Uoči premijere na Histrionskom ljetu osnivač Histriona, glumac i redatelj Zlatko Vitez, za Nacional govori o Franji Tuđmanu i političkoj situaciji u Hrvatskoj, a komentira i stanje u HDZ-u te pojašnjava zašto smatra da pozdrav ‘za dom spremni’ na ploči u Jasenovcu nema ustaške konotacije

Na 32. Histrionskom ljetu 8. srpnja premijerno će biti izvedena “Kći Lotrščaka” Marije Jurić Zagorke. Osnivač Histriona, glumac i redatelj Zlatko Vitez, za Nacional priča o Zagorki i prisjeća se anegdota o Miroslavu Krleži i Ranku Marinkoviću za koje tvrdi da bi bili skandalizirani današnjom kazališnom scenom. Vitez govori i o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu kojem je bio blizak suradnik, o suradnji s Milanom Bandićem, političkoj situaciji u Hrvatskoj, a komentira i stanje u HDZ-u te pojašnjava zašto bi promijenio ime Trga maršala Tita u Zagrebu te zašto smatra da pozdrav ‘za dom spremni’ na ploči u Jasenovcu nema ustaške konotacije.

Zlatko Vitez rođen je u Varaždinu 22. lipnja 1950., a 1972. diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U kazalištu je odigrao stotinjak uloga, režirao je 31 predstavu te dramatizirao dvadesetak kazališnih djela. Utemeljitelj je i od 1975. do danas umjetničko-organizacijski ravnatelj Glumačke družine Histrion. Kreirao je i niz zapaženih uloga na filmu, TV-u i radiju, a uz umjetnički rad ističe se i političkim angažmanom. Bio je ministar kulture od 1994. do 1995., potom savjetnik za kulturu predsjednika Franje Tuđmana od 1996. do 1998., te zastupnik u Županijskom domu Sabora. Kao glumac osvojio je brojne nagrade, nekoliko puta osvajao je nagrade “Dubravko Dujšin” i “Vladimir Nazor”, kao i Nagrade hrvatskog glumišta. Svoju prvu ulogu odigrao je 1969. na Dubrovačkim ljetnim igrama u predstavi “Ljubovnici” nepoznatog dubrovačkog autora u režiji Joška Juvančića.

NACIONAL: U srpnju će premijerno biti izvedena histrionska predstava “Kći Lotrščaka” Marije Jurić Zagorke. Zašto baš ta predstava?

Zagorke nije bilo dugo na Histrionskom ljetu, točnije od 1999. godine kad smo igrali “Tajnu Krvavog mosta”. Ove godine obilježavamo 60. obljetnicu smrti te značajne i velike hrvatske autorice, iako je za samog života i nakon smrti u umjetničkim i književnim krugovima bila podcjenjivana. Čak je i Krleža koji je poznat po svojoj polemičnosti i ciničnosti, napravio strašan gaf. U enciklopediji koju je uređivao imate Marija Jurić Zagorka, vidi pod Zagorka, a kod Zagorka vidi pod Marija Jurić Zagorka. Svi značajniji pisci u Hrvatskoj bili su ljubomorni na Zagorku. Ona je bila najčitanija, silno popularna, govorilo se da ne samo što je Hrvate naučila pisati, nego i čitati. I ne samo to, već ih je naučila povijesti i to poglavito povijesti Zagreba. Kod nje su posebno bili izraženi socijalni element i socijalni bunt koji je obilježio 20. stoljeće…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture