Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu (HUPUZ) pozvala je u utorak mandatara Tihomira Oreškovića da zdravstvenom sustavu osigura financijsku stabilnost, ali bez rezova i privatizacije javnog zdravstva.

HUPUZ u otvorenom pismu Oreškovića podsjeća da Hrvatska u zdravstvo ulaže oko 700 eura po stanovniku godišnje, što je upola manje od Slovenije, pet puta manje od Austrije i šest puta manje od Kanade, a kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite građanima su gotovo jednaki tim zemljama.

Zbog gospodarstva 3,5 milijardi kuna manje

Osnovni je problem hrvatskog zdravstva gospodarstvo, koje trenutno ima 289.000 zaposlenih manje nego što bi trebalo imati prema prosjeku EU-a, što je oko 3,5 milijarde kuna manje sredstava u zdravstvenom sustavu godišnje.

HUPUZ poručuje da takvo gospodarstvo, koje je gotovo na samom europskom dnu, ne smije na dno povući i hrvatsko zdravstvo, kao što preko medija sugeriraju “neki neodgovorni ekonomski analitičari”.

Takav neuspješan eksperiment rezanja u zdravstvenom sustavu već smo imali kada je bivša Vlada smanjila doprinose za zdravstvo s 15 posto na 13 posto u namjeri da rastereti gospodarstvo, no rezultat je bio za 2,4 milijarde kuna veći dug koji je zdravstveni sustav doveo gotovo na rub uništenja, a nije došlo do pomaka u gospodarstvu.

HUPUZ navodi da je Vlada tu grešku kasnije ispravila izdvajanjem zdravstva iz državne riznice i vraćanjem stope doprinosa na 15 posto, što jasno ukazuje kako put za oporavak gospodarstva nisu rezovi u zdravstvu nego druga rješenja, poput deregulacije poduzetništva, revizije prostornih planova, uvođenja paušalne naplate poreza, smanjenja birokracije, borbe protiv korupcije i sl.

Udruga poslodavaca zadovoljna je nekim početnim najavama koalicije Mosta i HDZ-a i podupire decentralizaciju zdravstvenog sustava, obranu javnog zdravstva, zadržavanje dosadašnje socijalne osjetljivosti i dostupnosti sustava svim građanima, racionalizaciju nekih bolničkih kapaciteta, uspostavu realnih cijena zdravstvenih usluga, smanjenje cijena lijekova i reviziju osnovne liste lijekova HZZO-a.

Zdravstvu treba osigurati 24 milijarde kuna

HUPUZ ističe kako je nužno osigurati 24 milijarde kuna za financijsku samoodrživost sustava, toliko koliko je i sad predviđeno namjenskim doprinosima za zdravstvo te postojećim zakonskim rješenjima, i to kroz zadržavanje HZZO-a izvan sustava državne riznice i poštivanje zakonskih odrednica koje definiraju obveze državnog proračuna prema HZZO-u u punom opsegu od 4,8 milijardi kuna.

Za uspješan i samoodrživ sustav treba osigurati veću samostalnost zdravstvenih ustanova, cijene zdravstvenih usluga utvrditi na ekonomskoj osnovi, uvažavajući sve troškove, poput priznavanja troškova amortizacije, te omogućiti bolji pristup tržištu rada kroz liberaliziranje procesa zapošljavanja, što će omogućiti racionaliziranje poslovanja zdravstvenih ustanova koje sada provode “tihi outsourcing”, što povećava ukupne troškove rada do 15 posto po pojedinom zaposlenom.

Također treba nastaviti reformu primarne zdravstvene zaštite sa zadržavanjem doma zdravlja kao temeljnog nositelja primarne zdravstvene zaštite i koordinatora svih domskih timova i koncesionara u organizaciji načina i oblika rada. To treba nadograditi nastavkom reforme hitne medicine, tj. funkcionalnim povezivanjem Zavoda za hitnu medicinu s objedinjenim bolničkim hitnim prijemima i domovima zdravlja i koncesionarima.

Funkcionalnu integraciju treba provesti i na razini bolničke zdravstvene zaštite, u okviru Masterplana bolnica, kroz integraciju djelatnosti, što će polučiti stvaranje centara izvrsnosti u razdoblju od 10 do 15 godina. Gubitak pravne osobnosti ili gašenje nekih bolničkih ustanova neće postići nikakve financijske učinke zbog specifične strukture ukupnih rashoda, gdje 70 posto čine troškovi rada, pa bi u svakoj bolnici trebalo zadržati četiri temeljne djelatnosti i objedinjeni hitni prijem, a ostale djelatnosti funkcionalno integrirati.

Odlazak liječnika zaustaviti fleksibilnijim sustavom plaća

Problem odljeva zdravstvenog kadra izvan Hrvatske treba anulirati uspostavljanjem sustava dodatnog financijskog nagrađivanja rada i mnogo fleksibilnijeg sustava plaća, pri čemu je nužno uključiti liječnike, kao nositelje djelatnosti, te HUPUZ, kao reprezentativnog predstavnika poslodavaca u kolektivne pregovore.

Što se tiče sustava javne nabave, HUPUZ smatra kako je posve irelevantan način provedbe određenih natječaja, kroz objedinjenu ili decentraliziranu nabavu, već je ključno da su natječaji provedeni korektno i transparentno, bez stvaranja koruptivnih podloga.

HUPUZ se također oštro protivi privatizaciji postojećeg sustava, jer bi ona značila kraj zdravstva kakvo hrvatski građani već desetljećima poznaju i žele. To ne znači da se zalaže isključivo za javni sustav, već naglašava da je hrvatski zdravstveni sustav komplementaran, sinergijski model privatnog i javnog pod istim uvjetima, pri čemu treba strogo odvojiti privatno od javnog, zdravstva.