Institut za javne financije: Pritisak na javne financije možda veći nego 90-ih

Hrvatske javne financije su zbog epidemije i potresa pred izazovima možda većim nego 1990-ih, a situaciju pogoršava i dugogodišnje neprovođenje bitnih strukturnih reformi i podilaženje parcijalnim interesima, ocjenjuje se u osvrtu Instituta za javne financije (IJF).

“Za razliku od nekoliko zadnjih godina obilježenih smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, uravnoteženjem proračuna i smanjivanjem stope nezaposlenosti, situacija se odjednom mijenja i stavlja hrvatske javne financije u težak i neugodan položaj”, kaže se u članku  “Ekonomika javnog sektora u doba korone, autora Vjekoslava Bratića i Josipa Franića s IJF-a.

Premda svaka mjera ima svoju cijenu, a za kvalitetne odluke bilo bi dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati, smatraju IJF-ovi analitičari.

Dodaju da se situacija i mjere mijenjaju gotovo svakodnevno te se i u Hrvatskoj i u drugim zemljama s vremenom očekuju još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu.

U zemljama OECD-a mjere za borbu protiv gospodarskih šteta od epidemije obuhvaćaju mjere protiv zatvaranja poduzeća, smanjenje izloženosti radnika virusu, financijsku podršku bolesnim radnicima i njihovim obiteljima, potpore radnicima u karanteni koji ne mogu raditi kod kuće te pomoć u rješavanju nepredviđenih situacija uslijed potrebe za njegom.

Tu je i financijska podrška osobama koje gube posao ili samostalni dohodak, pomoć tvrtkama u prilagodbi radnog vremena i očuvanju radnih mjesta, financijske potpore tvrtkama pogođenim padom potražnje, mjere za otpuštanje uslijed gospodarskih razloga i pomoć ekonomski nesigurnim radnicima za ostankom u svojim domovima.

Hrvatske mjere slične europskima

Mjere hrvatske vlade koje je dio poduzetnika dočekao “na nož” ne odstupaju bitnije od onoga što poduzimaju druge zemlje, kaže se u članku.

Tako i u Europi u prvom valu mjera prevladavaju odgode plaćanja poreza (npr. u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španjolskoj i Sloveniji), izuzeća od plaćanja predujma poreza (npr. u Austriji, Češkoj i Njemačkoj) te nekažnjavanje u slučaju kašnjženja poreznih prijava (npr. u Češkoj i Estoniji).

Tek nekolicina europskih zemalja odlučila se na potpuna porezna oslobođenja najugroženijih tvrtki. Mađarska je, primjerice, 80.000 tisuća obrta (pretežno iz uslužnog sektora) oslobodila poreznih obveza, dok su tvrtke iz najugroženijih sektora oslobođene plaćanja doprinosa na plaću radnika do kraja lipnja (s izuzetkom doprinosa za zdravstveno osiguranje). U Grčkoj je do lipnja na snazi oslobođenje od doprinosa na plaću i obustava plaćanja PDV-a dospjelog na kraju ožujka, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo sve tvrtke u maloprodaji, turizmu i industriji zabave oslobodilo plaćanja poreza na imovinu tijekom sljedećih 12 mjeseci.

Razmjerno je mali broj europskih zemalja smanjio porezne stope. Grčka je, primjerice, za proizvode od vitalne važnosti stopu PDV-a snizila s 24 na 6 posto, Norveška je privremeno smanjila porez na dohodak za četiri posto, a Turska je, u cilju pomoći posebice pogođenom avioprometu, stopu PDV-a za domaće letove snizila s 18 na jedan posto.

Jedna od učestalijih mjera je i ubrzavanje povrata poreza (Rumunjska, Francuska i Belgija), a većina članica EU-a subvencionira troškove plaće zaposlenika u tvrtkama čiji je rad privremeno zabranjen te onih koji zbog zaraženosti ili samoizolacije nisu u mogućnosti obavljati svoj posao. U Danskoj i Nizozemskoj primjerice država subvencionira do 90 posto plaće (ovisno o vrsti ugovora o radu i djelatnosti poslodavca), Češkoj do 80 posto, Latviji do 75 posto, dok u Bugarskoj taj udio iznosi 60 posto.

Znatan broj država omogućuje izravno kreditiranje ugroženih poduzeća putem razvojnih banaka i/ili daje državna jamstva za kredite (Austrija, Češka, Belgija, Danska, Estonija, Njemačka, Finska).

Što se tiče projiciranih iznosa državnih intervencija, oni ovise o razvijenosti pojedine ekonomije i trenutnoj razini javnog duga, ali i o stupnju pogođenosti gospodarskih aktivnosti. Mjere u Njemačkoj su procijenjene na 28,5 posto BDP-a od čega se 24 posto odnosi na državna jamstva, a 4,5 posto na izravne potpore, dok su Cipar i Rumunjska zasad za tu svrhu namijenile tri posto BDP-a, kaže se u članku IJF-ovih analitičara.

Komentiraj