Naftne i plinske tvrtke ne čine dovoljno kako bi smanjile emisije metana, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA), unatoč visokim cijenama energije zbog kojih bi mogle lako financirati te mjere.

U godišnjem izvješću “Global Methane Tracker” IEA je utvrdila da su emisije iz energetskog sektora prošle godine bile 135 milijuna tona, malo ispod rekorda postavljenog 2019. godine.

“Naš novi Global Methane Tracker pokazuje da je postignut određeni napredak, ali da su emisije još uvijek previsoke i ne padaju dovoljno brzo – pogotovo jer je smanjenje emisija metana među najjeftinijim opcijama za brzo ograničavanje globalnog zatopljenja”, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

“Jednostavno nema isprike.”

Metan je odgovoran za oko 30 posto porasta globalnih temperatura od industrijske revolucije.

Budući da ima brži i snažniji učinak od smanjenja ugljičnog dioksida, smanjenje emisije metana moglo bi se pokazati kao najbolji način za brzo ograničavanje globalnog zagrijavanja i brzo poboljšanje kvalitete zraka.

Na energetski sektor otpada oko 40 posto ukupnih emisija metana koje se mogu pripisati ljudskoj aktivnosti, odmah iza poljoprivrede, a dostupna su isplativa rješenja.

“Procjenjujemo da bi se oko 70 posto emisija metana vezanih uz fosilna goriva moglo smanjiti postojećom tehnologijom”, navodi IEA u izvješću.

Dok operacije s fosilnim gorivima smanjuju količinu emitiranog metana po jedinici energije i istjecanja u atmosferu, ukupne emisije još uvijek rastu i to unatoč koracima za smanjenje emisija koji se uvelike sami isplate.

“Na temelju rekordnih cijena plina viđenih diljem svijeta 2022., procjenjujemo da bi se oko 80 posto postupaka za smanjenje emisija iz naftnih i plinskih operacija diljem svijeta moglo implementirati bez neto troškova”, ocijenila je IEA.

IEA procjenjuje da bi 100 milijardi dolara, manje od tri posto prihoda naftnih i plinskih kompanija u svijetu prošle godine, bilo dovoljno da se postigne 75-postotno smanjenje emisije metana.

IEA je istaknula da je najdalekosežnija mjera koju zemlje mogu poduzeti za obuzdavanje emisija – zaustavljanje svih spaljivanja i ispuštanja metana osim onih u izvanrednim situacijama.

IEA je također primijetila da su prošlogodišnje eksplozije koje su uništile plinovod Sjevernog toka koji je prenosio ruski prirodni plin u Njemačku ispustile golemu količinu metana u atmosferu.

“No, normalne naftne i plinske operacije diljem svijeta svaki dan oslobađaju istu količinu metana kao i eksplozija Sjevernog toka”, dodaje se.

Povećane emisije dolaze unatoč tome što se 150 zemalja sada pridružilo globalnom obećanju da će do 2030. smanjiti emisije metana iz ljudskih aktivnosti za 30 posto u odnosu na razine iz 2020.

IEA vjeruje da emisije metana iz sektora fosilnih goriva moraju pasti za 75 posto do 2030. kako bi dosegle neto nulu do 2050., cilj za koji se smatra da daje šansu za zadržavanje srednjeg porasta globalne temperature znatno ispod dva stupnja Celzijusa kako je sadržano u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015.