Ugledna povjesničarka umjetnosti govori o potresima društvenog i političkog morala, ugrožavanju povijesnog i kulturnog identiteta Zagreba i Dubrovnika te o greškama u prometnoj regulaciji Zagreba

Ugledna povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević prošlog tjedna u Zagrebu je primila nagradu Hrvatskog društva povjesničara umjetnosti „Radovan Ivančević“ za životno djelo. Poznata po svestranom znanstvenom, stručnom, publicističkom i kritičkom djelovanju na području arhitekture, urbanizma, teorije umjetnosti i zaštiti spomenika, Snješka Knežević svoju je strukovnu i društveno-kulturološku poziciju stekla zahvaljujući analitičkom i kritički hrabrom diskursu u medijima, desetljećima ukazujući na goruće probleme tih stručnih područja.

Povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Müsteru i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je diplomirala i doktorirala. Teško je nabrojati sve stručne i znanstvene doprinose Snješke Knežević, objavljenih i uređenih knjiga, stotinjak stručnih, znanstvenih i publicističkih radova, kao i prijevoda s njemačkog jezika, od djela Petera Handkea, Güntera Grassa, Bertolta Brechta do Waltera Benjamina…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje