Objavljeno u Nacionalu br. 964, 18. listopad 2016.
DAVOR BOŽINOVIĆ imat će puno značajniju ulogu od dosadašnjih šefova kabineta jer će koordinirati rad svih ministara, što ga stavlja u poziciju ključnog Plenkovićeva čovjeka u izvršnoj vlasti
Odabirom ključnih ljudi u svojoj vladi, Andrej Plenković u startu je pokazao prve prave naznake novog smjera koji će zauzeti Vlada i HDZ pod njegovim vodstvom, ali i odlučnost da onima koji su mu sa strane pokušali nametnuti neka rješenja, pokaže da neće podleći nikakvim ucjenama, prijetnjama ili pritiscima ikoje vrste, bilo da dolaze iz krugova stranačkih nezadovoljnika, bilo izvan nje. Dijelom upravo zbog tih pritisaka, Plenković je do zadnjeg trena krio imena svojih ministara. Imenovanje Davora Božinovića, koji je ispočetka figurirao kao jedan od sigurnih članova Vlade, šefom njegova kabineta, nije, kako su neki tumačili, značilo Plenkovićevo svojevrsno povlačenje pred pritiscima desne struje HDZ-a koja nije sklona Božinoviću, nego upravo suprotno. Božinović će predstavljati ključnu osobu Plenkovićeve vlade čiji će se model funkcioniranja znatno razlikovati od onih dosadašnjih.
“Pozicija Davora Božinovića na mjestu šefa Kabineta puno je važnija nego što se percipira u javnosti jer on na neki način postaje ključni operativni koordinator rada svih ministara, a samo njegovo imenovanje pokazuje da je riječ o čovjeku od osobnog Plenkovićeva povjerenja. Ali pored toga, to ukazuje na činjenicu da Plenković pokazuje tendenciju uspostavljanja takozvanog kancelarskog pristupa u budućem funkcioniranju Vlade. S njim ili bez njega, prema Plenkovićevu planu, uloga šefa Kabineta bit će puno značajnija jer će upravo on koordinirati rad svih ministara”, objasnio je za Nacional izvor blizak vrhu nove vlade. Tu je tezu za Nacional potvrdio još jedan izvor blizak Plenkoviću i vrhu HDZ-a, koji tvrdi:
“Istina je da će Božinović biti ključni koordinator rada Vlade i imat će veće stvarne ovlasti nego što je dosad bilo uobičajeno za osobe na toj funkciji.”
Plenkovića neki njegovi poznanici opisuju kao osobu koja voli sve imati pod kontrolom, koja ništa ne prepušta slučaju i ne voli iznenađenja pa se time i Božinovićeva funkcija kao nekoga tko će mu u tome izravno pomagati, uklapa u takvu sliku.
Možda upravo zbog karijere u Vladi Jadranke Kosor i izlaska iz stranke, Martinu Dalić ne dočekuju svi u HDZ-u s oduševljenjem, a predbacuju joj i da nema dovoljno operativnog iskustva u gospodarstvu
“Time Plenković pokazuje da ne želi da mu važne stvari bježe iz vidokruga te da nije samo dobar birokrat, što su mu neki pokušali imputirati”, kaže Nacionalov sugovornik.
Čelno mjesto u Vladi, pored Božinovića i Davora Ive Stiera, zauzimat će i Martina Dalić, za koju se u trenutku dovršenja ovog izdanja Nacionala još uvijek nije službeno znalo hoće li postati potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva. Njezino izvjesno imenovanje također predstavlja svojevrstan otklon od politike bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, zbog kojeg je Martina Dalić napustila stranku. Bivša ministrica financija u vladi premijerke Jadranke Kosor, u kojoj je Božinović bio ministar obrane, može se smatrati svojevrsnim nastavkom politike koju je Jadranka Kosor započela nakon Ive Sanadera. Prema nekim tumačenjima, Martina Dalić imala bi i funkciju dodatnog osigurača u odnosu prema ministru financija Zdravku Mariću, kojeg je Plenković “naslijedio” iz Karamarkove vlade.
“Tako da neke stvari neće ostati samo u zoni ministarstva financija i onog što odredi Marić, jer će Martina Dalić moći utjecati i s pozicije potpredsjednice Vlade”, smatra Nacionalov sugovornik blizak vrhu HDZ-a.
Ali ono na što Nacionalovi sugovornici iz HDZ-a upozoravaju, jest da Martina Dalić, bez ozbira na to što se s Plenkovićem, Božinovićem i Stierom zbližila dok su svi bili u svojevrsnoj oporbi prema Karamarku, neće biti suradnica koja će bespogovorno izvršavati ičije naredbe, nego autonomno odlučivati u svim važnim stvarima za koje preuzme odgovornost. Zbog toga bi se, upozoravaju Nacionalovi sugovornici, vrlo brzo mogla sukobiti s Plenkovićem. Uostalom, iz HDZ-a je otišla optuživši Karamarka da stranka nema gospodarski program. U to vrijeme, pred kraj rujna 2014., kampanja za predsjedničke izbore bila je u punom jeku pa su politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak i član predsjedništva stranke Andrija Mikulić optužili Martinu Dalić da je odluku o izlasku iz HDZ-a namjerno tempirala tako da našteti njihovoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović tijekom kampanje. Također su je optužili da zastupa neoliberalnu politiku te da je otišla zato što HDZ nije želio prihvatiti njezin program reforme javne uprave koji je predviđao rezove i otpuštanja. Drugi sugovornici opisuju Martinu Dalić kao ženu koja prvenstveno razmišlja iz pozicije nekoga tko je blizak bankarskom sustavu, da je prilično kruta te da nema razvijen sentiment prema običnom čovjeku, zbog čega je i glasala protiv SDP-ovih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj švicarskog franka na godinu dana fiksirao na 6,39 kuna za sve korisnike kredita u švicarskim francima. S druge strane, ostali HDZ-ovi zastupnici uopće nisu glasali o tom zakonu.
“Martina Dalić se pokazala kao osoba koja razmišlja svojom glavom”, istaknuo je izvor blizak vrhu stranke.
Vjerojatno je to bio ključan razlog što se Martina Dalić izvrsno slagala s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor koja ju je i postavila na poziciju ministrice financija, a kasnije je izjavljivala da ministar, da bi mogao izvršavati proračun, i mora imati čvrste stavove i vući odlučne poteze jer bi u protivnom u pitanje došlo izvršenje državnog proračuna. Ali možda upravo zbog karijere u vladi Jadranke Kosor, kao i toga da je izašla iz stranke, danas Martinu Dalić ne dočekuju svi u HDZ-u s oduševljenjem. Neki joj predbacuju da nema dovoljno operativnog iskustva za ministricu gospodarstva, što je pozicija o kojoj uvelike ovisi uspjeh buduće Vlade u ekonomskim pitanjima. Neki joj također predbacuju da je, u najmanju ruku, jednako tašta kao i Plenković te upozoravaju da će se njihovi karakteri vrlo brzo naći u “izravnom sudaru”.
Bez obzira na to, Plenković je namijenio upravo Martini Dalić jednu od najodgovornijih funkcija koju dodatno učvršćuje i potpredsjednička pozicija u Vladi. Prvenstveni razlog najavljenog imenovanja Martine Dalić mogao bi biti taj što Plenković u nju ima osobito veliko povjerenje, kao i u Božinovića i Stiera koji će svakako činiti njegov najuži kabinet.
‘Imenovanje Davora Božinovića pokazuje da je čovjek od osobnog Plenkovićeva povjerenja, ali i da će Plenković pokušati uspostaviti takozvani kancelarski pristu
Ali Božinovićevo imenovanje već je izazvalo brojne negativne komentare među pripadnicima desne struje HDZ-a. Ta struja kao krimen Božinoviću imputira da je bio šef Kabineta bivšeg predsjednika Stipe Mesića, iako istoj toj struji nije smetalo što je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bio šef premijerskog kabineta Josipa Manolića i što je Mesiću 2000. vodio predsjedničku kampanju. No Božinoviću se “na teret” stavlja i to da je u bivšem komunističkom sistemu krajem 80-ih obavljao visoke funkcije u Ministarstvu obrane, odnosno u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske, u kojem je jedno vrijeme bio i u Novačkoj komisiji.
Plenkovićev krug smatra da je dovoljan ustupak desnici bilo imenovanje Milijana Brkića potpredsjednikom Sabora.
“Plenković je morao napraviti ustupak zbog Brkića iz jednostavnog razloga što je on vrlo zahvalan suradnik u kontroliranju situacije na terenu”, smatra Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a. Ali drugi izvor, blizak desnoj struji HDZ-a, smatra da Brkić nije smio prihvatiti tu funkciju jer mu se time upravo izbija utjecaj unutar stranke iz jednostavnog razloga što će biti previše fokusiran na druge stvari. Isto tako, ako i kada se u javnosti, odnosno u sudskom postupku ponovno otvori pitanje plagiranja njegove diplome, Plenković će dobiti legitiman razlog za njegovo micanje s te pozicije, nakon čega će mu, kako se smatra, izbiti i utjecaj u stranci.
S druge strane, ne može se smatrati da je Brkićevim imenovanjem na mjesto potpredsjednika Sabora Plenković zadovoljio sve druge nezadovoljnike u stranci, prvenstveno iz redova bivših ministara u Oreškovićevoj i Karamarkovoj vladi koji su ostali bez funkcija, unatoč tome što su neki osvojili veliki broj preferencijalnih glasova te što Plenković nije imao konkretne primjedbe na njihov rad.
U tom kontekstu iz desnice neprijateljski gledaju na pozicioniranje Božinovića za jednog od najmoćnijih ljudi u budućoj vladi, unatoč tome što je osvojio tek 475 preferencijalnih glasova na izborima. Ali Božinovićevi poznanici ističu da je riječ o čovjeku koji će svakako biti iznimno koristan novom premijeru, prvenstveno zbog bogatog iskustva i visokih funkcija koje je obnašao tijekom karijere.
“Božinović je bio veleposlanik Hrvatske pri NATO-u u Bruxellesu u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u NATO. Zato je i poslan tamo da na neki način završi taj proces. Ali on je odigrao vrlo važnu ulogu i nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana jer je prihvatio funkciju koju se tada zbog osjetljivosti nitko nije usudio preuzeti. Riječ je o funkciji načelnika 7. uprave Ministarstva vanjskih poslova, de facto obavještajne službe ministarstva koju je obavljao do izbora nove, Račanove Vlade”, istaknuo je Nacionalov izvor. Taj izvor ističe da su se Božinović i Plenković zbližili upravo u tom razdoblju jer su obojica sudjelovala u predsjedničkoj kampanji Mate Granića, Plenković kao šef izbornog stožera, a Božinović ne tako formalno. Obojica su dolazila iz Ministarstva vanjskih poslova. Božinović je kasnije postao jedan od glavnih savjetnika bivše premijerke Jadranke Kosor, a intenzivne kontakte nastavili su i nakon njezina izbacivanja iz stranke. Štoviše, Božinović je bio jedan od rijetkih HDZ-ovaca koji su s njom nastavili održavati kontakte. Ali prema njezinim riječima u intervjuu za Nacional, nakon ulaska u uži krug novog šefa stranke i Božinović joj se prestao javljati.
Sada je situacija takva da najuži Plenkovićev tim čine ljudi u koje je i Jadranka Kosor imala neizmjerno povjerenje, što u desničarskim krugovima doživljavaju kao “kompromitirajući element” pa su tako na pojedinim desnim portalima objavljeni i članci s naslovima poput “Dio HDZ-a u čudu: vodstvo pretvoreno u bivšu vladu Jadranke Kosor”. Ali unatoč kroničnom nedostatku žena na ključnim pozicijama u stranci, ali i u Vladi, zbog čega je Plenković morao u zadnji čas tražiti nova, ženska imena za pojedine ministarske pozicije, za osobu poput bivše HDZ-ove premijerke koja je završila pregovore Hrvatske o ulasku u Europsku uniju i kojoj je na unutarstranačkim izborima Plenković bio kandidat za zamjenika, zasad bez pravog objašnjenja nema mjesta ni u stranci ni u Vladi.
Komentari