HUP: “Povećanje minimalca udar je na industriju”

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić u četvrtak je ocijenio da povećanje minimalne plaće stvara veliku obavezu i udar na industrije u kojima se isplaćuje, čime se posebno dovodi u pitanje opstanak i budućnost tekstilne i kožne industrije.

Majetić u odgovoru Hini na upit za komentar današnje Vladine odluke o povećanju minimalne plaće, tvrdi da poslodavci godinama povećavaju plaće u svim sektorima i svako porezno drugo rasterećenje ulažu u rast plaća te da se HUP sustavno zalaže za rasterećenje troškova poslovanja čime bi se povećale prije svega najmanje i srednje plaće, jer porezna rasterećenja na takve plaće nemaju učinka.

“Upravo je rast najmanjih plaća i najveći izazov, jer industrije koje danas isplaćuju minimalnu plaću to čine samo zato što nemaju mogućnosti platiti više, usprkos rizicima koje takva mala plaća nosi na deficitarnom tržištu rada”, kaže Majetić.

Stoga, kako ocjenjuje, povećanje minimalne plaće “stvara veliku obavezu i udar na poslovanje industrija koje minimalnu plaću isplaćuju, čime se posebno dovodi u pitanje opstanak i budućnost tekstilne i kožne industrije”.

HUP je tražio, uz podršku planu povećanja minimalne plaće, da se u tim sektorima paralelno provedu kompenzacijske mjere koje bi amortizirale ovakav udarac, kaže Majetić.

Dodaje kako je “žalosno da ponovno donosimo odluke bez pravog i završnog dijaloga sa socijalnim partnerima, te o tome doznajemo iz medija”.

Današnju Vladinu odluku smatra političkom, a njome je Vlada, kako navodi, “kao da se radi o javnom sektoru, nametnula gospodarstvu povećanje plaće od 8 posto”.

“Zašto Vlada misli da je onima koji isplaćuju minimalnu plaću jednostavno povećati plaću 30 posto, koliko iznosi povećanje u posljednje tri godine i uz navedenu projekciju za 2020.”, pita Majetić.

“To bi bio veliki udar i na puno profitabilnije industrije. Stoga, kako uz ovo povećanje nema čak niti najave  kompenzacijskih mjera, neke od postojećih će biti iduće godine i smanjene za 50 posto, ova će odluka imati ozbiljne posljedice za industrije tekstila, kože, dijela drvne industrije i sve one koji danas isplaćuju minimalnu plaću jer jednostavno ne mogu platiti više”, kaže Majetić.

“Primjera radi, cijene u odjevnoj industriji se pregovaraju u centima, a minimalac je u zadnje dvije godine rastao 100 eura! Gdje naći sredstva?“ pita Majetić.

Minimalna neto plaća za 2020. godinu iznosit će 3.250 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.062,51 kunu, što je za 315,51 kunu ili za 8,3 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je u četvrtak usvojila hrvatska Vlada.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da minimalna plaća raste neprestano od 2013. godine, ali je od 2013. do 2016. porasla za 134 kune, a od 2016. do 2020. za 754 kune.

To po njegovim riječima pokazuje da Vlada brine o građanima s najnižim primanjima te onima koji su zaposleni u radno-intenzivnim djelatnostima i najviše su izloženi minimalnoj plaći.

Vlada ujedno, kako je dodao, vodi računa i o poslodavcima u radno-intenzivnim djelatnostima, pa im omogućuje korištenje potpora male vrijednosti, do 200 tisuća eura, kao kompenzacijsku mjeru za povećanje minimalca, a najavio je i mjere za restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je u mandatu aktualne Vlade minimalna plaća porasla za 30 posto odnosno za nešto više od sto eura.

Komentiraj