se rezati plaće prosvjetarima

NACIONAL: Postoji i problem kod djece koja ne samo što su pretrpjela veliki stres zbog potresa, već su neka od njih trenutačno izvan svojih domova. Pomažete li im i kako?

Nakon potresa u Zagrebu i intenziviranja stanja vezanih uz infekciju COVID-19, Ministarstvo je odmah aktiviralo županijske timove za psihološke krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja, deset telefonskih linija na županijskoj i međužupanijskoj razini na kojima su psihološko telefonsko savjetovanje pružali voditelji županijskih timova. Na internetskim stranicama Ministarstva objavljeni su brojevi telefona županijskih voditelja timova za psihološke krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja. Osim toga, smještenima u domu Cvjetno naselje uredili smo pristup internetu i dodatnu opremu. Na kraju, dali smo upute školama, u kojima je oko 4000 stručnih suradnika, među kojima oko 600 psihologa, 1200 pedagoga, 200 socijalnih pedagoga, da surađuju s nastavnicima u pomoći učenicima koji su pod stresom, ali i u otkrivanju mogućeg zanemarivanja i obiteljskog nasilja. Ove potonje slučajeve odmah treba prijaviti nadležnom Centru za socijalnu skrb.

NACIONAL: Mislite li da je situacija u Zagrebu dobro riješena nakon potresa?

Važno je da svatko u svojoj nadležnost poduzme ono što je potrebno jer nemamo vremena za politikantstvo.

NACIONAL: Kako ćete riješiti problem profesora koji se uporno odbijaju pripremiti za nastavu na daljinu? Jako je puno divnih profesora koji daju sve od sebe i zaista izvrsno motiviraju djecu za nastavu, a ima i onih koji samo pošalju nekoliko slajdova za prepisati, bez ikakva objašnjenja ili videoprezentacija, što je za djecu ključno. Podcrtavam činjenicu da je riječ i o profesorima matematike, predmeta koji se nikako ne može tako prezentirati, već su potrebni kvalitetna priprema i objašnjenje postupka rješavanja.

Takve slučajeve treba prijaviti ravnatelju. Važno je da svi u ovoj situaciji daju svoj maksimum. Jer ova škola na daljinu stavila je pred nas, a posebno pred roditelje, primjere izvrsnih profesora, ali i onu manjinu koja radi tek toliko da dobije plaću. Sada kada se od svih nas traži da damo svoj obol izlasku iz krize i da guramo Hrvatsku naprijed, za takvu manjinu ne smijemo imati razumijevanja. Ali ne smijemo govoriti da su svi loši ili da su profesori jednog predmeta takvi, već jasno pohvaliti onu većinu koja daje najbolje od sebe, a tražiti da se upozori i sankcionira one koji „zabušavaju“.

NACIONAL: Problem vrednovanja odnosno ocjenjivanja bio je ključan do prije tjedan, dva, kada je Ministarstvo izdalo smjernice profesorima, kako mislite da će se ono odvijati? Jako je, pretpostavljam, teško ocijeniti učenika jer uvijek postoji faktor pomoći odrasle osobe pa se djeci, u većoj ili manjoj mjeri, ne vjeruje. Je li to prevladavajuće mišljenje, što mislite?

Dali smo vrlo jasne upute s primjerima i alatima koji se mogu koristiti i vjerujem da neće biti većih problema. Objavljujemo i odgovore na često postavljana pitanja na tu temu. Tražile su i druge države naše upute pa smo ih i preveli na engleski. Cilj je potaknuti i motivirati učenike na rad, a ne stvarati dodatni stres ispitivanjem nepotrebnih činjenica. Srećom, mi smo na tome puno radili tijekom edukacije za nastavnika u pripremi kurikularne reforme, a i nastavnici su svi bili u virtualnim učionicama koje sada i koriste. Dakle, nama su kupnja opreme i edukacija u sklopu kurikularne reforme Škole za život, bile sreća u nesreći i odlučujući faktor uspjeha nastave na daljinu.

NACIONAL: Usmeno ispitivanje bilo bi u tim slučajevima najbolje – putem aplikacije Zoom i sličnih načina komunikacije – ali vi to ne preporučujete, zašto?

Kao što je istaknuto u uputama, svaki učenik dobit će barem dvije ocjene, ali neće to biti klasičnim načinom – pisanim ili usmenim putem. Jedna od ocjena bit će iz samostalnog rada, istraživanja i sudjelovanja, dakle iz aktivnosti, a druga iz malo složenijeg projekta, zadatka kojem cilj nije provjeriti poznaje li učenik određenu definiciju, činjenično znanje, već zna li primijeniti što je radio u nekom dužem periodu. Alati koje treba koristiti su oni u koje nastavnici i učenici mogu ući sa svojim e-identitetom kako bi se spriječili nepoželjni oblici ponašanja pod krinkom „avatara“ i točno se znalo tko je prisutan. Zoom to ne omogućava, ali puno drugih preporučenih alata – da.

NACIONAL: Koliko mi je poznato, u slučaju takvog usmenog ispitivanja djece trebalo bi promijeniti neke pravilnike, planira li se to?

Pravilnik o ocjenjivanju i vrednovanju promijenjen je tako da se sada primjenjuje Uputa za vrednovanje tijekom nastave na daljinu i svi je se trebaju sada držati. Dakle, sve je formalno regulirano.

NACIONAL: Hoće li se i kada profesorima i ostalim zaposlenima u školstvu smanjivati plaće i u kojem iznosu?

Prvo treba „sjesti za stol“ i izložiti sve argumente jedne i druge strane kako bismo vidjeli što je dobro za cijelu državu u ovom trenutku. Očekujem zajednički argumentirani razgovor te čvrsto stojim uz ranije izneseno stajalište da država koja ne ulaže u obrazovanje i znanost, gubi, i to ne u razdoblju od deset godina nego danas. Svi koji su u prošloj velikoj krizi ulagali u projekte u obrazovanju u znanosti su iz nje izašli kao pobjednici! I obrnuto.

NACIONAL: Kako ocjenjujete dosadašnju borbu Hrvatske s koronavirusom, planira se opuštanje mjera restrikcije pa će povratak školaraca razrednoj nastavi biti moguć od 11. svibnja?

Struka radi svoj posao jako dobro. Vlada je donijela zaključak da se najranije 11. svibnja vraćaju djeca u vrtiće i razrednu nastavu, ali da najveći dio učenika završava ovu školsku godinu kroz nastavu na daljinu. Otvorili smo i mogućnost da učenici s teškoćama budu u školama sa svojim pomoćnicima u nastavi. Zadatak je HZJZ-a da za to da jasne upute, a na Vladi i osnivačima da zajedno sa školama te uvjete osiguraju.

‘Troškovi nastave na daljinu pokrivaju se iz Europskog socijalnog fonda. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava mora to formalizirati, jer u suprotnom troškovi reforme past će na državni proračun’

NACIONAL: Kad smo kod djece s poteškoćama, je li istina da se asistentima ne osigurava plaća iz europskih fondova? Kako ti učenici sada prate nastavu?

Informacija koju imate nije točna. Plaće pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika koje se financiraju iz projekata ugovorenih u okviru poziva ESF, kao i u okviru javnog poziva za prijavu projekata udruga koje pružaju usluge pomoćnika u nastavi/stručnoga komunikacijskog posrednika, a koji zbog „više sile“ ne mogu obavljati svoj posao, bit će prihvatljive za nadoknadu iz sredstava projekta.

NACIONAL: Je li sustav spreman za scenarij da se djeca zapravo ne vraćaju u razrede i koliko iznose dosadašnji troškovi škole na daljinu, imate li barem okvirne podatke?

Imamo tu sreću da smo zahvaljujući ulasku kurikularne reforme u sve škole diljem Hrvatske, na vrijeme osigurali opremu i pokazalo se da smo, upravo zahvaljujuće tome, bili korak ispred krize. U ovoj izvanrednoj situaciji pokazala se opravdanost naših ulaganja. Uvijek ističem kako je važno kontinuirano ulagati u obrazovanje jer ono nosi prevagu. Troškovi nastave na daljinu najvećim dijelom pokrivaju se iz Europskog socijalnog fonda, odnosno projekta Cjelovita kurikularna reforma I i II. Te smo projekte izmijenili tako da se mogu pokrivati troškovi nastave na daljinu te sada očekujemo od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kao upravljačkog tijela za ESF, da to čim prije i formalizira. Naime, to smo napravili na preporuku Europske komisije, i to ne samo u Hrvatskoj nego i drugim državama članicama jer se otvorila mogućnost da fleksibilno prenamijenimo europske fondove. Sada se nadam da će i naša domaća upravljačka tijela brzo odraditi svoj dio posla, jer će u suprotnom troškovi pasti na državni proračun.

NACIONAL: Kad se pogleda nekoliko mjeseci unatrag, jesu li štrajk profesora i nastavnika koji je trajao mjesec i pol dana i nastava na daljinu doveli u pitanje nastavnu godinu? Vi govorite da je nastavna godina regularna, ali sindikati tvrde da to morate reći jer bi, u suprotnom, alternativa bila – poništiti školsku godinu, što vjerujem nikome nije u interesu. Možete li što iskrenije reći kako razmišljate po tom pitanju?

U štrajku je izgubljeno maksimalno 16 dana i najveći dio već je nadoknađen. Čeka nas produžetak nastavne godine za nekoliko dana koji je planiran još u siječnju i svi će završiti do 26. lipnja. Nastava na daljinu dobro funkcionira, državna matura bit će u lipnju, planirani ishodi bit će ostvareni tako da nema govora o poništenju godine. Svaki nastavni dan u nastavi na daljinu vrijedi koliko i onaj u učionici. A i ne znam kome bi to koristilo da se razgovara o poništenju školske godine i tko plasira takve prijedloge. Toga nije bilo ni za vrijeme Domovinskog rata. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje su u ovim izvanrednim okolnostima ipak osigurale odvijanje obrazovnog procesa odmah nakon prekida nastave u školama. Obrazovanje nije stalo unatoč tome što učenici nisu fizički u učionicama.

NACIONAL: Kad se spominju dobre strana nastave na daljinu, često se može čuti da su to bolja pripremljenost i rad s novim tehnologijama, i djece i odraslih. Biste li se složili, što to znači za budućnost?

Mislim da je dobro uočiti koliko je bilo važno što smo uveli obaveznu informatiku u petom i šestom razredu, omogućili opremanje škola, odnosno da smo omogućili digitalnu transformaciju škola. Svakako ćemo taj oblik nastave dodatno unaprijediti kako bi se on mogao koristiti i u drugim okolnostima kao što su situacije s profesionalnim sportašima ili za učenike koji su bolesni, na liječenju u bolnici.

NACIONAL: Imate li podršku premijera Andreja Plenkovića za sve što radite, kakva je suradnja s njim i s HDZ-om?

Premijer ima odgovornost za rad Vlade u cjelini, a ja sam zadužena za ministarstvo koje ima širok opseg posla i konkretne ideje koje su vezane uz reformski paket Vlade, ali je i od velikog značaja u ovoj izvanrednoj situaciji. U ovoj situaciji važno je da profesionalno surađujemo u okviru zadanih nadležnosti i odgovornosti za funkcioniranje sustava, a da se odluke donose pravovremeno i u interesu učenika i studenata. Tko to zaboravi, radi štetu.

 

Komentiraj