HUP 2005. OBJAVIO RAT KORUPCIJI: Juroslav Buljubašić: ‘Tražimo od Vlade osnivanje birokratske policije’

Objavljeno u Nacionalu br. 486, 2005-03-08

Juroslav Buljubašić, potpredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i jedan od najutjecajnijih hrvatskih poduzetnika, za Nacional obrazlaže inicijativu Izvršnog odbora HUP-a kojom se traži uvođenje reda u državnu administraciju

“Hrvatska udruga poslodavaca poziva Vladu da napokon dovede u red državnu administraciju, rad državnih službenika i nadležnih državnih tijela, koja zbog svoje sporosti, neodgovornosti i korumpiranosti onemogućavaju razvoj poduzetništva i glavni su uzrok 30 milijardi dolara hrvatskog vanjskog duga. Nijedna dosadašnja vlada nije se usudila uhvatiti u koštac s administracijom koja na svakom koraku koči mnoge poslovne i razvojne projekte. Krajnje je vrijeme za efikasnu kontrolu rada administracije na svim razinama”, istaknuo je Juroslav Buljubašić, potpredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), obrazlažući inicijativu koja je prošlog tjedna potekla upravo s Izvršnog odbora HUP-a za Dalmaciju. Osim toga, HUP traži od Vlade i Sabora donošenje zakona kojim će se onemogućiti ministrima, državnim tajnicima i svim državnim službenicima da budu članovi nadzornih odbora bilo koje državne tvrtke, pa čak i onih koje se tretiraju kao javna poduzeća od posebnog državnog interesa. “I ta su poduzeća na tržištu, a ministri i državni tajnici, članovi njihovih nadzornih odbora, itekako mogu pomoći njihovoj boljoj tržišnoj poziciji, sudjelujući u izradi zakonske regulative kojom će se osigurati ili prolongirati njihov monopolistički položaj. Zar to ne dokazuje slučaj ‘City Expressa’ i Hrvatskih pošta u čijem Nadzornom odboru sjedi državni tajnik Dražen Breglec. Ista je stvar s ‘Jadrolinijom’, čiji je predsjednik Nadzornog odbora Branko Bačić”, ističe Buljubašić, poznati splitski brodar, jedan od osnivača SEM-a, većinski vlasnik u više splitskih tvrtki i suvlasnik tjednika Splitske novine. Kao jedan od čelnih ljudi HUP-a, zadužen za regionalno organiziranje i djelovanje, nada se da će ovu inicijativu podržati i predsjednik Stjepan Mesić.

NACIONAL: Što je povod HUP-u za traženje uvođenja kontrole rada državne administracije? – Već nekoliko godina HUP za Dalmaciju suočen je s nezadovoljstvom poduzetnika koji imaju niz primjedaba na rad državne administracije, od gradskih poglavarstava preko županija do ministarstava. Zajedničko ponašanju administracije prema traženjima poduzetnika je potpuna neodgovornost, indolencija, ignoriranje i nepoštovanje zakonskih obveza. Na zahtjeve koji su im upućeni državna tijela i administrativne službe na svim razinama u Hrvatskoj u pravilu ne odgovaraju u predviđenom zakonskom roku od 60 dana. I za to ne snose nikakve posljedice. Poslodavci često traže razna tumačenja nadležnog tijela, odgovore, podnose žalbe o kojima im ovisi poslovanje, izvršavanje ugovorom preuzetih rokova, pa takvo ponašanje državne administracije dovodi u pitanje ugovorene poslove, izaziva ogromne štete, kako za poduzetnike, tako i za državu. HUP mora upozoriti premijera Sanadera da poslodavci i njihovi zaposlenici trpe velike štete, jer svojom lijenošću, neradom i korumpiranošću državna administracija krši zakon, sprječava poslovna ulaganja i onemogućava brži razvoj.

NACIONAL: Što HUP namjerava zatražiti od Vlade? – Brzo osnivanje i djelovanje efikasne državne kontrole nad radom administracije. Dakle, služba koja je pod isključivom nadležnošću Vlade, neka vrsta nadzorne policije. Kao što postoje Financijska policija, Devizna i Porezna kontrola, koje nadziru poduzetnike, tako bi Vlada morala osnovati svoju operativnu službu koja će kontrolirati rad državne administracije na svim razinama. Takva nadzorna policija mora zaći u urede državne uprave i vidjeti zašto zahtjevi koji se jednostavno mogu riješiti leže u ladicama mjesecima, godinama. Vladina policija treba provjeriti zašto se poslodavcima ne odgovara na upite, a kad se odgovori, objašnjenja su nerazumljiva, dvosmislena, s neizvjesnim odgovorima koje kao da je slagala proročica Pitija. Kad dobiju takve odgovore, poslodavci i građani nalaze se pred dilemom treba li koga mitom i korupcijom “uvjeriti”, “požuriti”. Državna administracija i njeni uredi izravno pridonose korupciji, pa nije čudo da je Hrvatska na 67. mjestu u svijetu po korumpiranosti.

NACIONAL: Kakve bi ovlasti trebala imati Vladina nadzorna policija? – Prijedlog HUP-a je da državni službenici i namještenici zbog nerada, neznanja ili korumpiranosti moraju biti izloženi ozbiljnim mjerama. Ako se u kontroli utvrde propusti do kojih je moglo doći i slučajem, predviđena kazna može biti tek opomena. U slučajevima drastičnog kršenja zakona, rokova, ili u situaciji u kojoj je počinjena izravna šteta poslodavcu ili građaninu, ili je počinjena šteta ugledu državne službe, kazna za službenika mora biti otkaz. Konačna mjera za velike propuste u radu državne administracije bila bi kaznena prijava i kazneni progon onih službenika za koje se utvrdi da su za plaćeni rad tražili dodatne usluge.

NACIONAL: Je li HUP izračunao kolike su štete od takvog ponašanja državne administracije? – Teško je to izračunati, ali štete su goleme. Osobno stojim iza svih primjedaba i prijedloga iznesenih na Izvršnom odboru HUP-a za Dalmaciju. Dio hrvatskog vanjskog duga od 30 milijardi dolara i velik broj nezaposlenih, koji prijeti kolapsom države, skrivio je nestručan i neodgovoran rad državne administracije i sasvim izvjesne korupcije u dijelovima administrativnog aparata. Ako se Vlada uhvati u koštac s ovim problemom na koji HUP upozorava, ona će biti prva koja je shvatila uzroke unutarnje nestabilnosti i opasnosti da hrvatsko društvo ne eksplodira. Nadam se da će premijer Sanader prepoznati o čemu HUP govori. U ovoj inicijativi očekujemo izravnu podršku i pomoć i predsjednika Stjepana Mesića.

NACIONAL: Zašto očekujete pomoć predsjednika Mesića? – On se u svojoj predsjedničkoj kampanji jasno odredio prema pitanju rada državne administracije. Ovaj problem bio je dio njegova programa i izbornih obećanja. Predsjednik Mesić i dosad je bio inicijator korisnih zakona. Očekujem i predsjednikovu podršku još jednoj HUP-ovoj inicijativi, koja se naslanja na traženje kontrole i sankcija nad radom državne administracije. Riječ je o traženju zabrane članstva u svim nadzornim odborima za sve državne dužnosnike u svim hrvatskim tvrtkama, bez iznimke.

NACIONAL: Zašto mislite da će predsjednik Mesić podržati i taj HUP-ov zahtjev? – Zbog toga što je i sam često istupao protiv situacija u kojima je bilo očito postojanje sukoba interesa. Članstvo ministara, državnih tajnika, članova županijskih ili gradskih poglavarstava, drugih državnih dužnosnika u nadzornim odborima hrvatskih tvrtki, očito, velik je sukob interesa, koji je on redovito osuđivao.

NACIONAL: Zašto članstvo ministara ili državnih tajnika u nadzornim odborima državnih tvrtki ili javnih poduzeća od državnog interesa smatrate sukobom interesa? – Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti dijelom je riješio taj problem. Ostala je neispunjena obveza Vlade da predloži Saboru, a Saboru da usvoji popis poduzeća od državnog interesa u kojima državni dužnosnici, ministri, državni tajnici mogu biti članovi nadzornih odbora. S obrazloženjem kako to oni ne rade za sebe, nego za državu, kako njihova nazočnost osigurava provedbu državnih interesa. Međutim, za HUP nije bitno je li taj popis iznimaka donesen ili nije. Iznimaka ne smije biti jer poduzetnicima je svejedno je li nepravda ili krađa napravljena u korist države ili nečiju osobnu korist. Potpuno nam je svejedno donosi li se neka ograničavajuća ili nezakonita odluka u korist države ili pojedinca, uzima li se nečije ili se onemogućava netko u poslovanju u ime i korist države ili pojedinca. Sva državna i javna poduzeća sudjeluju u tržišnoj utakmici, koja bi se trebala odvijati pod istim uvjetima za sve sudionike. Ali uvjeti na tržištu reguliraju se zakonima, zakonskim aktima, Vladinim uredbama, odlukama ministarstava ili poglavarstava u kojima sjede ti isti ministri i državni tajnici. I oni izravno sudjeluju u kreiranju i donošenju tih zakona, koji pogoduju državnim tvrtkama na tržištu. Na tržištu nafte, poštanskih usluga ili pošiljki, brodskih usluga, održavanja linija, koncesija za mobilne telefonske mreže, televizijski program ili bilo što, oni moraju osiguravati potpunu ravnopravnost svih subjekata. Ali vidite što se događa “City Expressu”, što se događa SEM marini i drugima. Hrvatski se poduzetnici dovode u neravnopravan položaj na tržištu, onemogućavaju se profitabilni projekti, omogućava se izvlačenje novca iz državnih tvrtki, stvaraju se uvjeti za korupciju.

NACIONAL: Zašto ističete slučajeve “City Expressa” i SEM marine? – Takvih je primjera bilo i ranije. Sjetite se Ine i rata oko prava na prodaju i prijevoz goriva privatnim benzinskim dobavljačima i crpkama. Sjetite se povlađivanja Ini na račun privatnih vlasnika crpki pri dodjeli postaja uz autocestu. Primjeri “City Expressa” i SEM marine su aktualni, jer pokazuju da HUP s pravom upozorava na taj problem. Državni tajnik Dražen Breglec član je Nadzornog odbora Hrvatskih pošta i izravno sudjeluje u kreiranju novog zakona koji onemogućava rad “City Expressa”. Državni činovnici i dužnosnici izravno štite monopol državnih tvrtki i sprječavaju njihovu privatizaciju, kako bi sačuvali svoje pozicije i povlastice koje im to članstvo omogućava. Državni dužnosnici u nadzornim odborima ne dopuštaju pojavu i djelovanje konkurencije državnim tvrtkama. To radi i državni tajnik za pomorstvo Branko Bačić, koji je predsjednik Nadzornog odbora “Jadrolinije”. On ne samo da opstruira i čini sve da ministar Kalmeta ne potpiše suglasnost Splitsko-dalmatinskoj županiji za novu trajektnu liniju Split ? Supetar, nego izravno onemogućava poslovanje SEM marini, koja je koncesiju za održavanje te linije dobila na legalno provedenom natječaju. Državni tajnik Bačić izravno štiti monopol “Jadrolinije”, kao što državni tajnik Breglec izravno štitit monopol Hrvatskih pošta. Kao što Breglec izravno sudjeluje u pisanju zakona, koji je u Saboru upućen na drugo čitanje, tako je i Bačić s poslovodstvom “Jadrolinije” prvo odugovlačio, potom tajno pisao i od bilo kakve rasprave čuvao tekst novog zakona o obalnom linijskom prijevozu, koji će uskoro u Sabor, a tek ga prije nekoliko dana prezentirao javnosti. No nisu samo Breglec i Bačić problem. Tu je i niz drugih dužnosnika, državnih poduzeća, poglavarstava u gradovima i županijama čiji poglavari ne bi smjeli sudjelovati u nadzornim odborima poduzeća u vlasništvu gradova, županija.

Komentiraj

Source: Željko Rogošić