Institut IGH s uspjehom završio i drugi kvartal 2020. usprkos korona-krizi

PROMO |Od početka kolovoza tržišna kapitalizacija Instituta IGH uzletjela je 36,4 posto, dok je samo tijekom kolovoza dnevni volumen dvaput bio veći od milijun kuna. Promet od 1,6 milijuna kuna koji je ostvaren krajem kolovoza, najviši je još od kraja 2017.

Unatoč izazovima s kojim su se suočili svi gospodarski subjekti, Institut IGH s uspjehom je završio i drugi kvartal 2020. godine – poslovni prihodi bili su 118,9 milijuna kuna, dok se rashodi iznosili 97,03 milijuna kuna.

To je rezultiralo EBITDA-om od 21,8 milijuna kuna, koja je 79 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. No, iz rezultata za 2019. godinu vidljivo je da je poslovanje ove kompanije već neko vrijeme na uzlaznoj putanji. Protekle je godine ostvarena dobit prije oporezivanja od 10,9 milijuna kuna, što je značajno poboljšanje u odnosu na 2018. kada je ostvaren gubitak od preko četiri milijuna kuna. Kada je o tekućoj godini riječ, u njezinoj prvoj polovici Institut IGH ostvario je neto dobit od 1,1 milijun kuna.

Projekti na kojima su radili i prije izbijanja tzv. korona-krize nisu zaustavljeni, već donekle usporeni, ali se nastavljaju dobrom dinamikom. Nastavlja se i ugovaranje novih projekata, a samo u posljednja tri mjeseca potpisano je nekoliko značajnijih ugovora i Hrvatskoj i BiH vrijednih preko 67 milijuna kuna i to s Hrvatskim cestama, HAC-om, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o., Infrastrukturom i drugima.

Nova Uprava i rekordna vrijednost dionice

Gledamo li samo od početka kolovoza, tržišna kapitalizacija Instituta IGH uzletjela je 36,4 posto, dok je samo tijekom kolovoza dnevni volumen dvaput bio veći od milijun kuna. Promet od 1,6 milijuna kuna koji je ostvaren krajem kolovoza, najviši je još od kraja 2017. godine, a istog dana vrijednost dionice zaključena je na 146 kuna, što je najviša razina od rujna prošle godine. Razlozi povećanog interesa se vjerojatno kriju u brojnosti sklopljenih poslova, kao i odličnim prošlogodišnjim rezultatima.

Veliki rezultati očekuju se i od novih lica u njihovoj Upravi. S ciljem jačanja postojećih, te širenjem na nova tržišta, u Upravu društva imenovani su Vedrana Tudor, dotadašnja direktorica Regionalnog centra Split Instituta IGH, te Miroslav Pauzar, dotadašnji direktor Regionalnog centra Osijek, dok je dotadašnji direktor Instituta IGH Robert Petrosian imenovan za Predsjednika Uprave. Petrosian je imenovan direktorom Instituta IGH u veljači 2020. godine, dok je od 2019. godine bio član Uprave. Petrosian je svoju karijeru u IGH započeo još 2012. godine, 2016. postaje direktor podružnice IGH u Rusiji, dok od 2017. radi kao direktor podružnice IGH u Gruziji. Vedrana Tudor svoju karijeru u Institutu IGH započela je 2007. godine kao voditeljica projekata, potom voditeljica Laboratorija IGH Split, da bi 2016. godine preuzela dosadašnju funkciju direktorice Regionalnog centra IGH Split. Miroslav Pauzar svoju uspješnu karijeru u Institutu IGH gradi još od 1986. godine, počevši kao projektant, voditelj projekata i potom glavni nadzorni inženjer na raznim projektima diljem Slavonije, u svim sektorima gospodarstva (niskogradnji, visokogradnji, hidrotehnici, energetici, i dr.). Od 2013. godine direktor je Regionalnog centra IGH Osijek.

 

Institut IGH nadzire radove na najpoznatijem gradilištu u Hrvatskoj, Pelješkom mostu, kao i na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof

 

Ulaganje u infrastrukturu za veći BDP

Kriza povezana s trenutnom pandemijom pogodila je sve gospodarske grane, pa tako i građevinu. Zato je sada pravo vrijeme da država iskoristi svoju fiskalnu moć za potporu gospodarstvu i minimiziranje štete. Jedan od načina za pomoć je davanje prioriteta ulaganjima u ceste, mostove, zračne luke, tranzitne sustave, električnu energiju, telekomunikacije i druge davno predviđene građevinske projekte. Zaključak je to studije koju je proveo Business Roundtable i koja tvrdi kako je ulaganje u infrastrukturu jedinstveno po svojoj sposobnosti da potakne rast produktivnosti, a time i dugoročni potencijalni proizvodni kapacitet gospodarstva. Napravljena za područje SAD-a, studija je prikazala učinke 737 milijardi dolara javne potrošnje na infrastrukturu tijekom 10 godina, te pokazala kako će to ulaganje generirati dodatnih 5,9 milijardi dolara dodatnog BDP-a tijekom 20 godina, a svaki dodatni uloženi dolar proizvest će približno 3,70 dolara dodatne ekonomske proizvodnje. Ova investicija također bi stvorila milijune dodatnih radnih mjesta i povećala plaće, što bi kataliziralo dodatnih 1,9 milijardi dolara za odgovarajuće ulaganje privatnog sektora. Autori zaključuju da bi povećanje ulaganja u infrastrukturu u kratkom roku stvorilo radna mjesta, privuklo dodatne radnike na tržište rada, stimuliralo potražnju i potaknulo na privremeno ubrzanje potrošnje i poslovnih ulaganja.

Ako je vjerovati medijskim napisima kada su u pitanju izjave hrvatskih dužnosnika, ulaganja države u infrastrukturu i građevinarstvo nastavit će se i u narednom razdoblju. Ministar Butković je tako nedavno naglasio da će prioriteti u njegovu ministarstvu, osim završetka gradnje Pelješkog mosta, biti željeznički projekti i obnova luka. Upravo je u tim područjima aktivan i Institut, koji nadzire radove na trenutno najpoznatijem gradilištu u Hrvatskoj, Pelješkom mostu, kao i na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof. Ugovor vrijedan 5,3 milijuna kuna potpisan je s Infrastrukturom, a većim se dijelom financira kreditom Svjetske banke za obnovu i razvoj (IBRD). Riječ je o projektu koji se odnosi na dionicu dvokolosiječne željezničke pruge duge 17,8 kilometara koja se nalazi na koridoru RH1, izuzetno važnome za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz kojim u prosjeku prođe oko 160 vlakova na dan. Kada je riječ o pomorskim građevinama, trajektna luka Gaženica i zgrada terminala predstavljaju „flag ship“ referencu IGH. Cjelokupni dizajn zgrade terminala (idejno rješenje, glavni projekt, izvedbeni projekt i projektantski nadzor) postavio je i razradio arhitektonski tim Instituta IGH. Novoizgrađeni terminal Gaženica tako postaje središte domaćeg i međunarodnog trajektnog prometa, ali i “home port” za međunarodni promet kruzera.

Međunarodne ambicije

Institut IGH ima 70 godišnju tradiciju i gotovo da nema niti jednog objekta, ceste, tunela ili mosta u Hrvatskoj za koji upravo IGH nije radio projektiranje ili stručni nadzor, kontrolirao kvalitetu gradnje, izrađivao studije ili davao stručna mišljenja i vještačenja. IGH trenutačno ima oko tisuću aktivnih ugovora za cijeli niz usluga koje nudi, primarno u graditeljstvu, što ga čini vodećom inženjerskom tvrtkom u sektoru graditeljstva u regiji. Također, tijekom prošle i ove godine IGH je zaposlio više od 100 novih kolega, čime je nadišao brojku od 500 zaposlenih. Dio njih angažiran je i na projektima izvan granica Hrvatske. Posao projektiranja dionica gruzijskih državnih cesta iznimno je poseban i izazovan jer je riječ o dionicama koje se uglavnom protežu kroz planinska područja Gruzije. Trenutačno je aktualan projekt Sno-Omalo, a radi se o 236 kilometara cesta koje su projektirali stručnjaci iz IGH. U pripremi su projekti i na drugim međunarodnim tržištima, a poseban naglasak je na onima koje uključuju obnovljive izvore energije.

Komentiraj

Source:Promo