Ugledna povjesničarka umjetnosti govori o potresima društvenog i političkog morala, ugrožavanju povijesnog i kulturnog identiteta Zagreba i Dubrovnika te o greškama u prometnoj regulaciji Zagreba

Ugledna povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević prošlog tjedna u Zagrebu je primila nagradu Hrvatskog društva povjesničara umjetnosti „Radovan Ivančević“ za životno djelo. Poznata po svestranom znanstvenom, stručnom, publicističkom i kritičkom djelovanju na području arhitekture, urbanizma, teorije umjetnosti i zaštiti spomenika, Snješka Knežević svoju je strukovnu i društveno-kulturološku poziciju stekla zahvaljujući analitičkom i kritički hrabrom diskursu u medijima, desetljećima ukazujući na goruće probleme tih stručnih područja.

Povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Müsteru i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je diplomirala i doktorirala. Teško je nabrojati sve stručne i znanstvene doprinose Snješke Knežević, objavljenih i uređenih knjiga, stotinjak stručnih, znanstvenih i publicističkih radova, kao i prijevoda s njemačkog jezika, od djela Petera Handkea, Güntera Grassa, Bertolta Brechta do Waltera Benjamina…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.